Psihologija nas podsjeća da se s druge strane nalaze ljudi, a ne klikovi

Boris Šurija: Psihologija nas podsjeća da se s druge strane nalaze ljudi, a ne klikovi i lajkovi

Sve što današnji startupi žele jest bolje razumjeti ljude kako bi im mogli na što bolji način dostaviti svoj proizvod ili uslugu, kaže mi na početku razgovora Boris Šurija, osnivač tvrtke za analitiku i bihevioralni konzalting Behave. No, posljednjih je dana ovaj tehnološki psiholog radio na poboljšanju procesa žiriranja za nagradu SoMo Borac. Međutim, cilj je isti - razumjeti ljude. I one kojima je kampanja koja se prijavljuje namijenjena i one koji će o nagrađenim kampanjama odlučivati, žiri.

Danas su proizvodi i usluge objektivno sve sličniji, stoga razliku među njima čine psihološke finese, poput upravljanja očekivanjima, pružanja zadovoljavajućeg iskustva te izgradnje odnosa, objašnjava mi stanje na tržištu Boris Šurija. Očekivanja, iskustva i odnosi tržišne su valute budućnosti, a tu nastupa njegova tvrtka – ona se bavi istraživanjem potreba, percepcije i ponašanja ljudi kako bi se pomoglo organizacijama kreirati proizvode, usluge i komunikaciju koja ispunjava očekivanja, potiče željeno iskustvo te pomaže graditi odnose. No, njihovi uvidi i rješenja često iznenađuju tvrtke s kojima rade:

Oni često budu drastično više usmjereni na potrebe i situaciju krajnjeg kupca nego što su organizacije navikle, onda im pomognemo i organizacijski podržati promjenu mindseta i funkcioniranja u tom smjeru. To je bitno jer u svijetu u kojem stalno žurimo nema teže prakse nego usporiti i staviti druge na prvo mjesto. A to je ono što donosi dugoročno održivo poslovanje.

Uloga psihologije u (digitalnom) marketingu

U digitalnom je svijetu puno lakše zaboraviti osobu s kojom komuniciramo jer je ne vidimo pred sobom, nastavlja. Zato se događa da ljudi zaborave da je poanta određenog contenta da ga druga osoba pročita i doživi, a ne da ga oni stvore.

Tu je ključna uloga psihologije koja nas uči kako se staviti u cipele krajnjeg korisnika, razumjeti ga i potaknuti željena ponašanja. Postoji puno psiholoških faktora koje je potrebno uzeti u obzir prije kreiranja i objavljivanja sadržaja. Prije svega, bitno je razumjeti situaciju u kojoj se nalazi osoba kojoj je namijenjen sadržaj, kao i njezine potrebe. Možda mislimo da imamo genijalan i prezanimljiv tekst, ali nismo dovoljno jasno naglasili koji su benefiti za osobu koja ga čita i na kraju ne dobijemo željenu reakciju.

Tek nakon što razumijemo perspektivu druge osobe, prebacujemo se na primjenu znanja iz određenih grana psihologije (poput percepcije, kognicije, motivacije, socijalnih odnosa) kako bismo mogli predvidjeti tipična ponašanja i doživljaje. Sadržaj i forma dolaze na red tek nakon što dobro razumijemo životnu, svakodnevnu i situacijski specifičnu perspektivu osobe kojoj se obraćamo. Tada odabiremo triggere za željena ponašanja. Taj zadnji korak je najizazovniji dio posla jer se snažne poruke moraju prenijeti suptilno, a nedostaje nam direktna povratna informacija o dojmu s druge strane – jer u digitalnom svijetu osobu ne vidimo.

Uz pomoć psihologije i do boljeg procesa žiriranja za nagradu SoMo Borac.

Psihologija se primjenjuje i na interpretaciju podataka o korisničkom ponašanju – tu dolaze na red klikovi i lajkovi, odnosno uvid u prethodno ponašanje korisnika, na temelju kojeg analiziramo razloge u pozadini određenog ponašanja. Interpretiramo prošlo ponašanje uzimajući u obzir prije navedene psihološke aspekte te donosimo zaključke o razlozima u pozadini tog ponašanja. Poznavanje psihologije korisnika i njihovih tendencija vodi strategije za poticanje željenih i smanjivanje neželjenih ponašanja u budućnosti, kaže Boris.

Psihologija nas tjera da se maknemo od sebe i bolje razumijemo druge, da pričamo jezikom koji je njima najbliži – a to je onaj koji govori o njima, a ne o nama, prilagođen situaciji u kojoj se nalaze. Također nas podsjeća da se s druge strane nalaze ljudi, a ne klikovi ili lajkovi. To nas udaljava od gladi za trenutnim pobjedama i usmjerava na gradnju kvalitetnih i dugoročnih odnosa, a posljedično i uspjeha.

Najjednostavniji primjer je newsletter za međunarodnog retailera gdje smo eliminiranjem sve jezičke i vizualne dekoracije za 80% te usmjeravanjem naslova i kratkog paragrafa na jedan jedini benefit za čitatelja povećali i bazu korisnika i prodaju ciljanih proizvoda za dvostruko.

Manje je nekad doista više, a ovaj posljednji primjer dobro to dokazuje.

Dobrom prezentacijom olakšajte žiriju da vas prepozna

Boris trenutno radi na poboljšavanju procesa žiriranja za digitalnu nagradu SoMo Borac, čija se dodjela već petu godinu održava u sklopu Weekend Media Festivala. I sama sam prethodne dvije godine sudjelovala u procesu predžiriranja, odnosno predselektiranja radova koji će doći pred žiri, stoga znam koliko je taj proces izazovan. U moru radova koji se prijave, potrebno se istaknuti, stoga tu primarnu ulogu ima sama prezentacija kampanje. Boris tu ima savjete za one koji se prijavljuju:

Kao i marketing, dobra prezentacija mora biti prilagođena situaciji u kojoj se prikazuje i potrebama ljudi kojima se predstavlja. Treba uzeti u obzir da će ljudi koji sjede u žiriju vidjeti puno prezentacija i da će svaka biti po nečem posebna. Morat će biti maksimalno koncentrirani na puno detalja same kampanje i prezentacije i istovremeno paziti da njihov umor ili energija ne utječe na odluku. Trudit će se biti pošteni i stalno osvještavati da bi se u ocjenjivanju trebali usredotočiti na samu kampanju, i ne dopustiti utjecaj okolnih elemenata. Svi smo ljudska bića i naravno da ne možemo uvijek biti svjesni svih faktora koji su utjecali na naše razmišljanje, ponašanje i odluke.

Žiriju je potrebno pomoći da što usredotočenije i koncentriranije prate samu kampanju, a tu su jednako važni i forma i sadržaj prezentacije. Otkriva jednostavan trik koji mnogi već primjenjuju – odmah na početku zainteresirati gledatelja dajući mu do znanja da ga čeka nešto uzbudljivo i da će profitirati kroz to – bilo tako jer će ga nasmijati, otkriti mu nešto novo ili ga natjerati na promišljanje.

Uz to, prezentacije bi trebale biti čiste, jednostavne, čitljive, s dobrim flowom i jednostavnim rječnikom, dok je uloga dizajna tu da naglasi ili prenese određenu poruku, stoga ne treba pretjerivati s dekoracijama, kao ni bilo čime drugim što bi moglo izazvati nejasnoće i prebaciti fokus sa sadržaja na razmišljanje o tome “što je pjesnik htio reći”, smatra moj sugovornik.

Kad nisi siguran, daj srednju ocjenu… Ako možeš

Boljka mnogih natjecanja ovog tipa je što je žiri nerijetko sklon davanju srednjih ocjena, posebice kad je neodlučan. Zbog toga ove godine ne postoje srednje ocjene, otkriva Boris i napominje kako se ovakvi slučajevi mogu umanjiti i direktnim poticanjem davanja jasnijih ocjena, kroz opise ocjena s kojima se ljudi mogu poistovjetiti. Bitno je da opis nije generički (odličan, vrlo dobar) već da opisuje konkretan ishod, osjećaj ili misao koju je prezentacija trebala pobuditi za tu ocjenu – a upravo se na tome i radi.

I baš iz tog razloga ove godine srednje ocjene na SoMo Borcu ne postoje, otkriva Boris Šurija.

No, nije to jedini izazov – s obzirom na to da je nagrada regionalna, kao i žiri, članovima će biti, naravno, poznatija ona kampanja s kojom su se susreli na svom tržištu, nego neka za koju prvi put čuje. I tu se smanjuje objektivnost.

To je dosta zeznuto i čak znanstveno dokazano – kognitivna pristranost koja se zove efekt puke izloženosti. Svi smo skloniji onim stvarima, ljudima, situacijama kojima smo samo bili izloženi prije. Često je to dobra stvar koja u nama potiče pozitivne osjećaje predvidljivosti, sigurnosti i pripadanja. Naravno, u ovako eksplicitnim situacijama može nam štetiti jer smanjuje našu objektivnost, a time i fair play.

Način na koji se to može ublažiti je aktivno osvještavanje. Kroz sam priming prije svake prezentacije i podsjećanje na pristranost već joj dajemo manju snagu i kontrolu nad svojim akcijama. Iz podsvijesti je dovodimo na svjesniju razinu što nam olakšava razumijevanje vlastitih misli i ponašanja. Uz to, bitno je voditi se jasnim kriterijima i za svaki moći sebi i drugima objasniti ocjenu koju smo dali.

3 savjeta za natjecatelje SoMo Borca

Nakon što smo dobili uvid u dio procesa žiriranja, Boris daje tri savjeta za one koji još nisu prijavili svoje radove za nagradu:

  1. Krenite danas raditi barem 10 minuta na prijavama. Skicirajte video na papiru. Napravite minimalni korak koji ćete sutra moći nadograditi s još 10-20 minuta. Tako ćete dobiti osjećaj progresa i vjerojatno proći nekoliko iteracija prezentacije. U fazama dok smo još udaljeni od roka, dok emocije nisu tako jake, lakše je (samo)kritički proći kroz prezentaciju i poboljšati je.
  2. Zapišite si na papir si jasan cilj kakvu emociju želite postići kod žirija – na temelju toga izgradite kostur prezentacije i polako je punite. Izbjegavajte tekstove i vizuale koji ne šalju poruku, već su sami sebi svrha.
  3. Dajte frendovima koji nisu dobro upoznati s marketingom da vam daju feedback – oni su neutralni promatrači koji će vam iskreno reći kako da poboljšate dojam pred žirijem. Još bolje, dajte ih rodbini i pitajte ih da vam kažu što su zapamtili i doživjeli.

Psihološko objašnjenje zašto ćete čekati zadnji tren za prijavu

Radove za nagradu SoMo Borac moguće je prijaviti do 7. rujna, ali poznavajući dosadašnju praksu, mnogi će to napraviti u zadnji tren. I iza tog fenomena stoji psihologija, naravno:

Strah, čežnja i sram, to je zeznut emocionalni koktel. Ljudi se boje da neće stići što im troši energiju, a jako, jako žude za nagradama pa ih je sram ako to nije po njihovim jakim standardima. Onda se dogodi da izbjegavaju taj emocionalni koktel dok nije 5 do 12 i adrenalin ne nadjača sve te emocije.

Uostalom, postoji u psihologiji dobro utvrđeni Parkinsonov zakon. Rad traje koliko mu daš vremena, odnosno, do roka, zaključuje na kraju razgovora tehnološki psiholog Boris Šurija. Hoćete li mu dokazati suprotno?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.