Ubija li blokiranje oglasa neke od naših najdražih internetskih stranica?

Ubija li blokiranje oglasa neke od naših najdražih internetskih stranica?

Svaki dan zatrpani smo oglasima: na radiju, televiziji, plakatima na svakom koraku, a jedino mjesto gdje ih možemo donekle kontrolirati je naše računalo. Blokiranje dosadnih oglasa i pop-up reklama koje nam remete rad ili opuštanje uz internet čini se onda kao najrazumnija stvar na svijetu. Web servisima i stranicama koje posjećujemo, s druge strane, naši programi za blokiranje oglasa znače znatno manju zaradu. To zasigurno neće uništiti jedan Google ili Facebook, ali manji web servisi i stranice koje posjećujemo mogli bi ostati bez svog glavnog prihoda.

Blokiranje oglasa najviše šteti malim i privatno vođenim stranicama
Blokiranje oglasa najviše šteti malim i privatno vođenim stranicama.

Svaki dan zatrpani smo oglasima: na radiju, televiziji, plakatima na svakom koraku, a jedino mjesto gdje ih možemo donekle kontrolirati je naše računalo. Blokiranje dosadnih oglasa i pop-up reklama koje nam remete rad ili opuštanje uz internet čini se onda kao najrazumnija stvar na svijetu. Web servisima i stranicama koje posjećujemo, s druge strane, naši programi za blokiranje oglasa znače znatno manju zaradu. To zasigurno neće uništiti jedan Google ili Facebook, ali manji web servisi i stranice koje posjećujemo mogli bi ostati bez svog glavnog prihoda.

Svake godine oglasi postaju sve agresivniji. Neupadljivi banneri stvar su prošlosti, a reklame sada iskaču pri svakom kliku. I dok ih laka srca ignoriramo uz pomoć adblocka, govoreći si kako ionako nismo prava klijentela za naručivanje “vruće cure iz susjedstva” ili “lutrije za zelenu kartu”, činjenica je da blokiramo i oglase koji omogućavaju postojanje nekih manjih web servisa i stranica koje posjećujemo, naglašava Forbes.

22,7 posto korisnika koristi blokatore reklama

Niero Gonzalez, pokretač gaming stranice Destructoid htio je provjeriti koliko njegovih čitatelja koristi neku vrstu blokatora reklama i šokirao se kada je shvatio da to čini gotovo polovica od njegovih 3 000 000 posjetitelja mjesečno. Destructoid zbog toga gubi tisuće dolara mjesečno, što nije mali novac za privatno vođenu stranicu. Iako je brojka veća no što je očekivao, Gonzales nije nerealan i shvaća da su oglasi gnjavaža koju bi i sam blokirao da nije u izdavačkoj industriji.

Tvrtka PageFair, koja se bavi ovom vrstom analize i statistika, objavila je izvješće koje pokazuje kao 22,7 posto korisnika interneta koristi blokatore reklama. Broj takvih posjetiteljima na stranicama Destructoida je veći jer je riječ o tehnološki informiranijoj klijenteli, no gotovo četvrtina korisnika nije mala stvar. Cijeli trend blokiranja oglasa još je izraženiji nakon NSA skandala kada je svijest o nedostatku privatnosti na internetu naglo porasla. Svake godine broj korisnika koji blokiraju oglase poraste za nešto više od četrdeset posto, a reklame postaju još agresivnije, stvarajući nove korisnike adblocka i zatvarajući začarani krug. Nekakvu vrstu softvera za blokiranje reklama koriste ponajviše korisnici Google Chromea i Mozilla Firefoxa, dok su korisnici Safarija i Internet Exploreraviše blagonakloni oglasima ili koriste „do not track opciju“. Googleove statistike pokazuju i kako je „adblock“ pojam koji ljudi sve češće upisuju u tražilicu.  Tipičnom klijentu PageFaira oko 25% korisnika blokira oglase, zbog čega izgubi gotovo 500 000 dolara godišnje. Kako kaže Gonzales:

Većina ljudi koja koristi blokatore oglasa ne shvaća da su privatne stranice i male tvrtke one koje su pogođene time. Tvrtke koje garantiraju privatnost na internetu zarađuju svoj novac oduzimajući ga nama.

Za pomoć se obratio svojim posjetiteljima pitajući ih kako bi se smanjeni profit od blokiranih reklama mogao nadoknaditi. Stranica OkCupid zamolila je svoje posjetitelje da isključe softvere koji blokiraju oglase ili doniraju stranici 5 dolara. Sve više servisa nudi i premium pretplatu za svoje stranice kako bi i zaradili i pružili korisnicima mogućnost da nesmetano pregledavaju sadržaj. Pitanje je kako će se to odraziti na budućnost web oglašavanja.

Komentari

  1. DarkoBakaric

    DarkoBakaric

    05. 09. 2013. u 10:30 am Odgovori

    Bilo bi zanimljivo vidjeti brojeve/postotke za HR. Kako ovi brojevi pokazuju relativno veliki broj korisnika koji nisu spremni primati oglase, nužno je modificirati sustave za praćenje statistika i metodologije istraživanja koja prate i objavljuju podatke o posjećenosti internetskih stranica, kako bi se tržištu/oglašivačima pokazali realni podaci o potencijalnom dosegu pojedinog medija. U navedenom primjeru za Destructoid vidljivo je da je potencijalni doseg reklame 50% manji zbog adblockera. U slučaju CPC modela zakupa to i nije neki issue, ali kod display kampanji po CPM modelu ili nekom drugom koji garantira neki doseg – to je nužno transparentno prikazati.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Novi direktor IT-ja RBA: IT će prestati biti servis kada budete spremniji na rizike!

Višegodišnje iskustvo rada u IT odjelima financijskog sektora na različitim pozicijama donijelo je Ivanu Knezoviću bogatu perspektivu o digitalnim proizvodima i organizacijskoj kulturi usmjerenoj ka digitalizaciji, kako novi IT direktor RBA planira time upravljati?

Mobilno

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!