Ubija li blokiranje oglasa neke od naših najdražih internetskih stranica?

Ubija li blokiranje oglasa neke od naših najdražih internetskih stranica?

Svaki dan zatrpani smo oglasima: na radiju, televiziji, plakatima na svakom koraku, a jedino mjesto gdje ih možemo donekle kontrolirati je naše računalo. Blokiranje dosadnih oglasa i pop-up reklama koje nam remete rad ili opuštanje uz internet čini se onda kao najrazumnija stvar na svijetu. Web servisima i stranicama koje posjećujemo, s druge strane, naši programi za blokiranje oglasa znače znatno manju zaradu. To zasigurno neće uništiti jedan Google ili Facebook, ali manji web servisi i stranice koje posjećujemo mogli bi ostati bez svog glavnog prihoda.

Blokiranje oglasa najviše šteti malim i privatno vođenim stranicama
Blokiranje oglasa najviše šteti malim i privatno vođenim stranicama.

Svaki dan zatrpani smo oglasima: na radiju, televiziji, plakatima na svakom koraku, a jedino mjesto gdje ih možemo donekle kontrolirati je naše računalo. Blokiranje dosadnih oglasa i pop-up reklama koje nam remete rad ili opuštanje uz internet čini se onda kao najrazumnija stvar na svijetu. Web servisima i stranicama koje posjećujemo, s druge strane, naši programi za blokiranje oglasa znače znatno manju zaradu. To zasigurno neće uništiti jedan Google ili Facebook, ali manji web servisi i stranice koje posjećujemo mogli bi ostati bez svog glavnog prihoda.

Svake godine oglasi postaju sve agresivniji. Neupadljivi banneri stvar su prošlosti, a reklame sada iskaču pri svakom kliku. I dok ih laka srca ignoriramo uz pomoć adblocka, govoreći si kako ionako nismo prava klijentela za naručivanje “vruće cure iz susjedstva” ili “lutrije za zelenu kartu”, činjenica je da blokiramo i oglase koji omogućavaju postojanje nekih manjih web servisa i stranica koje posjećujemo, naglašava Forbes.

22,7 posto korisnika koristi blokatore reklama

Niero Gonzalez, pokretač gaming stranice Destructoid htio je provjeriti koliko njegovih čitatelja koristi neku vrstu blokatora reklama i šokirao se kada je shvatio da to čini gotovo polovica od njegovih 3 000 000 posjetitelja mjesečno. Destructoid zbog toga gubi tisuće dolara mjesečno, što nije mali novac za privatno vođenu stranicu. Iako je brojka veća no što je očekivao, Gonzales nije nerealan i shvaća da su oglasi gnjavaža koju bi i sam blokirao da nije u izdavačkoj industriji.

Tvrtka PageFair, koja se bavi ovom vrstom analize i statistika, objavila je izvješće koje pokazuje kao 22,7 posto korisnika interneta koristi blokatore reklama. Broj takvih posjetiteljima na stranicama Destructoida je veći jer je riječ o tehnološki informiranijoj klijenteli, no gotovo četvrtina korisnika nije mala stvar. Cijeli trend blokiranja oglasa još je izraženiji nakon NSA skandala kada je svijest o nedostatku privatnosti na internetu naglo porasla. Svake godine broj korisnika koji blokiraju oglase poraste za nešto više od četrdeset posto, a reklame postaju još agresivnije, stvarajući nove korisnike adblocka i zatvarajući začarani krug. Nekakvu vrstu softvera za blokiranje reklama koriste ponajviše korisnici Google Chromea i Mozilla Firefoxa, dok su korisnici Safarija i Internet Exploreraviše blagonakloni oglasima ili koriste „do not track opciju“. Googleove statistike pokazuju i kako je „adblock“ pojam koji ljudi sve češće upisuju u tražilicu.  Tipičnom klijentu PageFaira oko 25% korisnika blokira oglase, zbog čega izgubi gotovo 500 000 dolara godišnje. Kako kaže Gonzales:

Većina ljudi koja koristi blokatore oglasa ne shvaća da su privatne stranice i male tvrtke one koje su pogođene time. Tvrtke koje garantiraju privatnost na internetu zarađuju svoj novac oduzimajući ga nama.

Za pomoć se obratio svojim posjetiteljima pitajući ih kako bi se smanjeni profit od blokiranih reklama mogao nadoknaditi. Stranica OkCupid zamolila je svoje posjetitelje da isključe softvere koji blokiraju oglase ili doniraju stranici 5 dolara. Sve više servisa nudi i premium pretplatu za svoje stranice kako bi i zaradili i pružili korisnicima mogućnost da nesmetano pregledavaju sadržaj. Pitanje je kako će se to odraziti na budućnost web oglašavanja.

Komentari

  1. DarkoBakaric

    DarkoBakaric

    05. 09. 2013. u 10:30 am Odgovori

    Bilo bi zanimljivo vidjeti brojeve/postotke za HR. Kako ovi brojevi pokazuju relativno veliki broj korisnika koji nisu spremni primati oglase, nužno je modificirati sustave za praćenje statistika i metodologije istraživanja koja prate i objavljuju podatke o posjećenosti internetskih stranica, kako bi se tržištu/oglašivačima pokazali realni podaci o potencijalnom dosegu pojedinog medija. U navedenom primjeru za Destructoid vidljivo je da je potencijalni doseg reklame 50% manji zbog adblockera. U slučaju CPC modela zakupa to i nije neki issue, ali kod display kampanji po CPM modelu ili nekom drugom koji garantira neki doseg – to je nužno transparentno prikazati.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.