Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Prema izvješću Brands in Motion 2019, brendovi se suočavaju sa svojevrsnom olujom. S jedne strane, njihovi korisnici posjeduju ogromnu razinu znanja i imaju mnoštvo izbora, doslovno na vršcima svojih prstiju, s druge strane, svijet u kojemu žive, svijet interneta i društvenih medija, vrlo je polariziran, o čemu smo pričali i u prethodnim epizodama.

Od sporta, politike, zabavne industrije, prehrane do toga je li zemlja ravna ili ne, rasprave su vječne na internetu. A brendovi, koji stoje sa strane, samo gledaju raspravu koja se događa, bez da se uključuju.

Dok se nisu počeli uključivati. Nike i Gillette posljednjih su godina imali posebno istaknute kampanje, a mi u ovoj epizodi analiziramo koliko su bile uspješne i gdje se pogriješilo u koracima.

Ni da ni ne

No, pravi povod za ovu temu bila su dva nedavna slučaja brendova u Hrvatskoj, s kojima smo se susreli, a koji su imali priliku iskazati drugačiji stav, čak su i krenuli tim putem, a onda kao da su na pola – odustali.

Jasno nam je da se mnogi boje negativnih komentara i reakcija, ali dvije su stvari tu bitne:

  1. Ako je nešto kontroverznija kampanja koju je brend napravio u skladu s onim što brend inače zastupa, vjerna publika će reagirati vjerno i još više učvrstiti svoj odnos s brendom.
  2. Negativnih komentara uvijek će biti, štogod napravili. Zapravo, danas je možda za brend opasniji izostanak bilo kakve reakcije, nego negativna reakcija.

Ljudi imaju mišljenja, stavove. I žele da brendovi, čiji su korisnici, te stavove dijele. Naravno, nemoguće je dijeliti svačije stavove i ne mogu vas svi voljeti (niste burek, kako bi rekla narodna poslovica), ali ne bojte se pokazivati ljudskost. Nedostatak ljudskosti zapravo je danas najveći “grijeh” brendova.

Današnja lojalnost prema brendovima pogonjena je nečim većim od dobrog proizvoda, pa čak i dobrog korisničkog iskustva. Očekuje se od brendova da budu – ljudi. Ili barem što bliži ljudima. A to uključuje emocije, stavove pa čak i greške.

Poslušajte i pogledajte više o ovoj temi – i javite nam koliko se s našim stavovima slažete ili ne slažete. 😉

(Da, znamo da ste nas željeli i gledati, a ne samo slušati, ali YouTube video malo će kasniti – Ozzy Osbourne ponovno tvrdi da smo mu nagazili na autorska prava, ali oprostit ćemo mu, znamo da nije sasvim svoj.)

Slušajte nas putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu, gdje će za koji dan biti i ova epizoda. I javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Komentari

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      03. 12. 2019. u 8:19 am Odgovori

      Na to su utjecale i promjene u trendovima brijanja, odnosno nebrijanja. Vjerujem da je brend vidio taj trend i prije ove kampanje, stoga je ona možda bila način da se približi i nekoj novoj ciljanoj skupini. Ali, da, izvedba nije bila najbolja.

  1. Darko

    Darko

    04. 12. 2019. u 5:37 pm Odgovori

    Zašto sada zastupate ideju kako tvrtke trebaju imati stav o raznim pitanjima u društvu. Umjesto da jasno i glasno kažete kako poslovni subjekti trebaju poglavito unaprijediti svoje proizvode, platiti pošteno radnicima za mukotrpni rad za strojevima, a ne baviti se politikom. Tvrtke na Zapadu sada u ime lažne zabrinutosti za svijet (u pravilu ljevičarski pogled na svijet – u kojemu se govori kako su države i suvenerizam sranje, a globalizam je nešto u što trebamo vjerovati) sve više u reklamama govore o ljubavi, slozi. Tako kažu, budite žena izađite iz braka i budite slobodne (reklama za DM).Dobro što je to?? Kakve su to gluposti? KRETENIZAM. Kakve veze ima DM sa razvodom braka…???
    Gadljiva Erste banka (kao i ostale) u Hrvatskoj laprda o pravima homo zajednice, a u isto vrijeme kamatama DERE KOŽU SVOJIM KLIJENTIMA. To je ogavno i beskrajno licemjerno. Ali mediji kurvinski šute. Novinar sam ali ovo više nema veze s novinarstvom što se posljednjih 6-7 godina zbiva u medijskom prostoru poglavito Hrvatske. Moram reći i ovo, što više pljuneš na domovinu to te više tapšu po leđima kako si “dobar i napredan”. Dnevnici poglavito privatnih telev. postaja su jedna neizmjerana PROPAGANDA a a ne objektivna informacija.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      04. 12. 2019. u 5:58 pm Odgovori

      Zato što pričamo o trendovima u marketingu, a ne o nekom drugom aspektu poslovanja. O proizvodima, dobrom korisničkom iskustvu s njima, uvjetima za radnike – sve su to teme koje smo pokrivali, u industriji kojom se bavimo, tako da moram priznati da ne shvaćam baš ovaj komentar.
      Što se tiče činjenice da ti ne odgovara komunikacija određenih brendova, pa to je upravo ono o čemu pričamo – kod osoba poput tebe možda ima prostora da im se približe kompanije koje kao svoju osnovnu poruku komuniciraju da rade dobre proizvode i da se dobro brinu o svojim radnicima ili što ti je već važno. Poanta je da danas dobar dio kupaca gleda dalje od samog proizvoda, gleda što je ono što brend zastupa i kako se to slaže s njihovim načelima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Startupi i poslovanje

Je li Hrvatska nacija jeftine IT radne snage ili prepoznajemo vlastite (proizvodne) potencijale?

Ne treba nam da budemo jeftina tehnološka radna snaga, pa ni radna snaga za 8000 eura! Možemo više - i to smo već dokazali...

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.