Ángel Medinilla definira agilnost tvrtke na Agile Adria

Ángel Medinilla: Tvrtka je agilna kad se prilagođava potrebama kupca. Točka.

Idućeg se tjedna, od 13. do 15. travnja, u Termama Tuhelj održava najveća konferencija u ovom dijelu Europe posvećena agilnom pristupu razvoja i vođenja projekata - Agile Adria. Jedan od govornika na trodnevnom događaju je Ángel Medinilla koji je još 2007. osnovao svoju tvrtku za konzalting o agilnom pristupu. Na konferenciji će govoriti kako Lean Startup snažno utječe na primjenu agilnih metodologija kod većih i srednjih, već etabliranih tvrtki, a mi smo popričali s njim o spomenutim trendovima i tome kako su se oni mijenjali u zadnjih osam godina.

Angel Medinilla

Ángel Medinilla prisutan je na ICT tržištu više od 17 godina, a prije osam godina u Španjolskoj je osnovao je Proyectalis, jednu od vodećih tvrtki ove vrste u Europi, koja nudi treninge o agilnom pristupu, konzalting i implementaciju usluga u širok softverski spektar. Obraćali su mu se veliki klijenti, poput Ericssona, Vodafonea, Electronic Artsa i mnogih drugih, ali radi i s manjim, lokalnim tvrtkama. No, trendovi i zahtjevi tržišta promijenili su se od 2007. do danas, a time se promijenio i njegov pristup te način rada. Kako kaže – prakticira ono što drugima govori, a kako uvijek tvrdi da poboljšanje zahtijeva promjenu, nemoguće je raditi isto kao prije pet ili sedam godina i tvrditi da se napredovalo.

Na primjer, moji prvi konzultantski angažmani su bili više usmjereni na usvajanje, dok se sad više fokusiram na transformaciju. S vremenom sam shvatio da puko uvođenje nekih Scrum i Agile praksi u organizacije s postojećom poslovnom kulturom ne funkcionira dobro na dulji rok. Poslovna kultura mora se promijeniti kako bi agilna transformacija bila dugoročno održiva, a to podrazumijeva korištenje niza alata, metoda, praksi i vještina drugačijih od onih u Scrumu, XP-u (eXtreme Programmingu) ili Kanbanu. Središnja disciplina u mom radu s tvrtkama sad je upravljanje promjenama (Change management). Nekoliko ostalih stvari u kojima sam napredovao tehničke su prirode, poput razine programiranja, te odnosi s ljudima – mentoriranje, timski rad, upravljanje konfliktima, motiviranje…

Gotovo nijedna tvrtka ne zna zašto želi ‘Agile’

Ángel nam objašnjava i kako teku prvi koraci nakon što mu se tvrtka obrati za usluge uvođenja (za njih) novih metoda. Kako kaže, prva stvar u sklopu procesa je otkriti – zašto. Gotovo nijedna tvrtka nema jasan odgovor na pitanje zašto želi primijeniti agilne metode; tvrtke samo žele ‘Agile’ zbog onog što misle da nosi sa sobom.

Potreba svih tvrtki za Agileom zapravo je simptom nekih skrivenih nepravilnosti ili problema koje trebaju riješiti. Nekad je riječ o tržišnom uspjehu, nekad o vremenu isporuke proizvoda ili usluge, nekad o zadovoljstvu kupaca… I ponovno, kad tvrtke razmišljaju o rezanju troškova ili povećanju dobiti zaboravljaju na važnost stvaranja vrijednosti za kupce, a to je velika pogreška ako želite pristupiti Lean/Agile transformaciji. Glavni cilj Agilea i Leana je povećanje isporuke vrijednosti za kupce, ništa više. Za transformaciju tvrtke koja će biti usredotočena na kupca bitno je osmisliti dobru viziju tvrtke koja služi da se jasnije obrazloži dodatno uloženi trud koji proizlazi iz promjene i da ta promjena u konačnici bude održiva.

Nemojte koristiti ‘šok-terapiju’ Scrumom… Ako ne morate

Promjene nisu lake, a članovi tima često ih doživljavaju emocionalno, kaže Ángel (slika: Amalia Hern, Flickr)
Promjene nisu lake, a članovi tima često ih doživljavaju emocionalno, kaže Ángel (slika: Amalia Hern, Flickr)

No, nijedna promjena nije laka, čak ni ona koja će na kraju donijeti bolje rezultate. Ángel napominje da nijedan zaposlenik ne odbija testiranja, dnevne stand-up ili retrospective sastanke jer ima bolji način kako raditi stvari – nego zato što ima svoj način rada. Kad neki “stranac” dođe i odluči to promijeniti, jer je tamo neki Jeff Sutherland tako rekao, to se obično smatra svojevrsnim napadom na njih. To nije nešto racionalno, već emocionalno, dodaje:

Ako postoji dovoljno vremena i sredstava, preferiram da se promjene uvedu postupno i da se fokusira na stvari koje najviše utječu na tim. Dakle, oni su ti koji odlučuju što će promijeniti ili poboljšati sljedeće, jednu po jednu stvar. Nažalost, kad se hitno treba uvesti promjena, mora se ići na shock therapy Scrum kao što je opisao Sutherland. A to je kad se svi moraju prebaciti na Scrum počevši od ponedjeljka ujutro, željeli to ili ne, što je često teže za članove tima.

Kako da etablirane tvrtke budu agilne poput startupa?

Na Netokraciji smo mnogo puta spominjali Lean pristup razvoju startupa, koji omogućuje lako mijenjanje smjera, poslovnog modela pa čak i cijelog proizvoda. No, može li jedna etablirana tvrtka postići isto? Upravo će o tome Ángel govoriti u sklopu svog predavanja Lean Startup for Agile Product Management. A njegov kratak odgovor na postavljeno pitanje jest – da.

Primjenjivao sam Lean Startup principe kod etabliranih, velikih i srednjih međunarodnih tvrtki. Strah kod ovakvih tvrtki obično zvuči ovako: “Već imam korisnike i proizvod te ne mogu tek tako eksperimentirati s tim principima”, ali stvar je u tome da Lean Startup strategije počinju puno prije nego što su definirani proizvod, tržište ili čak poslovni model. Na primjer, uvodim eksperimente u ranoj fazi (prije Minimum Viable Producta) na razini čitavog portfolija, tako da se prije odobravanja projekta neke pretpostavke definiraju i potvrde od strane stvarnih kupaca. Također poboljšavamo feedback loopove i ulogu tima koji upravlja proizvodom (Product Management Team) tako što uzmemo u obzir nekoliko mogućih scenarija: financijskih, tržišnih, tehnoloških, korisničkih dojmova…

Nisi agilan ako “primjenjuješ” Scrum!

Bitna je tu i agilnost u poslovanju, odnosno Business Agility. Ángel ju definira na sistemskoj razini – od početka do kraja, od koncepta do novca u rukama.

Tvrtka je agilna kad se prilagođava potrebama kupca. Točka. Ne možeš tvrditi da si Agile ako “primjenjuješ Scrum”, “testiraš prije proizvodnje” ili čak ako “si vrlo produktivan”, a ne surađuješ dovoljno intenzivno sa svojim kupcima ili se ne prilagođavaš promjenama kako bi povećao isporuku vrijednosti za kupca.

4 stvari koje čine srž ‘Agilea’

Uzima u obzir i Agile manifest, koji govori da srž Agilea čine četiri stvari: isporuka, suradnja, promjena i poboljšanje. Svaki princip ili vrijednost spada u jednu od navedene četiri kategorije, stoga definira agilne tvrtke kao one koje mogu blisko surađivati sa svojim kupcima kako bi često isporučivale vrijednost koju prilagođuju prema povratnim informacijama s tržišta, a istovremeno traže nove načine kako poboljšati tijek vrijednosti.

Ángel će 13. travnja održati predavanje pod nazivom Lean Startup for Agile Product Management
Ángel će 13. travnja održati predavanje pod nazivom Lean Startup for Agile Product Management

Ángel smatra i kako The Scrum/XP feedback cycle  (“Je li ovo ono što ste tražili?”) nije dovoljan za uspjeh proizvoda. Scrum osigurava provedbu Product Backloga, odnosno željene funkcije nekog proizvoda posložene prema važnosti, ali postoji malo informacija kako izraditi Backlog koji opisuje uspješan proizvod.

Još gore: Kanban se fokusira na ubrzavanje tijeka – čak izričito ne opisuje feedback loop. Stoga, mislim da postoji veći feedback loop koji počinje kad odlučimo što želimo napraviti (stvaranje Backloga) a zatvoren je onda kad, nakon odobrenja Product Ownera, je proizvod na tržištu i promatramo stvarne utjecaje na tržište tako što pratimo odgovarajuće metrike uspješnosti proizvoda. Te metrike se moraju ugraditi u sam opis proizvoda (kao npr. u user stories) i idealno bi dobili ideje kako upravljati proizvodom i projektnim portfoliom prema uspješnijim rezultatima.

Kombiniranje agilnih metoda s praksama korisničkog razvoja te postizanje pravog nivoa poslovne agilnosti teme su o kojima će Ángel Medinilla pričati na Agile Adria 13. travnja. Više informacija o događaju pronađite na službenoj stranici, a ako želite čuti više o ovim temama uživo, ne zaboravite da su registracije moguće do 10. travnja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.