Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Razmišljajući o vijesti o istrazi USKOK-a nad domaćim digitalcima oko utaje poreza, koja se, prema trenutno dostupnim podatcima, radila na način da su se fakturirale digitalne usluge koje zapravo nisu nikada odrađene, nametnulo mi se jedno pitanje:

Je li lakše utajiti porez ako se bavite digitalnim uslugama i kako uopće dokazati da radite svoj posao, a ne prodajete maglu? Za pomoć sam se obratio Deloitteu, globalnim stručnjacima u području računovodstva i revizije, gdje sam razgovarao s Matejom Njirić, menadžericom u odjelu poreza i Nives Štefanek, senior savjetnicom u istom odjelu.

Mateja i Nives se slažu kako najveće prednosti digitalnih usluga, a to su neopipljivost, fleksibilnost i neovisnost o lokaciji, zapravo i izvori problema i otežavajuća okolnost kod dokazivanja njihove izvršenosti i otkrivanju lokacije na kojoj su se odvili. Ovo je, jasno, vrlo važno kada se određuje stopa poreza koja se mora platiti i kome, a nije tajna da se tvrtke u drugim državama otvaraju upravo zbog poreza, slično kao što se brodovi uvijek registriraju u državama koje nisu dovoljno velike da se isti usidri ispred njihove obale.

Također, moje sugovornice mi kažu:

Najveći raskorak postoji u dijelu oporezivanja porezom na dobit koji se trenutno temelji na pretpostavci da je za oporezivanje dobiti koju kompanija ostvari u određenoj zemlji potreban oblik fizičke prisutnosti, odnosno stalno mjesto poslovanja (npr. poslovnica ili podružnica ili zavisni agent) iz kojeg se obavlja djelatnost. Kako digitalne usluge ne zahtijevaju fizičku prisutnost, događa se da zemlja čiji stanovnici koriste digitalni sadržaj uopće ne oporezuje dobit koju digitalna kompanija ostvari pružanjem te usluge.

To, pretpostavljate, može biti super za kompaniju, a ne tako super za poreznike, odnosno državu.

Sve počinje od vas samih

Kada govorimo o dokazivanju detalja oko realizacije određene usluge, iz Deloittea mi kažu kako postoji niz načina na koje se tvrtke koje se bave digitalnim uslugama mogu “osigurati”, odnosno prikupiti dokumentaciju kojom nadležnim institucijama mogu dokazati da su obavili X stvar u Y vremena i za to utrošili ili zaradili Y resursa. Radi se tu, primjerice, o timesheet tablicama i zabilježbi utrošenih sati, ali, naravno, to počiva na činjenici da doista želite voditi takvu evidenciju. Ako to smatrate suvišnim, zapravo ne postoji način da vas netko na to natjera – sve dok vas Porezna uprava ne pita što radite i s kime.

Iz Deloittea napominju:

Društva trebaju posjedovati odgovarajuću popratnu dokumentaciju koja dokazuje izvršenost usluga, posebno ako se radi o uslugama između povezanih društava koja su uvijek predmetom pojačanog nadzora od strane poreznih tijela. Popratna dokumentacija obuhvaća račune, e-mail komunikaciju, bilješke sa sastanaka i sličnu dokumentacija koja je nastala tijekom procesa izvršenja usluge.

S druge strane, praksa pokazuje nešto drugačiju sliku. Sugovornice kažu kako je iskustvo Deloittea pokazalo kako lokalne porezne vlasti često znaju osporavati troškove vezane za usluge, i to temeljem činjenice da ne postoji dovoljno dokaza o isporuci usluga ili koristi koju donose. Prema tome, glavni savjet koji mogu dati je da je mnogo bolje skupljati dokumentaciju unaprijed, a ne kad država pokuca na vrata, jer tada postoji velika šansa da će sudionici i popratna dokumentacija jednostavno biti nedostupni.

Dokaza nikad dosta

Dokumentaciju je uvijek bolje unaprijed prikupljati, a ne kada država pokuca na vrata – a vodite se i onom da od viška glava ne boli.

Problemi, dakako, nastaju i kada neke od nadležnih državnih institucija ne mare za vaše dokaze, jer jednostavno ne razumiju toliko dobro specifičnosti digitalne industrije. Ovdje se sve svodi na to da bi gospodarstvo trebalo educirati poreznike, ali i poreznici sami sebe kako bi bili dobro upućeni u proizvode tvrtki koje nastoje istražiti. Jasno je kako je ovo jedan od izazova trenutnih vremena, a Porezna uprava je jedna od institucija koja zaista treba intenzivno pratiti trendove.

Također, važno je dodati kako ne postoji eksplicitan popis dokaza koje možete predstaviti Poreznoj upravi kako biste dokazali da niste radili ništa loše, već inspektori uvijek mogu tražiti još dokumentacije, sve dok ne odluče da je ono što radite dobro (ili nije). Iz Deloittea savjetuju kako se s Poreznom treba znati ponašati:

Ono što je bitno istaknuti je da su porezi inspektori stručnjaci u tumačenju poreznih propisa, a svoje zaključke o ispravnoj primjeni istih temelje na dokumentaciji i pojašnjenjima koja im dostavi porezni obveznik. Stoga je iznimno važno da se tijekom nadzora dostavljaju jasna i nedvosmislena pojašnjenja koja su utemeljena na vjerodostojnoj dokumentaciji.

Primjerice, kada se radi o nekoj usluzi, vrlo je važno dobro čuvati dokaze o tome tko ju je obavio, u kojem opsegu i za koju naknadu, a potrebno je i čuvati dokaze da je usluga zaista obavljena, primjerice izvještaje o broju klikova na oglas ako se radi o online oglašavanju po kliku. Kako svaka digitalna usluga ima svoje specifičnosti, najbolje što možete jest prikupiti što je moguće više dokumentacije i dokaza, savjetuju iz Deloittea.

Trendovi dolaze iz EU

Često mislimo kako je porezni sustav spor i pomalo zaostao iza nekih novih globalnih trendova, ali iskustva koja ima Deloitte kažu kako se domaći poreznici trude držati korak, a smjernice, dakako, dolaze iz Europske unije:

Propisi se donose u skladu s ritmom koji određuje Europska komisija kao tijelo koje je zaduženo za razvoj europske porezne politike, a Porezna uprava se u praksi vodi i smjernicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je trenutno fokusirana na prilagodbu oporezivanja digitalnoj ekonomiji i globalnim trendovima. Konsenzus o oporezivanju digitalnih usluga je da bi se trebale oporezivati u zemlji potrošnje, odnosno prema mjestu gdje se koriste.

Ipak, džaba nam smjernice kada živimo u državi gdje se porez taji, novac pere, a pokoja tisuća eura stavlja u džep otkako postojimo. Digitalno je doba poreznicima doista donijelo mnogo glavobolja, budući da se novi digitalni sustavi stvaraju svaki dan, a samim time Porezna uprava mora konstantno prilagođavati svoje sustave na nove proizvode. Upravo zbog toga je izrazito teško provesti jedinstven nadzor, a svaka digitalna usluga mora se gledati posebno.

No, s druge im je strane omogućila i razvoj programskih rješenja kojima se može pregledati velika količinu podataka u vrlo kratkom roku kako bi se identificirali potencijalni porezni prekršaji ili utaja poreza, što je ubrzalo proces otkrivanja domaćih i međunarodnih lanaca prijevare, napominju iz Deloittea.

Digitalno poslovanje i usluge u njemu nešto je što će svakog dana sve više rasti, a samim time bit će i onih koji će se nastojati okoristiti činjenicom da se takve usluge vrlo lako mogu “prošuljati” sivom zonom. Ako ste digitalna agencija ili se bavite bilo kojom vrstom digitalnih usluga, zaista je jedini savjet i lekcija koju možete uzeti iz ovog teksta to da se ne trebate ničeg bojati dok god radite pošteno, a Porezna nikada neće reći da imate previše dokaza da je ono što radite dobro.

Osim ako uopće ne planirate raditi po zakonu, onda vam je vjerojatno svejedno.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    14. 08. 2018. u 8:36 am Odgovori

    To dokazivanje je problem porezne a ne poduzetnika. Ja sam radio sa stranom korporacijom i iako su državu zatrpavali svim mogućim legalnim plaćanjem poreza, mojoj poreznoj je sve cijelo vrijeme bilo sumnjivo i stalno sam morao donositi papire i tumačiti njima njihov posao.

    Bez veze, dok stranim bankama dozvoljavaju da iznose dobit uz sve dosjetke. Nema pravde ni mira ovdje . Ako netko želi poslovati u EU neka otvori firmu u Luksemburgu ili Londonu a ovdje podružnicu. Neka plaća porez a dokazivanje i istraživanje neka radi porezna a ne mi da vršimo edukaciju. To nije naš posao. Shebali su Uber sada bi valjda i svu ostalu digitalnu ekonomiju. Zato frima vani i sve ok. Sve dok se država ne prilagodi svijetu. Zanima me jel Googleu naplaćuju porez na dobit

  2. Ante

    Ante

    16. 08. 2018. u 9:36 am Odgovori

    Spominje se PPC kao primjer. Ako plaćaš Adwords, tada nije nikakav problem dokazati što si platio. Problem je jedino ako si s parama od firme plaćao reklamiranje nekog privatnog sitea, primjerice svojih apartmana koji nemaju veze s firmom.

    Ako se radi o plaćanju nekim firmama koje nisu tako velike i ne daju mogućnost provjere statistike, tada valja imati relevantne dokaze što si radio i za koga. Ovo važi i za stvari koje nisu digitalne. Recimo ako pišeš putni nalog i dnevnice, tada je normalno da moraš imati dokaze gdje si putovao, zašto, što si radio…? Znači nije dovoljno reći da si išao iz Splita u Zagreb na neki seminar, nego pokažeš račun za kotizaciju (ili ako je mukte, onda isprintaš stranicu gdje se taj seminar reklamirao), pokažeš račun od hotela gdje si odsjeo, napišeš izvještaj o čemu je taj seminar i kako je povezan s tvojim poslom. To su najnormalnije stvari, da dokažeš zašto si izvukao pare iz firme i je li to trošak poslovanja ili si išao privatno na koncert u Zagreb pa si izvukao pare na putne naloge.

    Ima li netko konkretan primjer kada će te porezna uhvatiti za vrat ako si platio legitiman posao, a oni ne razumiju što je na stvari?

    Ako se pak radi o obavljanju posla, dalle ne o plaćanju tuđeg posla, nego o tome da si ti nešto OBAVIO i NAPLATIO, tada ne vidim što imaš kome dokazivati. Izdaš račun, iskažeš PDV ako si u sustavu, platiš ga, platiš porez na dobit i sve 5. Bitno je samo da vodiš računa o iznimkama kod PDV-a na ino usluge, da se tu ne zahebeš.

  3. Joja

    Joja

    17. 08. 2018. u 12:59 pm Odgovori

    za @Ante

    to vrijedi samo za manje firme. Ako si veliki onda ne vrijedi ništa od toga. Štoviše država ti oprašta stotine milijuna neplaćenog poreza. Dakle cilj je čim prije narasti do veličine EPH npr

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.

Izrada web stranica

WordPressov prvi VIP partner u srednjoj i istočnoj Europi je – hrvatski Neuralab!

Zagrebačka digitalna agencija sad je među samo 30-ak svjetskih tvrtki koje su potvrdile svoj status u kvaliteti razvoja na sustavima koje koristi većina svjetskih web stranica i internetskih trgovina.

Najava

Kako ostvariti developersku karijeru u Osijeku – saznaj 30.11. uz domaće IT stručnjake!

Hrvatska IT scena ne gradi se samo u Zagrebu! Zato ova Digitalna karijera ide u Osijek. Kako razviti IT karijeru i u drugim gradovima Hrvatske saznat ćemo uz tvrtke koje upravo tamo traže pojačanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-slovenski Mercury PSI i danski Nets skupa kreću u digitalizaciju plaćanja diljem Europe

Biometrijske isprave, beskontaktna plaćanja i društvo bez gotovine: sve su ovo ideje koje nam dolaze iz danskog Netsa, a odnedavno ih razvijaju i domaći stručnjaci iz Nets CEE.