Pravi posao za developere: Startup ili nešto sigurnije?

Pravi posao za developere: Startup ili nešto sigurnije?

Startupi su jako in, sigurno ste primijetili. U zadnje se vrijeme vijesti u IT svijetu vrte oko njih. Bilo o nekom novom startupu u usponu ili o tome kako je neki startup prodan za velik novac, bilo o raznim konferencijama, radionicama ili kapitalistima u avionima koje predsjednici pokušavaju prizemljiti u svojoj državi makar na dan... Bilo o startup kulturi ili o manjku iste. A tek silni članci o tome kako privući novac, kako napraviti savršen pitch, kako odrediti optimalnu cijenu, jednostavno - kako se što bolje prodati. Ima svega, osim nekog znaka posustajanja. Startupi su in.

Majice preuzete s UGmonk.
Majice preuzete s UGmonk.

Startupi su jako in, sigurno ste primijetili. U zadnje se vrijeme vijesti u IT svijetu vrte oko njih. Bilo o nekom novom startupu u usponu ili o tome kako je neki startup prodan za velik novac, bilo o raznim konferencijama, radionicama ili kapitalistima u avionima koje predsjednici pokušavaju prizemljiti u svojoj državi makar na dan… Bilo o startup kulturi ili o manjku iste. A tek silni članci o tome kako privući novac, kako napraviti savršen pitch, kako odrediti optimalnu cijenu, jednostavno – kako se što bolje prodati. Ima svega, osim nekog znaka posustajanja. Startupi su in.

Sam koncept, naravno, nije ništa novo. Bio je na sličan način razvikan u doba Dot-com bubblea, a postoji odavno. Navodno je sve počelo, gdje drugdje nego u Silicijskoj dolini, u sukobu zaposlenika tvrtke Shockley Semiconductor s njihovim šefom, nobelovcem i jednim od izumitelja tranzistora, Williamom Shockleyem. Iz svađe je izrasla nova tvrtka, Fairchild Semiconductor, i ostvarila uspjeh. Njeni su osnivači potom nastavili osnivati nove tvrtke, a njihov primjer slijedili su i njihovi zaposlenici. Osam je zaposlenika Shockleya tako kroz 20 godina osnovalo ukupno 65 tvrtki, i pokrenulo lavinu koju danas zovemo startup scena.

Tuđi nas uspjeh nadahnjuje

I Apple je nastao u nečijoj garaži, Google je izrastao iz studentskog projekta, na eBayu su prvi ulagači zaradili milijarde. Puno je fascinantnih priča i mnoge se događaju danas oko nas. Potaknuti njima, mnogi nadareni programeri pokušat će ostvariti makar djelić takvog uspjeha, no zadatak koji imaju pred sobom nije nimalo lak. Prema nekim procjenama, tek svaki deseti startup koji primi investiciju od venture kapitalista će uspjeti vratiti tu investiciju i ostvariti profit. Još dva ili tri će možda uspjeti biti profitabilni, dok oko polovice propada. A tu se radi o onima koji su uspjeli dobiti investiciju! Računica se možda čini nepovoljna za investitora, ali taj jedan od deset je obično toliko uspješan da profit od njega pokrije troškove svih deset ulaganja, a i da ostane viška. Venture kapitalisti stoga tipično ulažu u velik broj startupa, ali u nijednog previše – i računica štima.

Nema sumnje da startupi podižu inovativnost. Iako od mnogih tih ideja na kraju neće biti ništa, vrlo je zanimljivo pratiti što se događa. Situacija je dinamična, mnogo se toga propituje i mijenja, pogled na organizaciju posla napreduje, pa se, eto, u nekim tvrtkama ohrabruje i, primjerice, spavanje na poslu. Ne samo tehnološki, već i kulturološki, startup scena snažno utječe na IT svijet. Tvrtke koje same nisu startupi, mijenjaju svoje unutarnje uređenje ne bi li privukle najbolji talent, reproducirale uspjeh startupa ili možda kako bi se ekipa iz startupa koji su upravo kupili osjećala kao kod kuće. Googleovi su uredi predmet urbanih legendi.

Istovremeno zanimljivi i rizični

Ono što zabrinjava jest visok postotak neuspjeha i velika žrtva pokretača startupa. Projekti su to koje većinom sami osnivači pokreću sa svojim ušteđevinama i izlažu se riziku. Iako mnogo zanimljiviji i stimulativniji, posao će biti intenzivniji i tražit će veću predanost. U našoj je struci uobičajeno mijenjati posao svakih nekoliko godina. U inflaciji startupa vidim potencijalnu dodatnu opasnost za sigurnost posla. Kako je krenulo, postavlja se pitanje hoćemo li se ubrzo naći u situaciji da teško možemo dobiti posao igdje drugdje, osim u nekom ambicioznom startupu u kojem ćemo, šansa je velika, uskoro ostati bez posla. Koliko ćemo više prekovremenih sati odrađivati u sprintovima pred rokovima? Koliko od toga neplaćenih?

No, posla ima, a i konkurencija je žestoka. Programeri su često vrlo predani, uživaju u poslu i rado se bave njime i doma. Ponosimo se svojim umijećem, i, valja priznati, imamo i puno ega. Dobar je primjer toga vrlo jaka nedavna kampanja kojoj je cilj naučiti sve ljude svijeta programiranju. Jer to će poboljšati svijet. Što reći? Volimo svoj posao, još više ako je zanimljiv i izazovan. Mnogi bi radili, ili već rade, više vremena za manje novca, ako su uvjeti takvi da će raditi na zanimljivim projektima, učiti i razvijati vještinu. A o toj vještini, o tome kako najbolje programirati, ima mišljenja i vizija najmanje onoliko koliko ima programera.

Proces programiranja kao proces proizvodnje

Programiranje je jedno nedovoljno shvaćeno područje ljudske djelatnosti. Programer sam pa to, valjda, i moram misliti, ali imao sam onog šefa koji naprosto ne razumije kako razvoj par “formi” može trajati toliko dugo i bio u situacijama gdje bi mi procjena vremena potrebnog za neki posao bila dočekana sa šokom i nevjericom. Pokušao sam smisliti analogiju kojom bih pokušao opisati programiranje. Zamislite da imate tvornicu s, recimo, stotinu radnika. Proizvodite usisavače. Ali vaši radnici nisu pravi radnici, oni su automati. Nešto poput jako, jako glupih ljudi. Svakom od njih morate dati list papira na kojemu je precizno opisano što mora raditi od trenutka kad uđe u tvornicu, do izlaska iz nje. Na papirima ne smije biti nijedna greška, jer automat slijepo izvršava sve što piše na papiru. I, da malo začinimo stvar, ako se dogodi kakva nepredviđena situacija za koju vaš radnik ne pronađe upute na svom papiru, on eksplodira i sa sobom raznese cijelu tvornicu. Tako bismo, barem približno, mogli opisati programiranje.

Predanost svojoj viziji i snažan ego zajedno stvaraju jaku potrebu za samostalnošću, za slobodom od stvari koje nisu baš užitak, poput održavanja očajnog koda, loših specifikacija, “glupih” zadataka ili nekad jednostavno neugodne radne okoline. Startup je primamljiv, nudi priliku programeru da ostvari svoju viziju, a možda se i ludo obogati. Ali startup može biti i situacija u kojoj čovjekova predanost radi protiv njega. Rizik osnivača je velik, uložit će mnogo novca, vremena i rada, a možda i vrlo dobru ideju, intelektualno vlasništvo koje treba dobro zaštititi. Za struku općenito, inflacija startupa znači više kratkoročnog zapošljavanja i manje sigurnosti. Čujem da se kod nas pojavio model uspostave poduzeća nalik na zadrugu, udruženja obrtnika od kojih nijedan nije stvarno zaposlen u tvrtci za koju radi. Je li to smjer u kojem bismo trebali ići?

Kod investitora, rizik je raspoređen, pa se ne čini toliko velik. Osim ako se ispostavi da je i ovo bubble koji će se jednom ispuhati i povući mnogo toga za sobom. No, taj “jedan od deset” se pronalazi i stvari idu glatko. Poslovi se mijenjaju, tvrtke nastaju i nestaju, ideje se unovčavaju, nekad vrlo dobro, a nekad trunu u portfeljima patent trollova, koji njima ucjenjuju druge, produktivne tvrtke. Stvari su vrlo fleksibilne, ali ostaje pitanje kome ta fleksibilnost donosi veću korist, samostalnom duhu programera ili računici investitora? Startupi su donijeli mnogo toga dobroga, ali ne smijemo usred prevelikog hypea koji ih okružuje zaboraviti na žrtvu koju traže.

Sigurnost i odanost kao glavni kriteriji

Za mene je sigurnost bitna. Ne najbitnija, ali bitna. Iskustvo me uči da je sigurnost u poslu potrebna za ugodan i ispunjen privatni život. Uostalom, nećemo li svi savjetovati prijateljima da, ako žele dati otkaz, prvo pronađu drugi posao? U cijeloj priči ne treba zaboraviti na lojalnost: Ako osjetim da mi je moj poslodavac odan i da će na kraju dana, ili projekta, moji trud i predanost biti cijenjeni, pa i ako projekt možda ne uspije – to je vrlo snažna motivacija. Od programera se svakodnevno očekuje maksimalna lojalnost prema poslu i tvrtci, zar nemamo pravo tražiti isto natrag? Ljudi u startupu su pak prepušteni sami sebi, i ako ne uspiju biti isplativi, gdje će nego preko palube. Ako su drugi korektni i lojalni prema meni (i osiguran mi je pouzdan izvor kave), ne treba mi vrhunski ured, ne treba mi krevet kraj radnog stola, ne trebam dovoditi ni psa ni mačku na radno mjesto – bez obzira na veličinu tvrtke, dobit će od mene najbolje što mogu dati.

Majice iz naslovne fotografije možete naručiti na UGmonk već danas!

Komentari

  1. Muamer

    Muamer

    22. 08. 2013. u 1:45 pm Odgovori

    Sta mislis koliko procentualno startupi registruju firmu? Dali je praksa prvo regsitrovat firmu pa sve radit pod krovom firme, ili prvo ici, zavrtiti sve, pa nekad kasnije registrovat djelatnost. Jer ipak sama registracija firme nosi troskove, plus poslovni, plus plate primanja bla bla…

    • Josip Bakić

      Josip Bakić

      22. 08. 2013. u 4:24 pm Odgovori

      Nezahvalno je nagađati, al’ rekao bih da sigurno hrpa ideja koja izrastu u startup počinju kao pet project, ili se u slobodno vrijeme razvijaju neki proofs of concept i sl. No, u nekom se trenutku ipak nešto mora otvoriti, treba nekako pravno urediti odnose među uključenim ljudima. Teško je zaposliti nekog, bez da mu daš na papiru ikakvu garanciju da će ikad odbiti plaću 🙂

      Hvala na komentaru, btw! 😉

  2. goran

    goran

    26. 08. 2013. u 1:23 pm Odgovori

    sa osobnom razvoja, ako je to na prvom mjestu, a ne penezi:), mislim da je rad u starupovima za “gotove” developere. oni koji još uvijek nisu sigurni u svoje znanje firmama u kojima će razvijati stranice ili baviti se održavanjem već postojećeg.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital u doba krize nudi investicije do 10.000 eura

Razvijate li softverska ili hardverska rješenja, a projekt vam je u inkubacijskoj fazi, Fil Rouge Capital nudi investicije do 10 tisuća eura.

Startupi i poslovanje

Bolt pokreće dostavu u 6 gradova Hrvatske; idealnu za isporuku malih paketa unutar jednog sata

Sve je manje putnika u automobilima Bolt vozača, no od danas nadomjestak prometu učinit će dokumenti, namirnice i druge potrepštine koje korisnici požele poslati svojima najbližima ili kolegama s posla.

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Kultura 2.0

Bruketa&Žinić&Grey i Brigada kao odgovor na krizu pokreću proizvodnju toaletnog papira

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!