Dan je civilnog hakiranja – znate li uopće što je to?

Dan je civilnog hakiranja – znate li uopće što je to?

Nacionalni dan civilnog hakiranja 31. svibnja se obilježava Dan civilnog hakiranja. Možda će se nekome "civilno" i "haker" u istom skupu riječi činiti nespojivim – ali riječ je upravo o tome, "hakerima" kojima je u cilju surađivati u stvaranju, građenju i inovaciji u rješavanju izazova u svom susjedstvu, gradu, općini, županiji ili državi. Tom smo prigodom razgovarali s ​Miroslavom Schlossbergom iz inicijative HrOpen, koji nas je uveo u svijet civilnog hakiranja i načina na koji obični građani mogu učiniti svoj grad boljim mjestom.

Nacionalni dan civilnog hakiranja

31. svibnja se obilježava Dan civilnog hakiranja. Možda će se nekome “civilno” i “haker” u istom skupu riječi činiti nespojivim – ali riječ je upravo o tome, “hakerima” kojima je u cilju surađivati u stvaranju, građenju i inovaciji u rješavanju izazova u svom susjedstvu, gradu, općini, županiji ili državi. Tom smo prigodom razgovarali s ​Miroslavom Schlossbergom iz inicijative HrOpen, koji nas je uveo u svijet civilnog hakiranja i načina na koji obični građani mogu učiniti svoj grad boljim mjestom.

Na početku je citirao Alexa Howarda: Građanska inovacija je tehnološka ili metodološka nova ideja koja proispituje i unaprjeđuje postojeće procese i sustave i time poboljšava život građana ili djelovanje zajednice u kojoj žive. No, iako je Alex to dobro sročio, Miroslav napominje da građanska inovacija i civilno hakiranje nisu isto.

Civilno hakiranje je aktivnost građana čiji je rezultat građanska inovacija – to može biti u obliku pridonošenja svojih vještina u pisanju dijelova otvorenog koda ili u sudjelovanju u javnom savjetovanju s gradskim službenicima o tome kako nove odluke/uredbe grada mogu pomoći poboljšati susjedstvo.

U kontekstu civilnog hakiranja u fokusu je rješavanje problema, a ovdje Miroslav citira i Facebookovog Marka Zuckerberga, koji je rekao: Hakiranje je samo brz način izgradnje nečega ili testiranje granica što se može napraviti. U njegovoj se izjavi nigdje ne spominje tehnologija – to je više proces, nego alat.

Civilno hakiranje je…

Miroslav ističe nekoliko definicija civilnog hakiranja. To je:

  • kada se kreativni, najčešće tehnološki pristup koristi pri rješavanju problema građana;
  • kada građani izrađuju vlastite aplikacije koje daju drugima jednostavne i opipljive prednosti u životu u njihovom susjedstvu/zajednici;
  • kada surađujete s drugima u stvaranju, izgradnji i inovaciji korištenjem javnih podataka, koda i tehnologije kako biste riješili izazove bitne u vašem susjedstvu, gradovima, županijama i državi.

Ukratko, to je primjena novih alata i pristupa u poboljšavanju procesa i sustava vlade za sve.

Dan civilnog hakiranja

Nacionalni dan civilnog hakiranja je internacionalni događaj koji povezuje građane, softver developere i poduzetnike diljem svijeta da zajedno surađuju, kreiraju, grade korištenjem javnih podataka, otvorenog koda i tehnologije te da riješe izazove relevantne za njihovu sredinu, njihove gradove i njihovu državu. Ovaj se dan slavi u više od 100 različitih lokacija – to je jedan od najvećih događaja posvećenih građanskoj uključenosti. Još više zapanjuje i ono što taj pokret predstavlja – to je u mnogo pogleda novi val uključenosti građana u bitne odluke o njihovoj sredini, Miroslav objašnjava.

Ljudi sudjeluju u ovakvim pokretima iz raznih razloga – što će reći da civilno hakiranje svakome znači nešto drugo. Ono što je počelo kao teorija o potencijalnom poboljšavanju vlasti kroz tehnologiju, u drugim se razvijenim državama brzo proširilo ne bi li se fokusiralo više na mijenjanje kulture kako bi vlast radila efikasnije i kreativnije s građanima. Tehnologija često može biti sučelje u poboljšavanju povezanosti građana i vlasti, ali to je samo jedan dio onoga što vidimo.

Od danas pa do sutra, 1. lipnja, više od 11000 građana koji predstavljaju vladu, neprofitne organizacije, developere, dizajnere i poduzetnike sudjelovat će u više od 100 istovremenih civilno-hakerskih događaja u svijetu. Mnogo lokalnih vlasti će doći i podržati civilne hakere u svojim gradovima, a 21 američka savezna agencija otvorit će nove setove podataka kako bi dali nove izazove koje će civilni hakeri diljem svijeta rješavati. Miroslav se pita kada će se nešto slično organizirati i kod nas:

Stotine inovativnih projekata će izaći kao rezultat ovog koordiniranog pokušaja da se izgrade transparentnije i pristupačnije vlade, dok u isto vrijeme rastu inovacije u zajednici i otvaranje novih prilika mladim startupima. Svatko može sudjelovati u događaju – ne moraš biti stručnjak u tehnologiji, ali trebaš pomoći svojoj zajednici i sredini kako god umiješ. U Americi je događaj planiran i koordiniran od strane Bijele kuće, ureda za znanost i tehnologiju, a podržat će ga i brojne američke agencije. Kada će i hrvatska vlada podržati ovakav događaj?

Nedavan primjer civilnog hakiranja – Poplave.hr

Na karti u sklopu servisa poplave.hr mogu se pronaći lokacije za dostavljanje pomoći stradalima u poplavama.
Na karti u sklopu servisa poplave.hr mogu se pronaći lokacije za dostavljanje pomoći stradalima u poplavama.

Rezultati ovakvih pokreta nove su civilne aplikacije i usluge koje mogu promijeniti zajednice, a koje zajedno mogu promijeniti i cijelu zemlju. Primjere toga mogli smo vidjeti za vrijeme nedavnih poplava, kada su diljem regije počeli nicati servisi poput Poplave.rs, Poplave.eu ili Poplave.hr. Na ovoj posljednjoj stranici nalazi se aplikacija, odnosno karta, koja prikuplja dojave građana o lokacijama za dostavljanje pomoći za stanovnike područja pogođenih poplavom. Upravo je na njoj radila inicijativa Kodiraj za Hrvatsku, uz Miroslava:

Vidjeli smo razne inicijative objavljivanja adresa za ostavljanje pomoći, ali mnoge su bile nepregledne jer sam i sam teško isfiltrirao iz 50-100 postova kako bih pronašao lokaciju koja je najbliža meni. U nedjelju navečer dva volontera ekspertne grupe Kodiraj za Hrvatsku uskočili su i u roku od nekoliko sati uspostavili kartu koja je zainteresiranima mogla prikazati tražene podatke. Karta trenutno pokazuje pročišćene još uvijek aktivne adrese, a zatvorene se lokacije više ne prikazuju na karti. Željeli smo da se karta koristi jer tome i služi i sada se nalazi na stranici Poplave.hr gdje i dalje služi dobroj svrsi.

A što je Kodiraj za Hrvatsku?

Riječ je o ekspertnoj skupini Hrvatske udruge otvorenih sustava i interneta za uključenost građana u lokalne aktivnosti. Lokalna je to mreža građanski orijentiranih volontera, koji svojim vještinama doprinose u korištenju interneta kao platforme za javne službe, državnu upravu i građanske usluge. Cilj ekspertne skupine je uspostavljanje ili jačanje lokalne građanske grupe za civilnu tehnologiju koja redovito surađuje s lokalnim vlastima. Kodiraj za Hrvatsku je i članica internacionalne organizacije Code for America Brigade. Miroslav dodaje:

Svrha ekspertne skupine je izrada i održavanje lokalnih primjera zajedničkih ciljeva i strateških ishoda gdje javne službe i državna uprava koriste tehnologiju efikasnije, građani i zajednica rješavaju gradske probleme, gradovi zajedno surađuju za bolje rezultate, a građanske aplikacije su građene na povezanim otvorenim podatcima.

Na službenoj stranici možete pronaći i neke od zanimljivih projekata na kojima radi ova inicijativa, a osim karte za poplave.hr, tu je i projekt Popravi.to, koji će krenuti u Istri, a koji je zapravo lokalizacija servisa fixmystreet.com, putem kojeg se mogu prijavljivati lokacije kvarova i oštećenja u susjedstvu. Nije to jedini projekt – mogu se iskoristiti i, primjerice, otvoreni podatci sanitarne inspekcije ili otvoreni lokalni proračuni Republike Hrvatske. O takvim se projektima govorilo i na događaju održanom prije nekoliko mjeseci, Više od transparentnosti, gdje su se navodili i primjeri kako se otvoreni podatci mogu pretvoriti u korisne projekte i aplikacije za građane. Ako i sami imate ideju kako pomoći svojoj zajednici civilnim hakiranjem, sva vrata inicijativa koje podržavaju otvorenost podataka svakako su i za vas – otvorena.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Tehnologija

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Startupi i poslovanje

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.