Crowdfunding ili grupno financiranje jedna je od tema o kojoj ste često mogli slušati i čitati u posljednje vrijeme. No, kako je razvoj crowdfunding scene u Hrvatskoj zapravo tek u začetcima, unatoč nekolicini projekata koji su se financirali ili pokušali financirati na ovaj način, sinoć je u Zagrebu održana tribina na tu temu gdje su svoja iskustva s Kickstarterom, Indiegogom i drugim platformama za grupno financiranje podijelili predstavnici domaćih projekata. Istodobno, moglo se i vidjeti kako ipak zaostajemo za susjednom Slovenijom, gdje je crowdfunding scena, kako se čini, u punom zamahu.

Crowdfunding ili grupno financiranje jedna je od tema o kojoj ste često mogli slušati i čitati u posljednje vrijeme. No, kako je razvoj crowdfunding scene u Hrvatskoj zapravo tek u začetcima, unatoč nekolicini projekata koji su se financirali ili pokušali financirati na ovaj način, sinoć je u Zagrebu održana tribina na tu temu gdje su svoja iskustva s Kickstarterom, Indiegogom i drugim platformama za grupno financiranje podijelili predstavnici domaćih projekata. Istodobno, moglo se i vidjeti kako ipak zaostajemo za susjednom Slovenijom, gdje je crowdfunding scena, kako se čini, u punom zamahu.
Tribinu su organizirali Hrvoje Hafner s bloga crowdfunding.hr, koji se bavi upravo temama grupnog financiranja, i Davor Runje iz agencije drap, koji je imao iskustva s crowdfundingomputem Indiegogo kampanje za startupBabyWatch.
Why Knot – što bi danas učinili drugačije?
Prvi se predstavljao Why Knot, koji je pokrenuo kampanju na Indiegogou. Od željenih 8500 dolara, projekt je prikupio 2000, a jedan od pokretača, Mladen Šimić, izjavio je da bi danas napravili mnogo toga drugačije. Naime, priznao je kako su u crowdfunding ušli relativno nepripremljeni, a i on sam nekoliko mjeseci prije kampanje nije niti točno znao što taj pojam označava. Projekt je brzo dospio u medije, no napominje kako to nije bilo dovoljno:
Dospjeli smo u medije u medije u Hrvatskoj, gdje je crowdfunding još uvijek nepoznat. Prvo smo svima morali objašnjavati što je to, kako skupljamo sredstva i zašto baš na taj način. Medijska kampanja samo u Hrvatskoj nije dovoljna da financiranje uspije.
Samim time, da ponovno rade kampanju, kvalitetnije bi se pripremili za kontaktiranje medija u inozemstvu, što su napravili tek dva tjedna kasnije. No, unatoč tomu što nisu prikupljena željena sredstva, iz svega se izrodila i suradnja s Hrvatskim Telekomom, pa se tako proizvod sada može kupiti u Bonbonovom web shopu.
Zašto je Simavision zaustavio kampanju?
David i Tihomir Zovko braća su koja su kreirala projekt Simavision. Za razliku od većine ostalih domaćih projekata, odabrali su platformu Kickstarter za grupno financiranje, što je moguće jedino ukoliko kampanju pokreće osoba ili tvrtka iz SAD-a, Kanade, Velike Britanije, a odnedavno Australije i Novog Zelanda. No, uspjeli su zaobići tu prepreku, na način da je kampanju pokrenuo netko tko je zadovoljavao uvjete. Cilj je bio prikupiti 42.000 dolara, prikupljena je 21.000, s time da je već u prvih sat vremena kampanje skupljeno 1000, zahvaljujući činjenici da je projekt uvršten u popularnu Kickstarterovu kategoriju. No iako je kampanja bila obećavajuća, kreatori su ju odlučili prekinuti – u isto se vrijeme pojavio sličan uređaj koji je ciljao na isto tržište. Marketinški je bio jači, proizvod je bio jednostavniji, a kako su osnivači Simavisiona mislili da su mogli neke stvari bolje odraditi, poput prezentacijskog videa i same PR kampanje (gotovo nijedan tehnološki blog ili portal u inozemstvu nije pisao o njima), odluka je pala na prekid.
Enfojer
Enfojer, projekt koji je oduševio sve fotoljupce, putem Indiegogoa prikupio je 38.000 dolara od željenih 70.000. Predstavljala ga je Vanda Voloder koja, unatoč tome što je cijeli prezentacijski dio bio vrlo dobro urađen, a video o projektu informativan i zabavan, samokritično priznaje da su neke stvari mogle biti bolje. Projektu je zasigurno pomoglo što su ih odmah na početku pratili svjetski tehnološki blogovi, kao što je TechCrunch, a kasnije i Mashable. No, unatoč tome što nisu prikupljena sva sredstva, proizvod će se isporučivati korisnicima, jer nije bilo riječ o “all or nothing” kampanji, ali sada je potrebno pronaći dodatne investitore. Vandu su upitali zašto su se odlučili na proizvodnju u Hrvatskoj, na što je odgovorila protupitanjem:
A zašto igdje drugdje? Tu živimo i moramo si pomoći. Pronašli smo genijalne osobe koje su to mogle izvesti. Zašto onda to napraviti negdje drugdje? Proizvod je nastao iz ljubavi i htjeli smo da bude pravi hrvatski. Ljudi to i cijene.

Goulash, prvi grupno financirani festival
Zanimljivo je bilo slušati i Yvesa Taqueta koji je napravio prvi glazbeni festival financiran crowdfuningom, Goulash Disko Festival. No, da nije bilo riječ o “slučajnoj” ideji, dokazuje i Yvesova priča – dolazi iz Belgije, ima dosta iskustva u internetskom marketingu, a čak je radio i u Googleu. Preselio se u Hrvatsku sa suprugom gdje je razvio koncept festivala. Bio je zainteresiran za crowdfunding, a želio je povezati balkansku, globalnu i Tropical Bass scenu. Kampanjom se željelo skupiti 5000 eura u 60 dana, a posebnost kod ovog projekta je i činjenica što su sredstva prikupljana na nepoznatijoj platformi, Ulule. Nekoliko je stvari bilo ključno za uspjeh – medijima je bilo lako plasirati priču o prvom grupno financiranom festivalu, stoga je pokrivenost bila vrlo dobra. Projekt je bio inovativan, vizualni identitet je bio privlačan, a bitna je i jaka podrška zajednice. Kako ima pozadinu u internetskom marketingu, tvrdi da je poprilično pomoglo i usmjereno oglašavanje putem Facebooka.
Crowdfunding Slovenija, inicijativa zaslužna za ‘boom’ grupnog financiranja
Najviše je zanimanja izazvao Luka Piškorič iz Crowdfunding Slovenija, inicijative nastale iz coworking.si, koja okuplja oko sebe kreativce, mahom freelancere. Kako kaže, krenuli su s crowdfundingom kako bi u doba krize pomogli projektima da dođu na globalno tržište, a i da u njemu sudjeluju osobe iz već okupljene zajednice. Za sada svi uspješni slovenski grupno financirani projekti potiču iz te zajednice, a ima ih popriličan broj – zajedno su skupili milijun i 400 tisuća dolara! Evo samo nekih od njih:
- Sve je počelo u rujnu prošle godine, dizajnom stolice LLSTOL. U 30 dana projekt je skupio skoro 22.000 dolara. Otvara radna mjesta u tvornici koja bi inače propala.
- Slijedi Boomerang – First ever “All-in-one iPad Mount & Stand”. Skupljeno je 50.000 dolara, otvoreno 10 radnih mjesta u jednom poduzeću.
- ONDU Pinhole Cameras skupio je 109.000 dolara, od traženih 10.000.
- Lumu je skupio skupio 244.000 dolara od traženih 20.000.
- Od dovršenih kampanja, najviše je prikupljeno u onoj za Red Pitayu – 256.000.
- FlyKly je do sada skupio 468.000 dolara (u trenutku pisanja teksta), a kampanja još traje! Samo je u prvom danu prikupljeno 100.000.
- Chipolo je tražio 15.000 dolara, a sad je već skupio 251.000. Zanimljivo je kod ovog projekta da nije dobio gotovo nikakvu medijsku pokrivenost, jer već postoje slični projekti. No, na Kickstarteru je brzo došao u popularnu kategoriju, a mnoge sugestije tamošnje zajednice su prihvaćene – da se izradi i vodootporna verzija, dodatno iskoristi potencijal termometra, besplatan SDK za developere, a bit će i aplikacija za Windows Phone.
Luka je dao i nekoliko smjernica o načinu na koji rade te zbog kojih su polučili tako velik uspjeh:
- Da bi dobili pomoć zajednice, projekti moraju biti inovativni i dizajnerski dovršeni.
- Zaštita intelektualnih prava mora biti prisutna (kako drugi ne bi mogli optužiti za krađu ideje, a i zbog činjenice da imena brendova mogu biti slična postojećima u svijetu).
- Za svaki se projekt pravi vrlo dobro istraživanje, izrađuje komunikacijska strategija. Zajednica ima odličan tim koji se bavi PR-om, s kontaktima iz cijeloga svijeta.
- Tim je multidisciplinaran.
- Podrška zajednice mora biti prisutna.
- Radi se 24/7.
Većina projekata koje Crowdfunding Slovenija podržava kampanju organizira na Kickstarteru, prvenstveno zbog puno većeg broja ljudi koji ga koriste. Upravo zbog toga smatra da bi i spomenuti hrvatski projekti bolje prošli da su kampanju pokrenuli na toj popularnijoj platformi za grupno financiranje. No, ne treba zanemariti niti cijelu slovensku crowdfunding zajednicu koja je, kako se čini, pronašla “recept” za uspjeh – možda je i u Hrvatskoj vrijeme za pokretanje slične inicijative, u sklopu koje bi se dijelila iskustva, podupirali projekti, sudjelovalo u njihovom kreiranju, kao i kreiranju komunikacijskih strategija… Kako se sinoć više puta naglašavalo – zajednica koja podupire projekt iznimno je bitna, ako ne i ključna za uspjeh.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Tomislav Z. Dujmović
14. 11. 2013. u 4:06 pm
Odličan članak! Drago mi je da sam bio na eventu, ali članak daje konzican i precizan pregled cijele večeri! Nadam se da će više ljudi u Hrvatskoj pročitati članak te da se svi skupa zamislimo zašto Slovenci imaju 10 puta više uspjeha i da i mi naučimo nešto od njih! Hvala Mia na članku!
Davor Runje
14. 11. 2013. u 7:15 pm
Slovenci su nam stvarno dali za misliti… Challenge accepted 😉
Hrvoje Hafner
15. 11. 2013. u 1:25 pm
Morat ćemo se stvarno potrudit da ih stignemo. U Hrvatskoj imamo puno kvalitetnih projekata koji bi svoje poslovanje mogli pokrenuti kroz crowdfunding. Samo ih moramo animirati da se odvaže na ovakav oblik financiranja.
Mili
15. 11. 2013. u 2:17 pm
Pitanje koje se postavlja, tko bi kod nas dao lovu. Mislim da je kod nas razina svijesti za te stvari niska, da li postoji svijest kod dijela naroda za ovakvim ulaganjem. Jer vidimo u praksi da su angel investitori kod nas promasaj. Ako oni koji su strucniji misle da je dovoljno dati par tisuca EUR za udio u startupu, sta tek misli obican laik
Mia Biberović
15. 11. 2013. u 2:37 pm
Ovdje se cilja na vanjska tržišta, većinom američko. Niti u Sloveniji Slovenci ne financiraju pretjerano svoje crowdfunding proizvode – najveći postotak udjela slovenskih backera za jedan crowdfunding projekt bio je 10 posto, kod ostalih je i manji.
Hrvoje Hafner
15. 11. 2013. u 3:36 pm
Simavision je dobar primjer. Čim su se izborili za promovirani post na KSu uplate su stizale jako brzo. Njihova kampanja prikupila je 60% uplata direknto od ljudi koji su srufali Kickstarterom, a ne od onih koji su došli sa blogova.
Ali trik je tome kako postati promovirana kampanja na CF platformi. Indiegogo to naziva GoGo faktor i ne otkriva detalje kao ni KS, ali osnovni parametri njihove funkcije mogu se pronaći na netu.