Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Prema izvješću Brands in Motion 2019, brendovi se suočavaju sa svojevrsnom olujom. S jedne strane, njihovi korisnici posjeduju ogromnu razinu znanja i imaju mnoštvo izbora, doslovno na vršcima svojih prstiju, s druge strane, svijet u kojemu žive, svijet interneta i društvenih medija, vrlo je polariziran, o čemu smo pričali i u prethodnim epizodama.

Od sporta, politike, zabavne industrije, prehrane do toga je li zemlja ravna ili ne, rasprave su vječne na internetu. A brendovi, koji stoje sa strane, samo gledaju raspravu koja se događa, bez da se uključuju.

Dok se nisu počeli uključivati. Nike i Gillette posljednjih su godina imali posebno istaknute kampanje, a mi u ovoj epizodi analiziramo koliko su bile uspješne i gdje se pogriješilo u koracima.

Ni da ni ne

No, pravi povod za ovu temu bila su dva nedavna slučaja brendova u Hrvatskoj, s kojima smo se susreli, a koji su imali priliku iskazati drugačiji stav, čak su i krenuli tim putem, a onda kao da su na pola – odustali.

Jasno nam je da se mnogi boje negativnih komentara i reakcija, ali dvije su stvari tu bitne:

  1. Ako je nešto kontroverznija kampanja koju je brend napravio u skladu s onim što brend inače zastupa, vjerna publika će reagirati vjerno i još više učvrstiti svoj odnos s brendom.
  2. Negativnih komentara uvijek će biti, štogod napravili. Zapravo, danas je možda za brend opasniji izostanak bilo kakve reakcije, nego negativna reakcija.

Ljudi imaju mišljenja, stavove. I žele da brendovi, čiji su korisnici, te stavove dijele. Naravno, nemoguće je dijeliti svačije stavove i ne mogu vas svi voljeti (niste burek, kako bi rekla narodna poslovica), ali ne bojte se pokazivati ljudskost. Nedostatak ljudskosti zapravo je danas najveći “grijeh” brendova.

Današnja lojalnost prema brendovima pogonjena je nečim većim od dobrog proizvoda, pa čak i dobrog korisničkog iskustva. Očekuje se od brendova da budu – ljudi. Ili barem što bliži ljudima. A to uključuje emocije, stavove pa čak i greške.

Poslušajte i pogledajte više o ovoj temi – i javite nam koliko se s našim stavovima slažete ili ne slažete. 😉

(Da, znamo da ste nas željeli i gledati, a ne samo slušati, ali YouTube video malo će kasniti – Ozzy Osbourne ponovno tvrdi da smo mu nagazili na autorska prava, ali oprostit ćemo mu, znamo da nije sasvim svoj.)

Slušajte nas putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu, gdje će za koji dan biti i ova epizoda. I javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      03. 12. 2019. u 8:19 am Odgovori

      Na to su utjecale i promjene u trendovima brijanja, odnosno nebrijanja. Vjerujem da je brend vidio taj trend i prije ove kampanje, stoga je ona možda bila način da se približi i nekoj novoj ciljanoj skupini. Ali, da, izvedba nije bila najbolja.

  1. Darko

    Darko

    04. 12. 2019. u 5:37 pm Odgovori

    Zašto sada zastupate ideju kako tvrtke trebaju imati stav o raznim pitanjima u društvu. Umjesto da jasno i glasno kažete kako poslovni subjekti trebaju poglavito unaprijediti svoje proizvode, platiti pošteno radnicima za mukotrpni rad za strojevima, a ne baviti se politikom. Tvrtke na Zapadu sada u ime lažne zabrinutosti za svijet (u pravilu ljevičarski pogled na svijet – u kojemu se govori kako su države i suvenerizam sranje, a globalizam je nešto u što trebamo vjerovati) sve više u reklamama govore o ljubavi, slozi. Tako kažu, budite žena izađite iz braka i budite slobodne (reklama za DM).Dobro što je to?? Kakve su to gluposti? KRETENIZAM. Kakve veze ima DM sa razvodom braka…???
    Gadljiva Erste banka (kao i ostale) u Hrvatskoj laprda o pravima homo zajednice, a u isto vrijeme kamatama DERE KOŽU SVOJIM KLIJENTIMA. To je ogavno i beskrajno licemjerno. Ali mediji kurvinski šute. Novinar sam ali ovo više nema veze s novinarstvom što se posljednjih 6-7 godina zbiva u medijskom prostoru poglavito Hrvatske. Moram reći i ovo, što više pljuneš na domovinu to te više tapšu po leđima kako si “dobar i napredan”. Dnevnici poglavito privatnih telev. postaja su jedna neizmjerana PROPAGANDA a a ne objektivna informacija.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      04. 12. 2019. u 5:58 pm Odgovori

      Zato što pričamo o trendovima u marketingu, a ne o nekom drugom aspektu poslovanja. O proizvodima, dobrom korisničkom iskustvu s njima, uvjetima za radnike – sve su to teme koje smo pokrivali, u industriji kojom se bavimo, tako da moram priznati da ne shvaćam baš ovaj komentar.
      Što se tiče činjenice da ti ne odgovara komunikacija određenih brendova, pa to je upravo ono o čemu pričamo – kod osoba poput tebe možda ima prostora da im se približe kompanije koje kao svoju osnovnu poruku komuniciraju da rade dobre proizvode i da se dobro brinu o svojim radnicima ili što ti je već važno. Poanta je da danas dobar dio kupaca gleda dalje od samog proizvoda, gleda što je ono što brend zastupa i kako se to slaže s njihovim načelima.

  2. Ferruccio Burburan

    Ferruccio Burburan

    26. 01. 2020. u 9:38 pm Odgovori

    Predlažem da se u javnosti i medijima započnu koristiti hrvatski izrazi za anglizme BREND i BRENDIRANJE, a da bi se s time započelo sugeriram vam da na ovoj vašoj stranici otvorite (besplatni) natječaj za prijedloge. Evo ja dajem slijedeće prijedloge:
    THE BRAND je (u marketingiranju) robna marka, trgovački znak ili žig.
    to BRAND je možda malo nezgodnije, ali bi trebalo biti: robno ili trgovačko obilježavanje, ili najjednostavnije: žigosanje (kao što se npr. znalo neku osobu zbog nečega žigosati).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?