
3. najbrže rastuća tvrtka Srednje Europe: Lakše je naći dobre klijente, nego dobre ljude
Nakon 10 godina, u Hrvatsku je stigla još jedna bronca s Deloitteove Fast 50 ljestvice. S Q Softwareom pričamo o tome što ih je dovelo do vrtoglavog povećanja rasta od 3894 posto.
U Deloitteovom programu, Technology Fast 50, koji već 19 godina mapira brzorastuće tvrtke u regiji Središnje Europe, hrvatske su se tvrtke ove godine posebno iskazale.
Promjene se događaju i na širem planu. Kako prenose iz Deloittea, ovogodišnji poredak je malo drugačiji od prethodnih godina. U prvih pet na listi većinom su se tada plasirale nove tvrtke, ali ove godine primjećujemo napredak već poznatih. Tako su i tri prošlogodišnje “Zvijezde u usponu”, mlade perspektivne tvrtke koje se još ne uvrštavaju u glavnu kategoriju, uspjele doći u prvih deset na službenoj ljestvici 2018.
Jedna od njih je i hrvatska tvrtka Q Software koja se našla na visokom trećem mjestu s 3894 posto rasta. Tvrtka koja iz Zagreba, ali i pet podružnica diljem svijeta, domaćim i stranim klijentima pomaže s ponudom softverskih rješenja, prva je hrvatska tvrtka nakon CROZ-a 2008. koja se uspjela tako dobro plasirati.
Zvijezde, i mlade i nešto starije
Osim njih svakako treba istaknuti i ovogodišnju “Zvijezdu u usponu”, štoviše, pobjednika te kategorije kojeg Hrvatska nikad nije imala. Riječ je o mladoj tvrtki Include, koja je proizvodnjom solarnih klupa došla i do 1950 posto rasta, pa nije čudno da ih već i skautiraju za distribuciju u SAD-u.
U Deloitteovu ljestvicu su uvrštene tvrtke iz deset zemalja Središnje Europe, među kojima je osam tvrtki iz Hrvatske. Prošle godine, bliže ovakvom uspjehu imali smo samo Rimac Automobile na 10. mjestu s 1059 posto rasta. Njihovo mjesto je ove godine zauzela Ars Futura, dok je Rimac pao na 36. poziciju. Na 14. mjestu 2018. imamo i prvi put prijavljeni Microblink. Infinum se popeo za devet mjesta na 40. poziciju, 41. mjesto zauzela je tvrtka Teleum (prošle godine 25.), a 47. Profico (prošle godine 28.).
S velikim rastom lako se privlače i najveći brendovi

Povodom izvrsnog rezultata, obratili smo se Q Software tvrtki, iz koje nam je njihov CTO, Dalibor Jurgec, ispričao više o rastu i razvoju zadnjih godina. Na njihovim projektima trenutno radi više od sto ljudi, većina se nalazi u Zagrebu, a u njihovim predstavništvima u inozemstvu prisutan je i manji broj ljudi u prodaji koji se brinu za klijente lokalno.
Što se projekata tiče, posebno ističu suradnju sa švicarskim Twintom, klijentom koji je osnovalo osam švicarskih banaka kako bi se borili protiv Apple (i Google) Paya na švicarskom tržištu. Potpuno njima posvećen razvojni i QA tim iz Q Softwarea, kreirao je i dalje održava jednu od najpopularnijih platformi za mobilno plaćanje u Švicarskoj, s preko milijun korisnika.
Između ostaloga, rado ističu i projekt Pandemic koji su radili za britanski BBC, a ne nedostaje im ni novih sljedećih projekata s velikim imenima:
Pandemic je mobilna aplikacija koja simulira širenje epidemije među građanstvom, a ujedno je i jedna od popularnijih emisija. Osim toga, baš ovaj tjedan imamo jako zanimljive sastanke u Londonu. Sastajemo se s njihovim The Timesom, nogometnim klubom Liverpool, kao i Smart Pensionom koji je dobio javno priznanje od britanskog ministra mirovinskog sustava.
Posao većinom vode prema Scrum i Kanban metodologijama uz alate Teamwork i Jiru. Za različite klijente pokrivaju različite tehnologije, pa ovisno i što se traži za backend primarno koriste PHP, Java, .NET i Ruby, ali i razne JavaScript frameworke i libraryje (najčešće Angular i React), dok u razvoju mobilnih aplikacija koriste native i cross-platform development.
“Ljude prvenstveno zadržavaju dobri projekti”

Većinom iza neke uspješne priče stoji puno truda i odricanja, ni ova nije iznimka, priča Dalibor. Iako su krenuli prije nekih pet godina, to je im je tada još bio posao “sa strane”:
Prije točno tri godine, Filip Ljubić i ja odlučili smo se aktivno početi baviti ovim poslom. Ja sam u to vrijeme iza sebe imao preko 200 uspješno završenih IT projekata, dok je Filip bio CEO Amphinicy Technologiesa. Potom nam se pridružio i Vedran Tolić koji je bio naš prvi zaposlenik i on je ustvari i vodio cijelu firmu na početku cijele priče. Danas je Vedran treći partner i jedan je od najzaslužnijih za ovo danas.
Godinu dana kasnije odlučuju se na širenje. Počeli su putovati po svijetu, dogovarati sastanke. Krenuo je tako prvi, drugi, treći projekt, da bi danas bili na 20 tržišta u 11 vremenskih zona s klijentima kao što su BBC, The Times, Volkswagen, Lufthansa, Facebook i brojni drugi, no ne zaboravljaju i one manje “zvučne”:
Naglasio bih da radimo i s puno manjim klijentima, a to su većinom američki i europski startupi koji su prepoznali Q kao partnera koji će se prilagoditi njihovim potrebama i pomoći im u njihovom rastu.
Naravno, sve to neminovno iziskuje dodatno zalaganje, kako kaže i sam CEO, Filip Ljubić za Deloitte: “Prije tri godine imali smo život, a danas imamo Deloitteovu nagradu”. S obzirom na to, zanimalo me i kako su kroz intenzivan period rasta održali dobru radnu etiku i zadovoljstvo radnika.
Danas je mnogo lakše pronaći dobre klijente, nego dobre ljude. Shvatili smo da ljude prvenstveno zadržavaju dobri projekti, a tek onda dodatni benefiti. Trudili smo se maksimalno izaći u susret svima s kojima radimo, tako da imamo i People Experience Managera, osobu kojoj je isključivi zadatak boravak i rad u Q-u učiniti što je moguće boljim.
Softverski izvoz zahtijeva da maksimalno usavršite ‘rad na daljinu’
Regija je posebno procvala kada je u pitanju outsourcanje IT radne snage pa konkurencije ne nedostaje, kako lokalno, tako ni globalno. Ne postoji jedinstveni faktor razlike koji bi bio odgovor zašto baš Q Software bilježi tako dobar rast, ali Dalibor je pokušao istaknuti ono na što su se najviše fokusirali u radu:
Ono što smo uspjeli, unatoč brzom rastu, jest posložiti procese unutar kompanije tako da smo uvijek brzi i fleksibilni, a da naši klijenti dobiju maksimalno kvalitetnu uslugu. Danas dobrog developera možete pronaći od Indonezije do Amerike, ali ne i dobro organiziranu development kompaniju.
Ipak, upravo se sa svojim suradnicima Dalibor i hvali.
Svi naši developeri imaju međunarodno iskustvo, izvrsni su govornici engleskog, a neki i drugih svjetskih jezika, nije im problem otići on-site kod klijenta i maksimalno smo usavršili rad na daljinu.
Ističe kako im je u sklopu toga komunikacija najvažnija, prvenstveno zato što nemaju uopće klijente u Hrvatskoj pa čitav posao obavljaju “na daljinu”.
Standardno imamo dnevne i tjedne sastanke i stalnu komunikaciju s klijentima preko project managera. Izbjegavamo direktnu komunikaciju klijenata s programerima jer smatramo da je i nama i klijentima puno jednostavnije kada postoji samo jedna osoba za kontakt.
Nekim klijentima rad s Q-om je prvi doticaj s radom na daljinu, priča Dalibor, tako da im se pokušavaju prilagoditi i maksimalno ukazati prednosti takvog rada.
Zašto su ljestvice bitne industriji?
Deloitteov Fast 50 poredak za tehnologiju okuplja tvrtke u kategorijama komunikacija, eko-tehnologije, fintecha, hardvera, medicine i prirodnih znanosti, softvera te medija i zabave. I ove godine, međutim, dominiraju tvrtke iz sektora softverskih rješenja, točnije njih 32.
Iako im diversifikacija trenutno nije plus, ovo je već treća godina u kojoj je zabilježen prosječan rast tvrtki iznad tisuću posto, čime se i potvrdila održivost trenutnog procvata tehnološkog sektora u Srednjoj Europi.
Najbolji primjer za to je i Q koji je prošle godine bio na Deloitteovoj listi kao “Zvijezda u usponu” s 2446 posto rasta. Jednim dijelom su stoga i očekivali dobar rezultat ove godine, ali nikako da će biti u top 3, tvrdi Dalibor:
Budući da smo kompanija koja je rasla organski i koja nema vanjskih investitora, ova nagrada od posebne je važnosti kako nama, tako i našim klijentima.
Faktor rasta tvrtki (koje se same prijavljuju) određuje se prema ukupnim prihodima tijekom četiri prethodne godine poslovanja. Prema tome, Deloitteova ljestvica mnogima koristi i za ranu projekciju ekonomske slike u regiji te koje tvrtke će pogoniti njezin razvoj i uspješnost ubuduće. Kako izgleda, hrvatske tvrtke na ljestvici, sigurno će biti dio te budućnosti.
Stoga je lijepo za kraj čuti i dobre vijesti za dalje. Dalibor se hvali kako upravo uređuju novi ured i to s ciljem da bude “jedan od najboljih ureda u Zagrebu”:
Još uvijek ne možemo otkriti lokaciju i pojedinosti, ali ću napomenuti kako to neće biti “yet another hipster office”.
Dalibore, očekujemo poziv da to i provjerimo.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mario
26. 10. 2018. u 5:37 pm
Izražavam poštovanje gosp Jurgecu na iskustvu i respektabilnih 200 završenih projekata ali općenito uvijek se provlači ista priča. Ne želim umanjivati ničiji trud ali jeftino štrikanje softvera za strance koristeći našu lošu ekonomsku situaciju je naš domet. To i nije nešto za dičiti se, Kina i Indija su toga pune, kao i najsiromašnije zemlje istočne Europe.
Kada jednom netko osnuje Google, FB, Airbnb, Klarna, Stripe, Skype ili jedan od brojnih svjetski poznatih startupa i kada napravi uspjeh u svijetu onda ćemo se moći podičiti. Ovako su sajtovi za jeftino štrikanje softvera puni samohvale, sve je super, svi znaju sve. Samo ne znam gdje se zapošljavaju lošiji programeri, jer ja sam se takvih u karijeri najviše nagledao.
Poštovanje i bez zamjerke
Mario B.
30. 10. 2018. u 11:35 am
Slažem se
Mario Buntic
31. 10. 2018. u 9:28 am
Bravo ekipa!