Combisova praksa: Uz iskusne "mrežaše" uči se na sustavima i uređajima koji su rijetkima dostupni

Combisova praksa: Uz iskusne “mrežaše” uči se na sustavima i uređajima koji su rijetkima dostupni

Kada insitucije visokog obrazovanja i privatni sektor surađuju, moguće je pisati lijepe priče. Upravo je takva priča Combisove i FER-ove suradnje koja ja praktički izgradila Sektor za mrežne i sigurnosne usluge unutar Combisa.

Dobar dio studenata sanja kako će ih jednog dana fakultet povezati s tržištem rada ili još bolje, povezati s nekom firmom gdje će moći napraviti svoje prve profesionalne korake i vidjeti što to znači biti zaposlenik. Upravo je to ono što omogućuje Combisova stipendija koja je nastala u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu.

Kako bi bolje predstavili ovu suradnju razgovarali smo s Kristijanom Dekovićem, mentorom i voditeljem Odsjeka za IP rješenja za podatkovne centre i Josipom Jozićem, sistemskim inženjerom u Odsjeku za IP rješenja za podatkovne centre koji je ujedno bivši stipendist i trenutni mentor novim polaznicima programa.

Kako Combis dolazi direktno do samih studenata?

Cijela priča počinje s povezivanjem Combisa i potencijalnih kandidata, a veliku ulogu u tome igra profesor Željko Ilić sa Zavoda za telekomunikacije FER-a koji je zapravo “most” između Combisa i zainteresiranih studenata. Combisovci prvo pripremaju prezentaciju za studente s nekoliko tema koje bi te godine bile dio istraživanja i projekta te razgovaraju sa studentima o očekivanjima obiju strana.

Kandidatima zatim ostavljaju neko vrijeme da razmisle o temama koje ih zanimaju, a nakon toga slijedi odabir tema za tu godinu te organizacija timova, komentira Kristijan.

Ovisno o tome koliko je tema i članova tima, prilagodimo projekt tako da se može realizirati u zadanom razdoblju i da studenti mogu napraviti kvalitetan diplomski rad.

Kristijan Deković: “Svi mi koji sudjelujemo u ovom programu začuđeni smo koliko stipendisti usvoje u svega 6-12 mjeseci.”

Kako izgleda Combisova stipendija?

Najčešće se formiraju dvije grupe po nekoliko studenata te oni kroz Combisovu stipendiju i projekt, tj. diplomski rad na FER-u obrađuju teme uz dodijeljene mentore, navodi Kristijan:

Tako studenti u razdoblju od 6-12 mjeseci upoznaju tehnologije kojima se bavimo, upoznaju naše zaposlenike te daju svoj doprinos u istraživanju i razvoju novih proizvoda, tehnologija ili sustava koje smo zajedno željeli razviti.

Nakon uspješnog diplomiranja i završetka rada na projektu studentice i studenti postaju službeno zaposleni i nastavljaju raditi na temama na kojima su radili tijekom stipendije.

Također, bitno je naglasiti da su u tome trenutku studenti već jednim dijelom spremni i za isporuku i sudjelovanje u projektima prema Combisovim korisnicima, naglašava Kristijan:

Takav pristup je win-win situacija i za Combis i za studente. Mi u tim dobivamo mladog inženjera spremnog za učenje i razvoj, a student ogromnu količinu znanja i raznih fizičkih uređaja u labovima na kojima može istraživati (npr. poslužitelji i mrežna oprema).

Prilika za rad na sustavima i uređajima koji nisu dostupni na fakultetima

U sektoru od 50-ak inženjera, Combis broji 18 inženjera koji su došli kroz ovaj mentorski program te su to sada jedni od najboljih mrežnih i sigurnosnih inženjera unutar Combisa (i Hrvatske) koji rade na najkompleksnijim projektima kod Combisovih korisnika, ističe Kristijan:

Napredak vidimo u procesu koji već traje sedam godina od prve generacije FER-ovih stipendista pa nam je proces same suradnje svake godine sve optimiziraniji i kvalitetniji te sad možemo prihvatiti i više studenata nego što je to bio slučaj početnih godina.

S obzirom na partnerstvo sa svim vodećim vendorima, studenti imaju priliku raditi na sustavima i uređajima koji najčešće nisu dostupni u sklopu fakulteta, ističe Josip:

Primjerice, kad se treba napraviti integracija s nekim vendorskim sustavom, osim što dokumentacija često nije javno dostupna, licence za takva rješenja se plaćaju i studenti jednostavno nemaju mogućnost doći u doticaj s takvim okruženjem kroz fakultetske laboratorije.

Od stipendista do zaposlenika pa sve do mentora

Josip je dio tima koji se bavi IP rješenjima za podatkovne centre i uz to radi na razvoju novih funkcionalnosti za postojeće produkte kao i na razvoju kompletno novih rješenja. Također, mentor je stipendistima s kojima Combis ostvari suradnju te pomažem mlađim kolegama u njihovom razvoju. Ovdje je vrlo važan timski rad i redovni sastanci tijekom projekta jer tako studenti stječu vrlo dobar osjećaj kako to izgleda kasnije kad postanu redoviti zaposlenici, objašnjava nam Josip:

Po završetku fakulteta, nastavio sam raditi na projektu koji je bio tema diplomskog rada skoro još pola godine. Nakon toga, postao sam dio jednog tima unutar sektora gdje sam postupno učio nove tehnologije, ali također svojim vještinama koje sam usvojio na projektu za diplomski rad, otvorio sam nove mogućnosti u rješavanju određenih zadataka unutar tima.

Josip Jozić: “Izbor tema na praksi je velik, a mentori će vam biti kolege koji imaju mnoštvo projekata iza sebe.”

Josip se često susreće s problemom u kojem studenti ne shvate točno koji je konkretni zahtjev ili problem, a strah ih je pitati. Upravo kroz redovite tjedne sastanke trude se razbiti taj strah i stvoriti prijateljsku atmosferu tako da im zadatak bude što manje stresan:

Primjerice, neki od standardnih problema je da dio koda ne radi prema očekivanju, a student ne može otkriti gdje griješi pa im tu uskočimo i objasnimo gdje je bio problem.

U današnje vrijeme teško je pronaći “gotovog” zaposlenika stoga su prijenos znanja i mentoriranje neophodni. S druge strane, takvo iskustvo mnogo donosi i samim mentorima, dodaje Josip.

Meni konkretno je pomoglo u tome da sam uz posao u Combisu od prošle godine postao i predavač na kolegiju Računalne mreže na Sveučilištu Sjever, a sva ova ranija iskustva koja sam imao mentorirajući stipendiste ranijih godina u velikoj mjeri su mi olakšala kod dileme kako pristupiti studentima i prenijeti im dio znanja.

U svega 6-12 mjeseci može se naučiti mnogo

Iako je ova Combisova praksa primarno nastala u suradnji s FER-om pa je tako dosad uglavnom okupljala FER-ovce, iz Combisa navode da su otvoreni i za studente drugih fakulteta koji iskažu interes i koji zadovoljavaju procese stipendiranja.

Za kandidate nemaju striktno definirane preduvjete, ali svakako je prednost ako su studenti upoznati s osnovnim principima rada računalnih mreža i imaju predznanja u nekim od programskih jezika. Projekt prilagođavaju nakon što student iznese detalje o tome što je do sad radio i koliko ima predznanja.

Kristijan stoga savjetuje novim studentima da se prijave bez straha o tome koliko imaju predznanja jer im je fakultet omogućio temelje te ih naučio kako pristupiti problemima, a sve ostalo će doći kroz mentorstvo.

Zapravo, svi mi koji sudjelujemo u ovom programu začuđeni smo koliko stipendisti usvoje u svega 6-12 mjeseci. Zadovoljni smo što kroz ovakav način suradnje mladima možemo pružiti jako puno praktičkog znanja iz industrije.

Oko 90% zaposlenih studenata kroz ovaj mentorstva i dalje radi u Combisu – to nam pokazuje da su i sami mladi kolege zadovoljni, da ih pratimo u njihovom rastu i da je cilj cijele ove priče i truda zaista realiziran.

(Trenutno su prijave za ovu godinu zaključene, ali zainteresirani se mogu javiti na Kristijan.Dekovic@combis.hr)

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.