Nikola Dujmović na CISEx Friday otvoreno o tome zašto su izabrali Zagrebačku, a ne Londonsku burzu

Nikola Dujmović na CISEx Friday otvoreno o tome zašto su izabrali Zagrebačku, a ne Londonsku burzu

Kroz dokumentarac i izvrsnu panel raspravu, CISEx Friday predstavio nam je poseban trenutak u povijesti hrvatskog IT-ja - prvi izlazak jedne hrvatske IT kompanije na burzu nakon 18 godina. Zašto im padaju dionice nakon što objave pozitivne rezultate i koje su to 3 sudbine IT firmi u Hrvatskoj... saznajte u izvještaju.

Održan je 47. CISEx Friday čiji je program započeo prikazivanjem dokumentarca o Spanovom poslovnom razvoju i nakon dugo vremena prvom izlasku privatne IT kompanije na burzu u Hrvatskoj. Nakon toga je slijedio panel s Nikolom Dujmovićem, suosnivačem Spana i Ivanom Gažić, CEO-om Zagrebačke burze, dok je predsjednik udruge CISEx, Davor Runje, moderirao raspravu.

Srednjometražni dokumentarac kojeg je pripremio Span prikazuje lijepi, ali i zanimljiv te mukotrpan put kojeg je prošla cijela firma kako izašli na burzu. To svakako nije jednostavan, a bome ni lak zadatak. Usprkos tome, panel se pokazao kao glavna poslastica čemu je dijelom zaslužan Dujmović sa svojim novozagrebačkim načinom govora koji je bez dlake na jeziku.

Span je, za onoga koji nije upoznat, jedna od najdugovječnijih domaćih tehnoloških tvrtki koja ima preko 25 godina iskustva u isporuci tehnologije čiji je cilj transformirati poslovanje različitih tvrtki. U izlasku na burzu u opticaju je bilo 570 tisuća dionica.

Pred Nikolom je trenutno važan zadatak, a to je osigurati budućnost Spana.

“IT firma u Hrvatskoj ima 3 sudbine.”

Runje otvara panel pitanjem za Dujmovića, za koje ovaj kaže da ga često čuje u posljednje vrijeme, a to je kada će ići u mirovinu. U šali odgovara kako će to biti za 28 godina, ali brzo se uozbiljava jer zna kako bi njegovim odlaskom u mirovinu nastati novi problemi:

IT firma u Hrvatskoj ima 3 sudbine. Jedna je da nestanu zajedno s osnivačima što se dogodilo mnogima, druga je da se prodaš nekome bogatijem i uspješnijem i treća je sudbina ova koju smo mi pokušali. Mi želimo ostati aktivni i želimo još nešto graditi.

U jednome trenutku, Dujmović je shvatio kako mu je cilj postao osigurati budućnost tvrtke:

Kada sam navršio pet banki, rekao sam: sada mi je zadaća da osiguram da me firma nadživi poslovno i biološki.

Zašto je burza postala najboljim odabirom za Span?

Dujmović odgovor započinje činjenicom kako su prije šest godina bili u Elite programu Londonske burze i jako su htjeli da Span izađe na Londonsku burzu, ali tada su bili premali za prime akontaciju. Posljednje predavanje na tome programu držao im je odvjetnik koji je napisao 150 prospekata za prime akontacije i Dujmović je jednu stvar jako dobro zapamtio:

Jedna stvar je bila ključna. Rekao je: “Gle, ako hoćete na Londonsku burzu, morate imati ured u Londonu jer kada investitori s London Stock Exchangea zovu, oni žele čuti naglasak londonske burze.” To znači kako moraš iznajmiti direktora koji ima taj naglasak. Ne bilo koji londonski naglasak, već naglasak koji se čuje u Cityju Zbog toga je ključ uspjeha komunikacija s investitorom. Naše tvrtke koje ciljaju veće burze, će morati svoja središta prebaciti.

Ali zašto Zagrebačka burza:

Što ćemo mi sada u Milanskoj burzi (čiji je vlasnik Londonska burza) imati tamo nekog talijanskog direktora koji će prevoditi što ja pričam? Ne, i zato Zagrebačka burza.

Također, još jedna važna stvar. Mi sav talent crpimo iz Hrvatske i htjeli bi ovdje “zaorati”. Bez obzira na sve naše uspjehe, ako se prodaš – a mi smo dobili ponude iz  Rusije, Norveške i Amerike – ti postaješ strana firma s nekim hrvatskim direktorima.

Mi plaćamo poreze u Hrvatskoj i ulažemo tu u školovanje. Mi želimo ostati ovdje. Ne želimo djeci ostavljati firme, nego ćemo ostaviti tisućama hrvatskih malih investitora.

Ovdje se Dujmović u šali ponovno vraća na svoju penziju i naglašava kako neće ići u mirovinu dok dionica neće vrijediti 1000 kuna.

“Svaki put kada objavimo dobre rezultate, dionica nam padne dvije kune…”

Ivana Gažić naglasila je kako je privatizacija pojam koji u Hrvatskoj budi primarno negativne konotacije, a kao jedan od glavnih primjera navodi Inu zbog koje je bivši premijer bio u zatvoru. Također, imamo i duboko ne razumijevanje privatizacije:

Kada prodajete firmu većinskom vlasniku, on plaća nešto što se zove control premium. Nikola je i to mogao napraviti, sigurno bi mu to bilo brže i jednostavnije, te bi dobio nešto višu cijenu, ali u ovom slučaju nije prodao kontrolni paket.

Ta kontrola se odnosi na management i sve što stvara vrijednost Spana, a vrijednost Spana su ljudi. Niti imaju tvornicu, niti imaju zgrade, niti laboratorije. Imaju samo ljude i računala, a Nikola je zadržao kontrolu.

Našem tržištu trebalo je puno vremena da prihvati tvrtke kao što su Span. Brick and mortar je uvijek nešto što su banke i investitori jako voljele:

Ako mi kao država ne možemo financirati firme koje stvaraju najveće efikasnosti i gospodarski rast već godinama, a posebno sada u doba COVID-a, onda mi kao financijsko tržište stvaramo ekonomiju koja nikad neće napraviti neke monumentalne pomake.

Ivana smatra kako je investicijska zajednica prepoznala kako je Span nesebična firma, a takvi su bili i u suradnji sa Zagrebačkom burzom. Nikola se ovdje nadovezuje sa zanimljivom i pomalo smiješnom činjenicom:

Svaki put kada objavimo dobre rezultate – dionica nam padne dvije kune. To je jedino što još nismo uspjeli razjasniti, ali borimo se s tim. Objavimo 40 posto rasta i cijena padne s 205 na 203 kune.

Ivana je istaknula kako ljudi često ne zaju kako je Zagrebačka burza 100% u privatnom vlasništvu.

Ljudi žele investirati, kripto je najbolji pokazatelj

Potencijal retail investitora je ogroman, naglašava Gažić, a štednja kontinuirano raste jer ljudi trenutno nemaju na što trošiti. Ipak, nešto nam nedostaje:

Ono što nama nedostaje je ‘roba’ i fale investicijske priče. Nije se dogodilo da je na burzu dišla dobra investicijska priča, a da potražnja nije bila veća od broja dostupnih dionica. Trebalo je napraviti domaću zadaću, dovesti revizore, uvesti neku računovodstvene politike..Kada se to implementira i imate dobar biznis, novaca na tržištu ima.

Ivana smatra kako investitori pokazuju svoju glad prema investicijama kroz investicije u kriptovalute:

Iza kripta nema nikakve priče. Nemate priču kao Span, nemate ljude, nemate tržište, nemate budućnost. Imate samo valutu koja je zapravo jedna tehnološka primjena. Investiranje je emocionalna i psihološka priča. Ljudi uvijek vole investirati u kompanije koje vide i koje su im bliže, a u Italiji ili Londonu bi bili samo još jedna IT kompanija. U Hrvatskoj su oni Span koji svi znaju.

Nikola također vidi veliki potencijal i posebno ga je dirnulo što su ljudi čekali po dva sata u redu kako bi mogli kupiti dionice. Naravno, to bi se moglo izbjeći kada bi Zagrebačka banka omogućila kupovanje dionica pomoću njihove aplikacije.

“Mi smo HR kompanija specijalizirana za IT”

Dujmović kaže kako onaj koji misli da zna što će biti u IT-ju za 5 godina, jednostavno laže. Zatim ističe zanimljiv paradoks:

Korisnici percipiraju da je IT široko dostupan i jeftin jer se svaki nećak time bavi, a samo u Europi fali 700 tisuća ljudi, a po nekim procjenama i milijun. IT će postati još elitniji…

Smatra kako će Hrvatska IT industrija imati probleme zbog inercije u obrazovanju što znači kako će potreba za IT-jevcima biti još veća. Kada su ga na Londonskoj burzi pitali da predstavi firmu on je odgovorio: “Mi smo HR kompanija koja je specijalizirana za IT” i zatim objašnjava svoj odgovor:

Ako ti uspiješ naći ljude, uspiješ ih zadržati, s poslom nema frke. Mi ćemo se transformirati u headhuntere, a posla će biti sve više i više.

Ističe kako su njihova najveća vrijednost ljudi, a ljude naravno ne možeš posjedovati:

Što je naša investicija i što je ujedno trebali objasniti fondovima?

Mi smo imali nešto slabije rezultate zadnje dvije godine jer smo investirali u ljude pa onda investitori gledaju gdje je investicija. Investicije nema jer je ona u costu. Mi smo u osiguranje uložili preko 2 milijuna dolara i dvije godine nismo izlazili na tržište kako bismo obrazovali ljude. Zašto su nam sada tako dobri rezultati? Zato što nam se sada sve počeo isplaćivati, ali kada čitaš klasičnu bilancu to se ne vidi.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?