Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Prema izvješću Brands in Motion 2019, brendovi se suočavaju sa svojevrsnom olujom. S jedne strane, njihovi korisnici posjeduju ogromnu razinu znanja i imaju mnoštvo izbora, doslovno na vršcima svojih prstiju, s druge strane, svijet u kojemu žive, svijet interneta i društvenih medija, vrlo je polariziran, o čemu smo pričali i u prethodnim epizodama.

Od sporta, politike, zabavne industrije, prehrane do toga je li zemlja ravna ili ne, rasprave su vječne na internetu. A brendovi, koji stoje sa strane, samo gledaju raspravu koja se događa, bez da se uključuju.

Dok se nisu počeli uključivati. Nike i Gillette posljednjih su godina imali posebno istaknute kampanje, a mi u ovoj epizodi analiziramo koliko su bile uspješne i gdje se pogriješilo u koracima.

Ni da ni ne

No, pravi povod za ovu temu bila su dva nedavna slučaja brendova u Hrvatskoj, s kojima smo se susreli, a koji su imali priliku iskazati drugačiji stav, čak su i krenuli tim putem, a onda kao da su na pola – odustali.

Jasno nam je da se mnogi boje negativnih komentara i reakcija, ali dvije su stvari tu bitne:

  1. Ako je nešto kontroverznija kampanja koju je brend napravio u skladu s onim što brend inače zastupa, vjerna publika će reagirati vjerno i još više učvrstiti svoj odnos s brendom.
  2. Negativnih komentara uvijek će biti, štogod napravili. Zapravo, danas je možda za brend opasniji izostanak bilo kakve reakcije, nego negativna reakcija.

Ljudi imaju mišljenja, stavove. I žele da brendovi, čiji su korisnici, te stavove dijele. Naravno, nemoguće je dijeliti svačije stavove i ne mogu vas svi voljeti (niste burek, kako bi rekla narodna poslovica), ali ne bojte se pokazivati ljudskost. Nedostatak ljudskosti zapravo je danas najveći “grijeh” brendova.

Današnja lojalnost prema brendovima pogonjena je nečim većim od dobrog proizvoda, pa čak i dobrog korisničkog iskustva. Očekuje se od brendova da budu – ljudi. Ili barem što bliži ljudima. A to uključuje emocije, stavove pa čak i greške.

Poslušajte i pogledajte više o ovoj temi – i javite nam koliko se s našim stavovima slažete ili ne slažete. 😉

(Da, znamo da ste nas željeli i gledati, a ne samo slušati, ali YouTube video malo će kasniti – Ozzy Osbourne ponovno tvrdi da smo mu nagazili na autorska prava, ali oprostit ćemo mu, znamo da nije sasvim svoj.)

Slušajte nas putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu, gdje će za koji dan biti i ova epizoda. I javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      03. 12. 2019. u 8:19 am Odgovori

      Na to su utjecale i promjene u trendovima brijanja, odnosno nebrijanja. Vjerujem da je brend vidio taj trend i prije ove kampanje, stoga je ona možda bila način da se približi i nekoj novoj ciljanoj skupini. Ali, da, izvedba nije bila najbolja.

  1. Darko

    Darko

    04. 12. 2019. u 5:37 pm Odgovori

    Zašto sada zastupate ideju kako tvrtke trebaju imati stav o raznim pitanjima u društvu. Umjesto da jasno i glasno kažete kako poslovni subjekti trebaju poglavito unaprijediti svoje proizvode, platiti pošteno radnicima za mukotrpni rad za strojevima, a ne baviti se politikom. Tvrtke na Zapadu sada u ime lažne zabrinutosti za svijet (u pravilu ljevičarski pogled na svijet – u kojemu se govori kako su države i suvenerizam sranje, a globalizam je nešto u što trebamo vjerovati) sve više u reklamama govore o ljubavi, slozi. Tako kažu, budite žena izađite iz braka i budite slobodne (reklama za DM).Dobro što je to?? Kakve su to gluposti? KRETENIZAM. Kakve veze ima DM sa razvodom braka…???
    Gadljiva Erste banka (kao i ostale) u Hrvatskoj laprda o pravima homo zajednice, a u isto vrijeme kamatama DERE KOŽU SVOJIM KLIJENTIMA. To je ogavno i beskrajno licemjerno. Ali mediji kurvinski šute. Novinar sam ali ovo više nema veze s novinarstvom što se posljednjih 6-7 godina zbiva u medijskom prostoru poglavito Hrvatske. Moram reći i ovo, što više pljuneš na domovinu to te više tapšu po leđima kako si “dobar i napredan”. Dnevnici poglavito privatnih telev. postaja su jedna neizmjerana PROPAGANDA a a ne objektivna informacija.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      04. 12. 2019. u 5:58 pm Odgovori

      Zato što pričamo o trendovima u marketingu, a ne o nekom drugom aspektu poslovanja. O proizvodima, dobrom korisničkom iskustvu s njima, uvjetima za radnike – sve su to teme koje smo pokrivali, u industriji kojom se bavimo, tako da moram priznati da ne shvaćam baš ovaj komentar.
      Što se tiče činjenice da ti ne odgovara komunikacija određenih brendova, pa to je upravo ono o čemu pričamo – kod osoba poput tebe možda ima prostora da im se približe kompanije koje kao svoju osnovnu poruku komuniciraju da rade dobre proizvode i da se dobro brinu o svojim radnicima ili što ti je već važno. Poanta je da danas dobar dio kupaca gleda dalje od samog proizvoda, gleda što je ono što brend zastupa i kako se to slaže s njihovim načelima.

  2. Ferruccio Burburan

    Ferruccio Burburan

    26. 01. 2020. u 9:38 pm Odgovori

    Predlažem da se u javnosti i medijima započnu koristiti hrvatski izrazi za anglizme BREND i BRENDIRANJE, a da bi se s time započelo sugeriram vam da na ovoj vašoj stranici otvorite (besplatni) natječaj za prijedloge. Evo ja dajem slijedeće prijedloge:
    THE BRAND je (u marketingiranju) robna marka, trgovački znak ili žig.
    to BRAND je možda malo nezgodnije, ali bi trebalo biti: robno ili trgovačko obilježavanje, ili najjednostavnije: žigosanje (kao što se npr. znalo neku osobu zbog nečega žigosati).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Europsko vijeće odobrilo AI akt! Za oko mjesec dana stupa na snagu

Finalno usvojen zakon kojeg je digitalna industrija Europe čekala godinama uskoro će stupiti na snagu, evo koje obveze donosi za sve koji razvijaju sustave uz pomoć umjetne inteligencije.

Tvrtke i poslovanje

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.

Startupi

Gorjan Jovanovski: “Bio sam dobar programer, odlučio sam to iskoristiti u borbi za čisti zrak”

Ekološki aktivist, softverski inženjer i poduzetnik ne nalaze se često u jednoj osobi, zbog čega je Gorjan Jovanovski vrlo zanimljiv sugovornik za sve teme koje se dotiču ovih triju područja, a pogotovo u slučajevima kad se ona isprepliću.

Novost

Lorenzo Mayola novi je generalni direktor Glova za Hrvatsku

Glovo, višekategorijska platforma koja korisnicima omogućuje pristup raznim vrstama proizvoda i jela na zahtjev, slavi pet godina rada na hrvatskom tržištu.