Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i saznati što nam govore?

Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i razumjeti što nam govore?

Jeste li već prihvatili tehnologiju kao nužnost? Pametni telefoni i nisu toliko pametni ako nemaju pristup podacima i servisima koji se nalaze u "oblaku". Probajte na trenutak isključiti svoju mobilnu ili WiFI vezu na telefonu - vrlo je vjerojatno da vam većina aplikacija neće raditi - naime, te aplikacije su samo veza s inteligencijom koja se nalazi negdje daleko od vas, na poslužiteljima velikih organizacija.

Facebook Data Science Economy

Slično je i s podacima – u zadnjih desetak godina stvoreno je podataka koliko smo stvorili od početka čovječanstva. Ne samo da su podaci stvoreni, nego se mogu pretraživati, analizirati i putem njih predviđati i otkrivati stvari koje nam nisu očigledne na prvi pogled. No, stvaranjem podataka u digitalnom obliku, stvaramo i “digitalni problem” – velika količina nas tjera da ih gotovo nikada niti ne pogledamo, jer ih je jednostavno previše i vjerojatno nismo sigurni koju nam vrijednost predstavljaju. Na primjer, kada ste zadnji put pregledali i pobrisali mutne, duple, loše slike s godišnjeg odmora? Niska cijena (besplatno) prostora za pohranu podataka čini ovaj proces nepotrebnim, i time, nitko ga više niti ne provodi.

Recentna istraživanja govore da preko 80% podataka koje posjedujete pripada takozvanim Dark Data podacima – odnosno onima koji za vas vjerojatno mogu imati neku vrijednost, samo vi više ne znate čemu ti podaci pripadaju, kako ih vrijedi obraditi i kako iz njih izvući neku vrijednost. Podaci su to koji su nepoznato blago za vas – uključiti ih i povezati kako bi ih razumjeli danas je imperativ svake organizacije, a data driven company jer pojam koji se često ponavlja uz poznatu (vrlo popularnu u EU) kraticu data economy.

Sustavi za obradu i predikciju sve su dostupniji i moćniji

Danas se podaci koriste na različite načine – nije to više samo tablični pregled u kojem pokušavate shvatiti uzroke i posljedice (ili jednostavno zbrojiti nekoliko brojeva) nego su to danas moćni sustavi za analitiku i izvješćivanje, ali i sustavi za predikciju i učenje koji se temelje na tehnologijama koje su naglo, zajedno s napretkom računarstva u oblaku, postale dostupne svima.

Pri tome, takvi sustavi su sve dostupniji, iako su i sve moćniji – danas pokrenuti obradu i predikciju nad podacima koristeći sustave računalnog učenja dostupno je poput gledanja filma na zahtjev. Koristeći oblak, dovoljno je pokrenuti račun ili pretplatu, ubaciti neke podatke, pridodati im model i vidjeti što će računalo (ili umjetna inteligencija) razumjeti iz vaših podataka – uglavnom su rezultati više nego zabavni, ali nakon nekog vremena i iznenađujuće informativni.

Kako izvući najbolje iz podataka?

Kako izvući najbolje iz podataka? Kako razumjeti što nam oni govore? Kako interpretirati njihovu budućnost? Kako bi se što bolje pripremili za pronalaženje odgovora na početno pitanje, možete posjetiti jedinstvenu konferenciju koja se održava krajem mjeseca u Zagrebu, točnije 28. i 29. lipnja u prostoru HUB385 – no sve to je objašnjeno na stranicama konferencije Data Science Economy. Ne samo što imaju odlične predavače, nego se otvara, vrlo vjerojatno po prvi put u nas, unConference prostor, gdje će sudionici konferencije sami moderirati teme konferencije i pokrenuti pitanja koje njih zanimaju.

Na konferenciji imate priliku čuti iskustva s raznih data projekata (case studies) iz raznih globalnih, regionalnih i lokalnih organizacija, ali i čuti keynote govornike kao što su Steve Lok iz The Economista, koji će nam reći kako iz tradicionalnog medija (časopis) stvoriti digitalni powerhouse te Dmitry Turchyin iz Microsofta, koji će dati uvid u tehnološke platforme kojima se upravlja podacima. No to nije sve, više od 30 predavača čeka vas s raznim temama iz područja financija, telekomunikacija, prodaje, primjene u državnoj upravi i slično.

Ekipa koja organizira konferenciju Data Science Economy i kreira značajni community oko nje, ujedno radi i na područjima umjetne inteligencije (Artificial Intelligence), dronova i drugih letjelica (DroneFest) te korporativnih inovacija (Corporate Innovation and Intrapreneurship). Vrijeme je i vrijedi da se pridružite.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".