Psihologija nas podsjeća da se s druge strane nalaze ljudi, a ne klikovi

Boris Šurija: Psihologija nas podsjeća da se s druge strane nalaze ljudi, a ne klikovi i lajkovi

Sve što današnji startupi žele jest bolje razumjeti ljude kako bi im mogli na što bolji način dostaviti svoj proizvod ili uslugu, kaže mi na početku razgovora Boris Šurija, osnivač tvrtke za analitiku i bihevioralni konzalting Behave. No, posljednjih je dana ovaj tehnološki psiholog radio na poboljšanju procesa žiriranja za nagradu SoMo Borac. Međutim, cilj je isti - razumjeti ljude. I one kojima je kampanja koja se prijavljuje namijenjena i one koji će o nagrađenim kampanjama odlučivati, žiri.

Danas su proizvodi i usluge objektivno sve sličniji, stoga razliku među njima čine psihološke finese, poput upravljanja očekivanjima, pružanja zadovoljavajućeg iskustva te izgradnje odnosa, objašnjava mi stanje na tržištu Boris Šurija. Očekivanja, iskustva i odnosi tržišne su valute budućnosti, a tu nastupa njegova tvrtka – ona se bavi istraživanjem potreba, percepcije i ponašanja ljudi kako bi se pomoglo organizacijama kreirati proizvode, usluge i komunikaciju koja ispunjava očekivanja, potiče željeno iskustvo te pomaže graditi odnose. No, njihovi uvidi i rješenja često iznenađuju tvrtke s kojima rade:

Oni često budu drastično više usmjereni na potrebe i situaciju krajnjeg kupca nego što su organizacije navikle, onda im pomognemo i organizacijski podržati promjenu mindseta i funkcioniranja u tom smjeru. To je bitno jer u svijetu u kojem stalno žurimo nema teže prakse nego usporiti i staviti druge na prvo mjesto. A to je ono što donosi dugoročno održivo poslovanje.

Uloga psihologije u (digitalnom) marketingu

U digitalnom je svijetu puno lakše zaboraviti osobu s kojom komuniciramo jer je ne vidimo pred sobom, nastavlja. Zato se događa da ljudi zaborave da je poanta određenog contenta da ga druga osoba pročita i doživi, a ne da ga oni stvore.

Tu je ključna uloga psihologije koja nas uči kako se staviti u cipele krajnjeg korisnika, razumjeti ga i potaknuti željena ponašanja. Postoji puno psiholoških faktora koje je potrebno uzeti u obzir prije kreiranja i objavljivanja sadržaja. Prije svega, bitno je razumjeti situaciju u kojoj se nalazi osoba kojoj je namijenjen sadržaj, kao i njezine potrebe. Možda mislimo da imamo genijalan i prezanimljiv tekst, ali nismo dovoljno jasno naglasili koji su benefiti za osobu koja ga čita i na kraju ne dobijemo željenu reakciju.

Tek nakon što razumijemo perspektivu druge osobe, prebacujemo se na primjenu znanja iz određenih grana psihologije (poput percepcije, kognicije, motivacije, socijalnih odnosa) kako bismo mogli predvidjeti tipična ponašanja i doživljaje. Sadržaj i forma dolaze na red tek nakon što dobro razumijemo životnu, svakodnevnu i situacijski specifičnu perspektivu osobe kojoj se obraćamo. Tada odabiremo triggere za željena ponašanja. Taj zadnji korak je najizazovniji dio posla jer se snažne poruke moraju prenijeti suptilno, a nedostaje nam direktna povratna informacija o dojmu s druge strane – jer u digitalnom svijetu osobu ne vidimo.

Uz pomoć psihologije i do boljeg procesa žiriranja za nagradu SoMo Borac.

Psihologija se primjenjuje i na interpretaciju podataka o korisničkom ponašanju – tu dolaze na red klikovi i lajkovi, odnosno uvid u prethodno ponašanje korisnika, na temelju kojeg analiziramo razloge u pozadini određenog ponašanja. Interpretiramo prošlo ponašanje uzimajući u obzir prije navedene psihološke aspekte te donosimo zaključke o razlozima u pozadini tog ponašanja. Poznavanje psihologije korisnika i njihovih tendencija vodi strategije za poticanje željenih i smanjivanje neželjenih ponašanja u budućnosti, kaže Boris.

Psihologija nas tjera da se maknemo od sebe i bolje razumijemo druge, da pričamo jezikom koji je njima najbliži – a to je onaj koji govori o njima, a ne o nama, prilagođen situaciji u kojoj se nalaze. Također nas podsjeća da se s druge strane nalaze ljudi, a ne klikovi ili lajkovi. To nas udaljava od gladi za trenutnim pobjedama i usmjerava na gradnju kvalitetnih i dugoročnih odnosa, a posljedično i uspjeha.

Najjednostavniji primjer je newsletter za međunarodnog retailera gdje smo eliminiranjem sve jezičke i vizualne dekoracije za 80% te usmjeravanjem naslova i kratkog paragrafa na jedan jedini benefit za čitatelja povećali i bazu korisnika i prodaju ciljanih proizvoda za dvostruko.

Manje je nekad doista više, a ovaj posljednji primjer dobro to dokazuje.

Dobrom prezentacijom olakšajte žiriju da vas prepozna

Boris trenutno radi na poboljšavanju procesa žiriranja za digitalnu nagradu SoMo Borac, čija se dodjela već petu godinu održava u sklopu Weekend Media Festivala. I sama sam prethodne dvije godine sudjelovala u procesu predžiriranja, odnosno predselektiranja radova koji će doći pred žiri, stoga znam koliko je taj proces izazovan. U moru radova koji se prijave, potrebno se istaknuti, stoga tu primarnu ulogu ima sama prezentacija kampanje. Boris tu ima savjete za one koji se prijavljuju:

Kao i marketing, dobra prezentacija mora biti prilagođena situaciji u kojoj se prikazuje i potrebama ljudi kojima se predstavlja. Treba uzeti u obzir da će ljudi koji sjede u žiriju vidjeti puno prezentacija i da će svaka biti po nečem posebna. Morat će biti maksimalno koncentrirani na puno detalja same kampanje i prezentacije i istovremeno paziti da njihov umor ili energija ne utječe na odluku. Trudit će se biti pošteni i stalno osvještavati da bi se u ocjenjivanju trebali usredotočiti na samu kampanju, i ne dopustiti utjecaj okolnih elemenata. Svi smo ljudska bića i naravno da ne možemo uvijek biti svjesni svih faktora koji su utjecali na naše razmišljanje, ponašanje i odluke.

Žiriju je potrebno pomoći da što usredotočenije i koncentriranije prate samu kampanju, a tu su jednako važni i forma i sadržaj prezentacije. Otkriva jednostavan trik koji mnogi već primjenjuju – odmah na početku zainteresirati gledatelja dajući mu do znanja da ga čeka nešto uzbudljivo i da će profitirati kroz to – bilo tako jer će ga nasmijati, otkriti mu nešto novo ili ga natjerati na promišljanje.

Uz to, prezentacije bi trebale biti čiste, jednostavne, čitljive, s dobrim flowom i jednostavnim rječnikom, dok je uloga dizajna tu da naglasi ili prenese određenu poruku, stoga ne treba pretjerivati s dekoracijama, kao ni bilo čime drugim što bi moglo izazvati nejasnoće i prebaciti fokus sa sadržaja na razmišljanje o tome “što je pjesnik htio reći”, smatra moj sugovornik.

Kad nisi siguran, daj srednju ocjenu… Ako možeš

Boljka mnogih natjecanja ovog tipa je što je žiri nerijetko sklon davanju srednjih ocjena, posebice kad je neodlučan. Zbog toga ove godine ne postoje srednje ocjene, otkriva Boris i napominje kako se ovakvi slučajevi mogu umanjiti i direktnim poticanjem davanja jasnijih ocjena, kroz opise ocjena s kojima se ljudi mogu poistovjetiti. Bitno je da opis nije generički (odličan, vrlo dobar) već da opisuje konkretan ishod, osjećaj ili misao koju je prezentacija trebala pobuditi za tu ocjenu – a upravo se na tome i radi.

I baš iz tog razloga ove godine srednje ocjene na SoMo Borcu ne postoje, otkriva Boris Šurija.

No, nije to jedini izazov – s obzirom na to da je nagrada regionalna, kao i žiri, članovima će biti, naravno, poznatija ona kampanja s kojom su se susreli na svom tržištu, nego neka za koju prvi put čuje. I tu se smanjuje objektivnost.

To je dosta zeznuto i čak znanstveno dokazano – kognitivna pristranost koja se zove efekt puke izloženosti. Svi smo skloniji onim stvarima, ljudima, situacijama kojima smo samo bili izloženi prije. Često je to dobra stvar koja u nama potiče pozitivne osjećaje predvidljivosti, sigurnosti i pripadanja. Naravno, u ovako eksplicitnim situacijama može nam štetiti jer smanjuje našu objektivnost, a time i fair play.

Način na koji se to može ublažiti je aktivno osvještavanje. Kroz sam priming prije svake prezentacije i podsjećanje na pristranost već joj dajemo manju snagu i kontrolu nad svojim akcijama. Iz podsvijesti je dovodimo na svjesniju razinu što nam olakšava razumijevanje vlastitih misli i ponašanja. Uz to, bitno je voditi se jasnim kriterijima i za svaki moći sebi i drugima objasniti ocjenu koju smo dali.

3 savjeta za natjecatelje SoMo Borca

Nakon što smo dobili uvid u dio procesa žiriranja, Boris daje tri savjeta za one koji još nisu prijavili svoje radove za nagradu:

  1. Krenite danas raditi barem 10 minuta na prijavama. Skicirajte video na papiru. Napravite minimalni korak koji ćete sutra moći nadograditi s još 10-20 minuta. Tako ćete dobiti osjećaj progresa i vjerojatno proći nekoliko iteracija prezentacije. U fazama dok smo još udaljeni od roka, dok emocije nisu tako jake, lakše je (samo)kritički proći kroz prezentaciju i poboljšati je.
  2. Zapišite si na papir si jasan cilj kakvu emociju želite postići kod žirija – na temelju toga izgradite kostur prezentacije i polako je punite. Izbjegavajte tekstove i vizuale koji ne šalju poruku, već su sami sebi svrha.
  3. Dajte frendovima koji nisu dobro upoznati s marketingom da vam daju feedback – oni su neutralni promatrači koji će vam iskreno reći kako da poboljšate dojam pred žirijem. Još bolje, dajte ih rodbini i pitajte ih da vam kažu što su zapamtili i doživjeli.

Psihološko objašnjenje zašto ćete čekati zadnji tren za prijavu

Radove za nagradu SoMo Borac moguće je prijaviti do 7. rujna, ali poznavajući dosadašnju praksu, mnogi će to napraviti u zadnji tren. I iza tog fenomena stoji psihologija, naravno:

Strah, čežnja i sram, to je zeznut emocionalni koktel. Ljudi se boje da neće stići što im troši energiju, a jako, jako žude za nagradama pa ih je sram ako to nije po njihovim jakim standardima. Onda se dogodi da izbjegavaju taj emocionalni koktel dok nije 5 do 12 i adrenalin ne nadjača sve te emocije.

Uostalom, postoji u psihologiji dobro utvrđeni Parkinsonov zakon. Rad traje koliko mu daš vremena, odnosno, do roka, zaključuje na kraju razgovora tehnološki psiholog Boris Šurija. Hoćete li mu dokazati suprotno?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.