Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i saznati što nam govore?

Data Science Economy: Kako izvući najbolje iz podataka i razumjeti što nam govore?

Jeste li već prihvatili tehnologiju kao nužnost? Pametni telefoni i nisu toliko pametni ako nemaju pristup podacima i servisima koji se nalaze u "oblaku". Probajte na trenutak isključiti svoju mobilnu ili WiFI vezu na telefonu - vrlo je vjerojatno da vam većina aplikacija neće raditi - naime, te aplikacije su samo veza s inteligencijom koja se nalazi negdje daleko od vas, na poslužiteljima velikih organizacija.

Facebook Data Science Economy

Slično je i s podacima – u zadnjih desetak godina stvoreno je podataka koliko smo stvorili od početka čovječanstva. Ne samo da su podaci stvoreni, nego se mogu pretraživati, analizirati i putem njih predviđati i otkrivati stvari koje nam nisu očigledne na prvi pogled. No, stvaranjem podataka u digitalnom obliku, stvaramo i “digitalni problem” – velika količina nas tjera da ih gotovo nikada niti ne pogledamo, jer ih je jednostavno previše i vjerojatno nismo sigurni koju nam vrijednost predstavljaju. Na primjer, kada ste zadnji put pregledali i pobrisali mutne, duple, loše slike s godišnjeg odmora? Niska cijena (besplatno) prostora za pohranu podataka čini ovaj proces nepotrebnim, i time, nitko ga više niti ne provodi.

Recentna istraživanja govore da preko 80% podataka koje posjedujete pripada takozvanim Dark Data podacima – odnosno onima koji za vas vjerojatno mogu imati neku vrijednost, samo vi više ne znate čemu ti podaci pripadaju, kako ih vrijedi obraditi i kako iz njih izvući neku vrijednost. Podaci su to koji su nepoznato blago za vas – uključiti ih i povezati kako bi ih razumjeli danas je imperativ svake organizacije, a data driven company jer pojam koji se često ponavlja uz poznatu (vrlo popularnu u EU) kraticu data economy.

Sustavi za obradu i predikciju sve su dostupniji i moćniji

Danas se podaci koriste na različite načine – nije to više samo tablični pregled u kojem pokušavate shvatiti uzroke i posljedice (ili jednostavno zbrojiti nekoliko brojeva) nego su to danas moćni sustavi za analitiku i izvješćivanje, ali i sustavi za predikciju i učenje koji se temelje na tehnologijama koje su naglo, zajedno s napretkom računarstva u oblaku, postale dostupne svima.

Pri tome, takvi sustavi su sve dostupniji, iako su i sve moćniji – danas pokrenuti obradu i predikciju nad podacima koristeći sustave računalnog učenja dostupno je poput gledanja filma na zahtjev. Koristeći oblak, dovoljno je pokrenuti račun ili pretplatu, ubaciti neke podatke, pridodati im model i vidjeti što će računalo (ili umjetna inteligencija) razumjeti iz vaših podataka – uglavnom su rezultati više nego zabavni, ali nakon nekog vremena i iznenađujuće informativni.

Kako izvući najbolje iz podataka?

Kako izvući najbolje iz podataka? Kako razumjeti što nam oni govore? Kako interpretirati njihovu budućnost? Kako bi se što bolje pripremili za pronalaženje odgovora na početno pitanje, možete posjetiti jedinstvenu konferenciju koja se održava krajem mjeseca u Zagrebu, točnije 28. i 29. lipnja u prostoru HUB385 – no sve to je objašnjeno na stranicama konferencije Data Science Economy. Ne samo što imaju odlične predavače, nego se otvara, vrlo vjerojatno po prvi put u nas, unConference prostor, gdje će sudionici konferencije sami moderirati teme konferencije i pokrenuti pitanja koje njih zanimaju.

Na konferenciji imate priliku čuti iskustva s raznih data projekata (case studies) iz raznih globalnih, regionalnih i lokalnih organizacija, ali i čuti keynote govornike kao što su Steve Lok iz The Economista, koji će nam reći kako iz tradicionalnog medija (časopis) stvoriti digitalni powerhouse te Dmitry Turchyin iz Microsofta, koji će dati uvid u tehnološke platforme kojima se upravlja podacima. No to nije sve, više od 30 predavača čeka vas s raznim temama iz područja financija, telekomunikacija, prodaje, primjene u državnoj upravi i slično.

Ekipa koja organizira konferenciju Data Science Economy i kreira značajni community oko nje, ujedno radi i na područjima umjetne inteligencije (Artificial Intelligence), dronova i drugih letjelica (DroneFest) te korporativnih inovacija (Corporate Innovation and Intrapreneurship). Vrijeme je i vrijedi da se pridružite.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Tehnologija

Nakon Googleovog natječaja, cilj im je pomoći izgraditi 100.000 solarnih krovova u Hrvatskoj do 2030. godine!

Nije ni bitno isticati koliko je prelazak na solarnu energiju važan, ali tko na tome radi u Hrvatskoj? ZEZ odnosno Zelena energetska zadruga koja želi pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, evo kako...

Što ste propustili

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Tehnologija

Demistificirani DevOps: To je kultura tvrtke, a ne pojedinac superheroj!

Kako osigurati da operativci i programeri rade kao cjelina? Kojim metodama DevOps može pomoći srušiti nevidljivi zid između ta dva tima te što je najpotrebnije stručnjacima koji bi tu ulogu trebali preuzeti... evo jedne perspektive koja bi vam mogla dati odgovore.

Startupi i poslovanje

Riječki TORP danas je kao Rimac za električne motocikle, a sutra možda – konkurencija!

U samo pet godina mali riječki startup TORP razvio je električni motocikl svjetskog glasa, a znanja koja su stekli njegovom izradom danas prenose na niz vlastitih proizvoda za druge tvrtke.

Startupi i poslovanje

FIVE ima novi osječki ured inspiriran starim radionicama – u njemu se danas “pile i bruse” IT projekti!

Poznata agencija FIVE nedavno je otvorila novi ured u najvećem slavonskom gradu, u kojem će se koncentrirati na testiranje softvera i razvoj aplikacija.

Startupi i poslovanje

Peekator osigurao 300 tisuća eura – cilj im je britansko tržište istraživanja potrošača!

O hrvatskom startupu koji se specijalizirao za istraživanje potrošača u narednim mjesecima pa i godinama mogli bi slušati sve više. Kako su se odlučili za svoje prve investitore i kako su od pada prihoda u pandemiji došli do product-market fita, otkrivamo.

Novost

Hrvatska konačno ima “pravi” esport savez, ali kakve koristi od njega?

Velike vijesti za sve koji se u Hrvatskoj bave esportom - konačno imamo savez koji bi u skoroj budućnosti trebao biti potpuno podržan od međunarodne zajednice!