
Kako sigurno (i bezbrižno) prepustiti upravljanje IT infrastrukturom vanjskim partnerima?
Manjim bankama u Hrvatskoj nije jednostavno pratiti razvoj tehnologije i udovoljavati kako zahtjevnim očekivanjima klijenata, tako i tijela zaduženih za regulaciju rada financijskih ustanova. Jedna od njih je Croatia banka. Ta se 15. banka po veličini u Hrvatskoj prije nešto manje od dvije godine našla pred dvojbom.
Naime, informatička infrastruktura kojom je raspolagala dolazila je do granica svojih kapaciteta i više nije mogla pratiti potrebe koje su se pojavljivale na tržištu. Dio nepodržane opreme i nedostatke postojećih podatkovnih centara trebalo je unaprijediti, problemi u održavanju IT sustava su se gomilali, a resursi za njihovo rješavanje bili su ograničeni. Ako bi, primjerice, trebalo uvesti novu kreditnu karticu, razvoj bi tražio ili jako puno vremena, ili poveći iznos novca, ili oboje.
Kad resursa nedostaje, novi projekti čekaju
Tradicionalno rješenje tog problema bilo bi obnavljanje opreme kupnjom, što bi tražilo poveću jednokratnu investiciju. Alternativno, moguće je odabrati partnera kojem bi povjerili upravljanje i održavanje IT infrastrukture.
U Croatia banci su se odlučili na drugu opciju i kao izvođača odabrali Combis, sistem-integratora u sastavu Hrvatskog Telekoma. Proces implementacije i migracije dovršen je u srpnju 2022. godine.
Kako je Netokraciji rekao Alberto Skendrović iz Croatia banke, kad je riječ o informatičkoj infrastrukturi dosad je njihova strategija bila biti first follower.
Nismo imali resursa kako bismo bili predvodnici, pa smo se fokusirali na dijelove poslovanja koji su bili važni.
Zbog toga su imali mali tim za IT – njih deset, od kojih je pola bilo zaduženo za infrastrukturu, a pola za razvoj – koji uz redovno održavanje sustava fizički nije mogao držati korak s brzim razvojem novih bankarskih proizvoda i usluga, naročito u digitalnom segmentu. Nemali broj zanimljivih i korisnih ideja za projekte zbog toga je završio na čekanju.

Kad je došlo vrijeme za zamjenu dotrajale opreme, u Croatia banci su napravili popis prioriteta što prvo treba nabaviti, koliko će implementacija trajati i koštati, koliko će se ljudi morati time baviti, koliko će koštati održavanje…
Od vremena kad su zadnji put obavili takvu zamjenu i nadogradnju opreme, hrvatsko tržište infrastrukture na zahtjev značajno je napredovalo pa se pojavila i opcija eksternalizacije IT-ja Croatia banke nekoj drugoj tvrtki.
Kako je riječ o opsežnom i zahtjevnom poslu, kompanija koje ga mogu preuzeti i obaviti u skladu sa zahtjevima i očekivanjima klijenta i financijskog regulatora kod nas nema puno. Ipak, u uži izbor su ušle tri ponude.
Kad birate partnera za eksternalizaciju IT infrastrukture, važno je…
Pri donošenju odluke o outsourcingu IT-ja nadležnima u Croatia banci bilo je važno nekoliko čimbenika:
- Prvo, zbog knjigovodstvenih su razloga htjeli izbjeći jednokratnu veliku investiciju, već su tražili partnera koji će omogućiti knjiženje ulaganja u obnovu informatičkog sustava kao operativnog troška (OPEX).
- Drugo, temeljita obnova IT sustava traži veći tim kvalitetnih ljudi. Croatia banka kvalitetne ljude ima, ali ne njih dovoljno kako bi taj posao bio obavljen u razumnom roku. Skendrovićevim riječima:
Iz iskustva znamo kako bi sve skupa bitno dulje trajalo ako bismo se oslonili samo na naš interni tim.
- Treće, ovakav pristup donio im je stabilnost na kakvu dosad nisu mogli računati: potpuno predvidive troškove za idućih pet godina kad je riječ o IT infrastrukturi.
Nema više iznenadnih jednokratnih troškova, točno u euro znamo kad ćemo i koliko potrošiti. Održavanje postaje tek stavkom u budžetu.
Combis je odabran kao izvođač nakon detaljne analize sve tri ponude jer se pokazalo kako je njihova ponuda bila najbolja po ključnim kategorijama (cijena, kvaliteta, reputacija i dosadašnja iskustva).
Utrka s rokovima pod budnim okom regulatora
Rezultati te analize bili su, zbog značaja cijelog projekta, predstavljeni upravi i nadzornom odboru Croatia banke, ali i nadležnima u Hrvatskoj narodnoj banci.
Naime, banke koje posluju na hrvatskom tržištu ne mogu tek tako odlučiti povjeriti ključne segmente svog poslovanja nekoj trećoj tvrtci, već za to moraju dobiti odobrenje HNB-a, u skladu s unaprijed određenim uvjetima i zahtjevima. Croatia banka i Combis su ga u ovom slučaju dobili.
Kako je Netokraciji rekao Hrvoje Bihar iz Combisovog tima za provedbu projekta, banka je ocijenila kako je riječ o za banku značajnoj eksternalizaciji, zbog čega je imala poseban tretman.
Ekipa iz Croatia banke nam je puno pomogla jer su nas naučili kako treba pristupiti regulatoru i pripremiti potrebnu dokumentaciju.

Bihar je također iznimno zadovoljan time što su opsežan i zahtjevan projekt uspjeli završiti u razmjerno kratkom roku, i to usprkos raznim objektivnim poteškoćama. Primjerice, dok su pregovori oko ugovora trajali situacija s isporukom mrežne i druge IT opreme još je bila koliko toliko prihvatljiva. Čekalo se između 30 i 60 dana. Do ljeta prošle godine, kad je bilo dovršeno definiranje ugovora i pribavljeno odobrenje HNB-a, ti su se rokovi isporuke podigli na šest do devet mjeseci.
Ipak, Combisova ekipa uspjela je nabaviti svu opremu na vrijeme. U pojedinim aspektima bila je i bolja od prvotno tražene. Tako se, recimo, umjesto bakrenih parica za prijenos podataka sad koriste optički kabeli.
Naravno, kad se rade ovakvi projekti čekanje nije poželjno. Dok se čekalo na isporuku mrežne infrastrukture radilo se usporedno na drugim segmentima projekta.
Visok stupanj prilagodbe klijentu
Što se tehnologija tiče, u eksternalizaciji IT infrastrukture Croatia banke korišteni su WMWare (za virtualizaciju), Oracleovi web poslužitelji te Palo Alto firewallovi, Cisco Secure Email i antivirusni softver Trend Micro za zaštitu, između ostalog.
Bihar ističe kako je prijelaz na Oracleovu infrastrukturu omogućio izdvajanje većine kritičnih aplikacija Croatia banke na zasebne servere, što jamči visoku razinu dostupnosti i brzine pristupa. Zbog optimizacije troškova dio pohrane je jedini smješten na infrastrukturi dijeljenoj s drugim korisnicima. No, i ona se nalazi na podatkovnim centrima Hrvatskog Telekoma, od kojih je jedan dobio certifikat Tier 3.
Uz Bihara, iz HT Grupe su u pregovorima sudjelovala još tri arhitekta za sistemska rješenja (System Solution Architect), čija je prva zadaća bila odrediti opseg posla u raznim segmentima kako bi bio stvoren temelj za izradu ponude.
Potom su se u pregovore uključile pravne službe i članovi uprave obje tvrtke, kako bi dogovorili i pripremili sve potrebno za potpisivanje ugovora. Kad je na red došla implementacija, oformljeni su timovi s Combisovim stručnjacima za pojedina područja, predvođeni voditeljima projekta. Ukupno je u projektu sudjelovalo oko 30 Combisovaca, a danas na održavanju redovno radi otprilike pola tog broja.

Projekte ove vrste ne radi se potpuno od nule. Postoje unaprijed pripremljeni materijali koje se potom prilagođava potrebama i željama pojedinog klijenta. No, taj je stupanj prilagodbe u pravilu iznimno visok, naročito kad je riječ o financijskim institucijama poput banaka, kod kojih se u obzir mora uzeti niz aspekata kao što su sigurnost, stabilnost, pouzdanost… Kako je naglasio Bihar:
Napravili smo infrastrukturu po mjeri, koju će u našem podatkovnom centru koristiti isključivo Croatia banka.
Banka je također dobila i dodatno okruženje za razvoj (uz testno i produkcijsko), što se pokazalo iznimno korisnim pri najvećem prošlogodišnjem projektu: uvođenju eura od 1. siječnja 2023. godine. No, to će okruženje također odlično poslužiti i za daljnji razvoj općenito. Naime, svi novi projekti koji su dosad bili na čekanju zbog manjka resursa u zadnjih su šest mjeseci ponovno aktivirani.
Prvi takav projekt na domaćem tržištu
Skendrović ističe kako je suradnja s Combisom bila pionirski pothvat na domaćem tržištu:
Nijedna od hrvatskih banaka nije dosad obavila eksternalizaciju svoje IT infrastrukture u ovakvom obimu. Iako je trebalo prikupiti dosta opsežnu dokumentaciju, dobili smo zeleno svjetlo već nakon prvog sastanka sa stručnjacima HNB-a.
Na kraju, ali svakako ne najmanje važno. Croatia banci nije bio cilj smanjiti troškove, niti srezati broj zaposlenih. Svi koji su bili zaposleni u IT-ju Croatia banke i dalje su na svojim radnim mjestima. Štoviše, neki su se troškovi za IT i povećali. Ali su druge prednosti – sigurnost, predvidivost, neusporedivo veća razina podrške ljudi specijaliziranih za ono što im je potrebno – dovoljno velike i važne kako bi se to ulaganje isplatilo.
Croatia banka se sad može fokusirati na srž svog poslovanja, financije. A njen tim IT-jevaca napokon može prestati gasiti požare i posvetiti se razvoju novih proizvoda i usluga za poslovne i rezidencijalne klijente.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.