Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i saznati što nam govore?

Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i razumjeti što nam govore?

Jeste li već prihvatili tehnologiju kao nužnost? Pametni telefoni i nisu toliko pametni ako nemaju pristup podacima i servisima koji se nalaze u "oblaku". Probajte na trenutak isključiti svoju mobilnu ili WiFI vezu na telefonu - vrlo je vjerojatno da vam većina aplikacija neće raditi - naime, te aplikacije su samo veza s inteligencijom koja se nalazi negdje daleko od vas, na poslužiteljima velikih organizacija.

Facebook Data Science Economy

Slično je i s podacima – u zadnjih desetak godina stvoreno je podataka koliko smo stvorili od početka čovječanstva. Ne samo da su podaci stvoreni, nego se mogu pretraživati, analizirati i putem njih predviđati i otkrivati stvari koje nam nisu očigledne na prvi pogled. No, stvaranjem podataka u digitalnom obliku, stvaramo i “digitalni problem” – velika količina nas tjera da ih gotovo nikada niti ne pogledamo, jer ih je jednostavno previše i vjerojatno nismo sigurni koju nam vrijednost predstavljaju. Na primjer, kada ste zadnji put pregledali i pobrisali mutne, duple, loše slike s godišnjeg odmora? Niska cijena (besplatno) prostora za pohranu podataka čini ovaj proces nepotrebnim, i time, nitko ga više niti ne provodi.

Recentna istraživanja govore da preko 80% podataka koje posjedujete pripada takozvanim Dark Data podacima – odnosno onima koji za vas vjerojatno mogu imati neku vrijednost, samo vi više ne znate čemu ti podaci pripadaju, kako ih vrijedi obraditi i kako iz njih izvući neku vrijednost. Podaci su to koji su nepoznato blago za vas – uključiti ih i povezati kako bi ih razumjeli danas je imperativ svake organizacije, a data driven company jer pojam koji se često ponavlja uz poznatu (vrlo popularnu u EU) kraticu data economy.

Sustavi za obradu i predikciju sve su dostupniji i moćniji

Danas se podaci koriste na različite načine – nije to više samo tablični pregled u kojem pokušavate shvatiti uzroke i posljedice (ili jednostavno zbrojiti nekoliko brojeva) nego su to danas moćni sustavi za analitiku i izvješćivanje, ali i sustavi za predikciju i učenje koji se temelje na tehnologijama koje su naglo, zajedno s napretkom računarstva u oblaku, postale dostupne svima.

Pri tome, takvi sustavi su sve dostupniji, iako su i sve moćniji – danas pokrenuti obradu i predikciju nad podacima koristeći sustave računalnog učenja dostupno je poput gledanja filma na zahtjev. Koristeći oblak, dovoljno je pokrenuti račun ili pretplatu, ubaciti neke podatke, pridodati im model i vidjeti što će računalo (ili umjetna inteligencija) razumjeti iz vaših podataka – uglavnom su rezultati više nego zabavni, ali nakon nekog vremena i iznenađujuće informativni.

Kako izvući najbolje iz podataka?

Kako izvući najbolje iz podataka? Kako razumjeti što nam oni govore? Kako interpretirati njihovu budućnost? Kako bi se što bolje pripremili za pronalaženje odgovora na početno pitanje, možete posjetiti jedinstvenu konferenciju koja se održava krajem mjeseca u Zagrebu, točnije 28. i 29. lipnja u prostoru HUB385 – no sve to je objašnjeno na stranicama konferencije Data Science Economy. Ne samo što imaju odlične predavače, nego se otvara, vrlo vjerojatno po prvi put u nas, unConference prostor, gdje će sudionici konferencije sami moderirati teme konferencije i pokrenuti pitanja koje njih zanimaju.

Na konferenciji imate priliku čuti iskustva s raznih data projekata (case studies) iz raznih globalnih, regionalnih i lokalnih organizacija, ali i čuti keynote govornike kao što su Steve Lok iz The Economista, koji će nam reći kako iz tradicionalnog medija (časopis) stvoriti digitalni powerhouse te Dmitry Turchyin iz Microsofta, koji će dati uvid u tehnološke platforme kojima se upravlja podacima. No to nije sve, više od 30 predavača čeka vas s raznim temama iz područja financija, telekomunikacija, prodaje, primjene u državnoj upravi i slično.

Ekipa koja organizira konferenciju Data Science Economy i kreira značajni community oko nje, ujedno radi i na područjima umjetne inteligencije (Artificial Intelligence), dronova i drugih letjelica (DroneFest) te korporativnih inovacija (Corporate Innovation and Intrapreneurship). Vrijeme je i vrijedi da se pridružite.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Hrvatski jednorog pokreće program za startupe: Infobip Startup Tribe!

Hrvatska se nalazi u idealnom momentu za ekspanzivni rast startup ekosustava, ističe Nikola Pavešić, voditelj Infobipova tima kojim žele pridonijeti rastu i razvoju startupa u Hrvatskoj, ali i diljem drugih lokacija gdje je Infobip prisutan.

Što ste propustili

Sponzorirano

Bazirano na istinitim događajima: Developerica u paklu marketinga

Nakon pola godine uspona i padova, misterija i HEUREKA trenutaka pokušavajući razumjeti što su “ad grupe” i kakve veze imaju “keywordi” s oglasima, napokon, iako se bavim developmentom, i ja pritišćem gumb kojim se kreira 20.000 oglasnih grupa s ključnim riječima i oglasima u jednom satu. 

Najava

Combis ovog ljeta zapošljava više od deset IT stručnjaka, evo što ih čeka

Nedavno su napunili 3 desetljeća čak, a otkako su prisutni na tržištu implementirali su više od 1000 kompleksnih projekata. Evo koje pozicije su otvorene ovog ljeta u hrvatskom Combisu!

Izvještaj

Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Kriptovalute neizbježna su tema kada govorimo o financijskome svijetu koji se sve više digitalizira. Na dan održavanja konferencije Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, jedan Bitcoin vrijedio je 238.940,91, a u trenutku pisanja ovoga članka vrijedi 196.236,28 kuna.

Startupi i poslovanje

Što je zapravo hrvatski TeamUp kojeg opisuju kao “Tinder za startupe”?

Hrvatski TeamUp već je zaradio vrlo dobre reakcije, a najbolje rezultate vide u pronalasku "soft skill" kadrova - više detalja otkrili smo u razgovoru s pokretačima.

Digitalni marketing

Raiffeisen bank pomaže perspektivnim studentima digitalnog marketinga putem stipendije “Luka Mak”

Luka Mak imao je tu nevjerojatnu sposobnost da iskreno kaže svoje mišljenje, a da pritom baš nikoga ne povrijedi. Uvijek se trudio biti bolji, svaki je dan učio od drugih i učio druge te pomicao granice. Ako i tebe krase takve osobine – možda te čeka stipendija Luka Mak.

Startupi i poslovanje

Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Hrvatska ne gradi svoj imidž na inovativnosti, ne koristi inovativnost kao snažan komunikacijski alat u brendiranju zemlje niti prepoznaje potencijal inovativnosti kao hrvatsku "meku moć" kojom može konkurirati na svjetskom tržištu...