Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Razmišljajući o vijesti o istrazi USKOK-a nad domaćim digitalcima oko utaje poreza, koja se, prema trenutno dostupnim podatcima, radila na način da su se fakturirale digitalne usluge koje zapravo nisu nikada odrađene, nametnulo mi se jedno pitanje:

Je li lakše utajiti porez ako se bavite digitalnim uslugama i kako uopće dokazati da radite svoj posao, a ne prodajete maglu? Za pomoć sam se obratio Deloitteu, globalnim stručnjacima u području računovodstva i revizije, gdje sam razgovarao s Matejom Njirić, menadžericom u odjelu poreza i Nives Štefanek, senior savjetnicom u istom odjelu.

Mateja i Nives se slažu kako najveće prednosti digitalnih usluga, a to su neopipljivost, fleksibilnost i neovisnost o lokaciji, zapravo i izvori problema i otežavajuća okolnost kod dokazivanja njihove izvršenosti i otkrivanju lokacije na kojoj su se odvili. Ovo je, jasno, vrlo važno kada se određuje stopa poreza koja se mora platiti i kome, a nije tajna da se tvrtke u drugim državama otvaraju upravo zbog poreza, slično kao što se brodovi uvijek registriraju u državama koje nisu dovoljno velike da se isti usidri ispred njihove obale.

Također, moje sugovornice mi kažu:

Najveći raskorak postoji u dijelu oporezivanja porezom na dobit koji se trenutno temelji na pretpostavci da je za oporezivanje dobiti koju kompanija ostvari u određenoj zemlji potreban oblik fizičke prisutnosti, odnosno stalno mjesto poslovanja (npr. poslovnica ili podružnica ili zavisni agent) iz kojeg se obavlja djelatnost. Kako digitalne usluge ne zahtijevaju fizičku prisutnost, događa se da zemlja čiji stanovnici koriste digitalni sadržaj uopće ne oporezuje dobit koju digitalna kompanija ostvari pružanjem te usluge.

To, pretpostavljate, može biti super za kompaniju, a ne tako super za poreznike, odnosno državu.

Sve počinje od vas samih

Kada govorimo o dokazivanju detalja oko realizacije određene usluge, iz Deloittea mi kažu kako postoji niz načina na koje se tvrtke koje se bave digitalnim uslugama mogu “osigurati”, odnosno prikupiti dokumentaciju kojom nadležnim institucijama mogu dokazati da su obavili X stvar u Y vremena i za to utrošili ili zaradili Y resursa. Radi se tu, primjerice, o timesheet tablicama i zabilježbi utrošenih sati, ali, naravno, to počiva na činjenici da doista želite voditi takvu evidenciju. Ako to smatrate suvišnim, zapravo ne postoji način da vas netko na to natjera – sve dok vas Porezna uprava ne pita što radite i s kime.

Iz Deloittea napominju:

Društva trebaju posjedovati odgovarajuću popratnu dokumentaciju koja dokazuje izvršenost usluga, posebno ako se radi o uslugama između povezanih društava koja su uvijek predmetom pojačanog nadzora od strane poreznih tijela. Popratna dokumentacija obuhvaća račune, e-mail komunikaciju, bilješke sa sastanaka i sličnu dokumentacija koja je nastala tijekom procesa izvršenja usluge.

S druge strane, praksa pokazuje nešto drugačiju sliku. Sugovornice kažu kako je iskustvo Deloittea pokazalo kako lokalne porezne vlasti često znaju osporavati troškove vezane za usluge, i to temeljem činjenice da ne postoji dovoljno dokaza o isporuci usluga ili koristi koju donose. Prema tome, glavni savjet koji mogu dati je da je mnogo bolje skupljati dokumentaciju unaprijed, a ne kad država pokuca na vrata, jer tada postoji velika šansa da će sudionici i popratna dokumentacija jednostavno biti nedostupni.

Dokaza nikad dosta

Dokumentaciju je uvijek bolje unaprijed prikupljati, a ne kada država pokuca na vrata – a vodite se i onom da od viška glava ne boli.

Problemi, dakako, nastaju i kada neke od nadležnih državnih institucija ne mare za vaše dokaze, jer jednostavno ne razumiju toliko dobro specifičnosti digitalne industrije. Ovdje se sve svodi na to da bi gospodarstvo trebalo educirati poreznike, ali i poreznici sami sebe kako bi bili dobro upućeni u proizvode tvrtki koje nastoje istražiti. Jasno je kako je ovo jedan od izazova trenutnih vremena, a Porezna uprava je jedna od institucija koja zaista treba intenzivno pratiti trendove.

Također, važno je dodati kako ne postoji eksplicitan popis dokaza koje možete predstaviti Poreznoj upravi kako biste dokazali da niste radili ništa loše, već inspektori uvijek mogu tražiti još dokumentacije, sve dok ne odluče da je ono što radite dobro (ili nije). Iz Deloittea savjetuju kako se s Poreznom treba znati ponašati:

Ono što je bitno istaknuti je da su porezi inspektori stručnjaci u tumačenju poreznih propisa, a svoje zaključke o ispravnoj primjeni istih temelje na dokumentaciji i pojašnjenjima koja im dostavi porezni obveznik. Stoga je iznimno važno da se tijekom nadzora dostavljaju jasna i nedvosmislena pojašnjenja koja su utemeljena na vjerodostojnoj dokumentaciji.

Primjerice, kada se radi o nekoj usluzi, vrlo je važno dobro čuvati dokaze o tome tko ju je obavio, u kojem opsegu i za koju naknadu, a potrebno je i čuvati dokaze da je usluga zaista obavljena, primjerice izvještaje o broju klikova na oglas ako se radi o online oglašavanju po kliku. Kako svaka digitalna usluga ima svoje specifičnosti, najbolje što možete jest prikupiti što je moguće više dokumentacije i dokaza, savjetuju iz Deloittea.

Trendovi dolaze iz EU

Često mislimo kako je porezni sustav spor i pomalo zaostao iza nekih novih globalnih trendova, ali iskustva koja ima Deloitte kažu kako se domaći poreznici trude držati korak, a smjernice, dakako, dolaze iz Europske unije:

Propisi se donose u skladu s ritmom koji određuje Europska komisija kao tijelo koje je zaduženo za razvoj europske porezne politike, a Porezna uprava se u praksi vodi i smjernicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je trenutno fokusirana na prilagodbu oporezivanja digitalnoj ekonomiji i globalnim trendovima. Konsenzus o oporezivanju digitalnih usluga je da bi se trebale oporezivati u zemlji potrošnje, odnosno prema mjestu gdje se koriste.

Ipak, džaba nam smjernice kada živimo u državi gdje se porez taji, novac pere, a pokoja tisuća eura stavlja u džep otkako postojimo. Digitalno je doba poreznicima doista donijelo mnogo glavobolja, budući da se novi digitalni sustavi stvaraju svaki dan, a samim time Porezna uprava mora konstantno prilagođavati svoje sustave na nove proizvode. Upravo zbog toga je izrazito teško provesti jedinstven nadzor, a svaka digitalna usluga mora se gledati posebno.

No, s druge im je strane omogućila i razvoj programskih rješenja kojima se može pregledati velika količinu podataka u vrlo kratkom roku kako bi se identificirali potencijalni porezni prekršaji ili utaja poreza, što je ubrzalo proces otkrivanja domaćih i međunarodnih lanaca prijevare, napominju iz Deloittea.

Digitalno poslovanje i usluge u njemu nešto je što će svakog dana sve više rasti, a samim time bit će i onih koji će se nastojati okoristiti činjenicom da se takve usluge vrlo lako mogu “prošuljati” sivom zonom. Ako ste digitalna agencija ili se bavite bilo kojom vrstom digitalnih usluga, zaista je jedini savjet i lekcija koju možete uzeti iz ovog teksta to da se ne trebate ničeg bojati dok god radite pošteno, a Porezna nikada neće reći da imate previše dokaza da je ono što radite dobro.

Osim ako uopće ne planirate raditi po zakonu, onda vam je vjerojatno svejedno.

ponuda

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    14. 08. 2018. u 8:36 am Odgovori

    To dokazivanje je problem porezne a ne poduzetnika. Ja sam radio sa stranom korporacijom i iako su državu zatrpavali svim mogućim legalnim plaćanjem poreza, mojoj poreznoj je sve cijelo vrijeme bilo sumnjivo i stalno sam morao donositi papire i tumačiti njima njihov posao.

    Bez veze, dok stranim bankama dozvoljavaju da iznose dobit uz sve dosjetke. Nema pravde ni mira ovdje . Ako netko želi poslovati u EU neka otvori firmu u Luksemburgu ili Londonu a ovdje podružnicu. Neka plaća porez a dokazivanje i istraživanje neka radi porezna a ne mi da vršimo edukaciju. To nije naš posao. Shebali su Uber sada bi valjda i svu ostalu digitalnu ekonomiju. Zato frima vani i sve ok. Sve dok se država ne prilagodi svijetu. Zanima me jel Googleu naplaćuju porez na dobit

  2. Ante

    Ante

    16. 08. 2018. u 9:36 am Odgovori

    Spominje se PPC kao primjer. Ako plaćaš Adwords, tada nije nikakav problem dokazati što si platio. Problem je jedino ako si s parama od firme plaćao reklamiranje nekog privatnog sitea, primjerice svojih apartmana koji nemaju veze s firmom.

    Ako se radi o plaćanju nekim firmama koje nisu tako velike i ne daju mogućnost provjere statistike, tada valja imati relevantne dokaze što si radio i za koga. Ovo važi i za stvari koje nisu digitalne. Recimo ako pišeš putni nalog i dnevnice, tada je normalno da moraš imati dokaze gdje si putovao, zašto, što si radio…? Znači nije dovoljno reći da si išao iz Splita u Zagreb na neki seminar, nego pokažeš račun za kotizaciju (ili ako je mukte, onda isprintaš stranicu gdje se taj seminar reklamirao), pokažeš račun od hotela gdje si odsjeo, napišeš izvještaj o čemu je taj seminar i kako je povezan s tvojim poslom. To su najnormalnije stvari, da dokažeš zašto si izvukao pare iz firme i je li to trošak poslovanja ili si išao privatno na koncert u Zagreb pa si izvukao pare na putne naloge.

    Ima li netko konkretan primjer kada će te porezna uhvatiti za vrat ako si platio legitiman posao, a oni ne razumiju što je na stvari?

    Ako se pak radi o obavljanju posla, dalle ne o plaćanju tuđeg posla, nego o tome da si ti nešto OBAVIO i NAPLATIO, tada ne vidim što imaš kome dokazivati. Izdaš račun, iskažeš PDV ako si u sustavu, platiš ga, platiš porez na dobit i sve 5. Bitno je samo da vodiš računa o iznimkama kod PDV-a na ino usluge, da se tu ne zahebeš.

  3. Joja

    Joja

    17. 08. 2018. u 12:59 pm Odgovori

    za @Ante

    to vrijedi samo za manje firme. Ako si veliki onda ne vrijedi ništa od toga. Štoviše država ti oprašta stotine milijuna neplaćenog poreza. Dakle cilj je čim prije narasti do veličine EPH npr

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital ulaže 9.225.000 kuna u akceleraciju 24 startupa u Hrvatskoj

Fil Rouge Capital odabrao je svoju prvu generaciju startupa za akceleraciju. Svaki od 24 odabrana tima osigurali su seed investiciju od 50 tisuća eura što ovu rundu čini najbrojnijom investicijom u startupe u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Dr. Ranko Rajović: Djetetov jedini posao do 12. godine jest da se – igra

Mjesto više tražilo se na nastupu Ranka Rajovića u subotu na Weekend Media Festivalu, što je bilo ujedno i neobično jer su se u isto vrijeme održavala druga zanimljiva predavanja, ali i razumljivo, jer je Rajović svojevrsna zvijezda na temu razvoja dječjeg mozga, posebice u digitalno doba.

Internet marketing

Sedmi SoMo Borac: Četiri nagrade odnijeli Imago Ogilvy i Agencija 101

Sa 7. SoMo Borcem zaključen je 12. Weekend Media Festival, a nagrade za najbolje digitalne projekte i kampanje otišle su na razne strane regije.

Internet marketing

Brend Hrvatske kao turističke destinacije nije posao (samo) za državu

Evolucija turizma koja prati razvoj tehnologije donosi niz prilika za rast, no kompleksnost koju donosi digital zahtijeva uključenje komunikacijskih i marketinških stručnjaka u sam strateški proces. Kako ih uključiti saznali smo od turističkog maga, Eulogia Bordasa.

Startupi i poslovanje

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Tehnologija

Manje kupujemo aute, ali više romobile. Rješenje? Mercedes električni romobil!

Mercedes je potiho ušao na tržište električnih romobila, a uskoro ćemo na njima možda vidjeti i lokalne "igrače" koji čim sjednu az stol u kafiću bacaju ključ Mercedesa na stol.

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.