Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Prema izvješću Brands in Motion 2019, brendovi se suočavaju sa svojevrsnom olujom. S jedne strane, njihovi korisnici posjeduju ogromnu razinu znanja i imaju mnoštvo izbora, doslovno na vršcima svojih prstiju, s druge strane, svijet u kojemu žive, svijet interneta i društvenih medija, vrlo je polariziran, o čemu smo pričali i u prethodnim epizodama.

Od sporta, politike, zabavne industrije, prehrane do toga je li zemlja ravna ili ne, rasprave su vječne na internetu. A brendovi, koji stoje sa strane, samo gledaju raspravu koja se događa, bez da se uključuju.

Dok se nisu počeli uključivati. Nike i Gillette posljednjih su godina imali posebno istaknute kampanje, a mi u ovoj epizodi analiziramo koliko su bile uspješne i gdje se pogriješilo u koracima.

Ni da ni ne

No, pravi povod za ovu temu bila su dva nedavna slučaja brendova u Hrvatskoj, s kojima smo se susreli, a koji su imali priliku iskazati drugačiji stav, čak su i krenuli tim putem, a onda kao da su na pola – odustali.

Jasno nam je da se mnogi boje negativnih komentara i reakcija, ali dvije su stvari tu bitne:

  1. Ako je nešto kontroverznija kampanja koju je brend napravio u skladu s onim što brend inače zastupa, vjerna publika će reagirati vjerno i još više učvrstiti svoj odnos s brendom.
  2. Negativnih komentara uvijek će biti, štogod napravili. Zapravo, danas je možda za brend opasniji izostanak bilo kakve reakcije, nego negativna reakcija.

Ljudi imaju mišljenja, stavove. I žele da brendovi, čiji su korisnici, te stavove dijele. Naravno, nemoguće je dijeliti svačije stavove i ne mogu vas svi voljeti (niste burek, kako bi rekla narodna poslovica), ali ne bojte se pokazivati ljudskost. Nedostatak ljudskosti zapravo je danas najveći “grijeh” brendova.

Današnja lojalnost prema brendovima pogonjena je nečim većim od dobrog proizvoda, pa čak i dobrog korisničkog iskustva. Očekuje se od brendova da budu – ljudi. Ili barem što bliži ljudima. A to uključuje emocije, stavove pa čak i greške.

Poslušajte i pogledajte više o ovoj temi – i javite nam koliko se s našim stavovima slažete ili ne slažete. 😉

(Da, znamo da ste nas željeli i gledati, a ne samo slušati, ali YouTube video malo će kasniti – Ozzy Osbourne ponovno tvrdi da smo mu nagazili na autorska prava, ali oprostit ćemo mu, znamo da nije sasvim svoj.)

Slušajte nas putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu, gdje će za koji dan biti i ova epizoda. I javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      03. 12. 2019. u 8:19 am Odgovori

      Na to su utjecale i promjene u trendovima brijanja, odnosno nebrijanja. Vjerujem da je brend vidio taj trend i prije ove kampanje, stoga je ona možda bila način da se približi i nekoj novoj ciljanoj skupini. Ali, da, izvedba nije bila najbolja.

  1. Darko

    Darko

    04. 12. 2019. u 5:37 pm Odgovori

    Zašto sada zastupate ideju kako tvrtke trebaju imati stav o raznim pitanjima u društvu. Umjesto da jasno i glasno kažete kako poslovni subjekti trebaju poglavito unaprijediti svoje proizvode, platiti pošteno radnicima za mukotrpni rad za strojevima, a ne baviti se politikom. Tvrtke na Zapadu sada u ime lažne zabrinutosti za svijet (u pravilu ljevičarski pogled na svijet – u kojemu se govori kako su države i suvenerizam sranje, a globalizam je nešto u što trebamo vjerovati) sve više u reklamama govore o ljubavi, slozi. Tako kažu, budite žena izađite iz braka i budite slobodne (reklama za DM).Dobro što je to?? Kakve su to gluposti? KRETENIZAM. Kakve veze ima DM sa razvodom braka…???
    Gadljiva Erste banka (kao i ostale) u Hrvatskoj laprda o pravima homo zajednice, a u isto vrijeme kamatama DERE KOŽU SVOJIM KLIJENTIMA. To je ogavno i beskrajno licemjerno. Ali mediji kurvinski šute. Novinar sam ali ovo više nema veze s novinarstvom što se posljednjih 6-7 godina zbiva u medijskom prostoru poglavito Hrvatske. Moram reći i ovo, što više pljuneš na domovinu to te više tapšu po leđima kako si “dobar i napredan”. Dnevnici poglavito privatnih telev. postaja su jedna neizmjerana PROPAGANDA a a ne objektivna informacija.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      04. 12. 2019. u 5:58 pm Odgovori

      Zato što pričamo o trendovima u marketingu, a ne o nekom drugom aspektu poslovanja. O proizvodima, dobrom korisničkom iskustvu s njima, uvjetima za radnike – sve su to teme koje smo pokrivali, u industriji kojom se bavimo, tako da moram priznati da ne shvaćam baš ovaj komentar.
      Što se tiče činjenice da ti ne odgovara komunikacija određenih brendova, pa to je upravo ono o čemu pričamo – kod osoba poput tebe možda ima prostora da im se približe kompanije koje kao svoju osnovnu poruku komuniciraju da rade dobre proizvode i da se dobro brinu o svojim radnicima ili što ti je već važno. Poanta je da danas dobar dio kupaca gleda dalje od samog proizvoda, gleda što je ono što brend zastupa i kako se to slaže s njihovim načelima.

  2. Ferruccio Burburan

    Ferruccio Burburan

    26. 01. 2020. u 9:38 pm Odgovori

    Predlažem da se u javnosti i medijima započnu koristiti hrvatski izrazi za anglizme BREND i BRENDIRANJE, a da bi se s time započelo sugeriram vam da na ovoj vašoj stranici otvorite (besplatni) natječaj za prijedloge. Evo ja dajem slijedeće prijedloge:
    THE BRAND je (u marketingiranju) robna marka, trgovački znak ili žig.
    to BRAND je možda malo nezgodnije, ali bi trebalo biti: robno ili trgovačko obilježavanje, ili najjednostavnije: žigosanje (kao što se npr. znalo neku osobu zbog nečega žigosati).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.