Kamo ide svijet tehnologije i koje će vještine biti potrebne za rast u tech industriji?

Ako su ranije uslužne IT tvrtke poticane da grade velike timove, sada su kupci prvenstveno zainteresirani za kvalitetna rješenja, ideje i inovacije.

Prijelaz s kvantitativnog na kvalitativni pristup posljedica je kako globalne recesije, tako i promišljanja i produbljivanja uloge IT-ja u globalnom poslovanju. Tvrtke nastavljaju “digitalizirati” svoje proizvode, zahtijevajući od IT timova ne samo kod i jednostavne aplikacije, koliko razumijevanje specifičnosti određene industrije i razvoj višerazinskih specifičnih rješenja koja će tvrtkama pomoći u napretku.

Na ove promjene nadovezuje se i rat u Ukrajini, što postavlja ozbiljna pitanja svjetskim igračima. Kako će IT industrija izgledati do kraja ove godine, koji smjerovi će dobiti poticaj za razvoj i koje će stručne vještine biti potrebne stručnjacima u budućnosti? Pokušajmo predvidjeti glavne trendove.

Što se sada događa s IT industrijom?

Postoji takva teza da je prilagodljivost domaća zadaća koju radimo prije krize i ispit koji polažemo u krizi. Trenutno tvrtke iz cijelog svijeta, a posebno uslužne tvrtke, polažu ispit fleksibilnosti i spremnosti za nove realnosti.

Prva velika promjena koja se dogodila globalnoj IT industriji bila je globalna recesija. Neki možda misle da je recesiju uzrokovao rat u Ukrajini, ali nije tako. Trenutna globalna recesija i spirale inflacije posljedica su pogrešne monetarne politike koja je uvedena na početku krize izazvane koronom. U to su vrijeme mnoge centralne banke – Američka centralna banka, Europska centralna banka itd. – tiskale nevjerojatne količine fiktivne gotovine. Diktirali su to različiti čimbenici – od političkog populizma do stvarnih potreba za spas gospodarstva. U to vrijeme nitko nije mogao predvidjeti kakav će biti pravi učinak pandemije, a neki su vjerovali da bi se sav biznis mogao zaustaviti.

No, biznis je nastavio raditi, a dobili smo ogromne količine novca. Samo u Sjedinjenim Državama ponuda novca se učetverostručila. Uz toliki volumen slobodnih sredstava i, shodno tome, vrlo jeftinih ulaganja, počela je luda potražnja za kriptovalutama, dionicama i, naravno, IT uslugama.

Za razliku od mnogih industrija, poput automobilske ili turističke, IT industrija je tijekom pandemije mogla bez problema ulagati jer je postojala mogućnost rada na daljinu i stvaranja rješenja za beskontaktni rad. I, naravno, ta ulaganja nisu uvijek bila racionalna ili nisu imala konkretnu viziju konačnog rezultata.

Kao rezultat toga, inflacija je počela rasti. Godine 2022. vlade su se urazumjele i poduzele mjere za podizanje vrijednosti novca, uključujući smanjenu potrošnju i više kamatne stope. Zbog toga su i tvrtke počele smanjivati ​​ulaganja u IT poslovanje, vraćajući se na količine iz 2018. godine. No, u dvije godine pandemije uspjeli smo se naviknuti na veliki broj narudžbi pa se trenutna situacija može činiti kao strašna kriza, iako je to zapravo sasvim prirodan ekonomski proces.

Još krajem 2022. moglo se osjetiti snažno smanjenje potražnje za IT uslugama. Prvi kvartal 2023. godine bio je težak, drugi će biti sličan, ali ima nade za poboljšanje. Tvrtke su već formirale svoje proračune, snašli su se u uvjetima recesiji, izračunale rizike i mogu početi s narudžbama krajem 2023. godine. Uostalom, prema prognozama Gartnera i drugih rejting agencija, većina IT tvrtki planira povećati potrošnju na IT usluge u 2023. godini.

Hrvatska. IT kao alternativa turizmu?

Hrvatska tradicionalno ima visoko razvijenu inženjersku kulturu.

U Zagrebu postoji 13 tehničkih fakulteta, a tu su i tehnički fakulteti u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zadru. Zanimanja vezana uz IT industriju ovdje su sve popularnija, a broj školovanih inženjera u stalnom je porastu. I premda je Hrvatska relativno mala zemlja, trenutno ima oko 50.000 inženjera različitih područja: programera, sistem administratora, mrežnih inženjera, stručnjaka za kibernetičku sigurnost, analitičara podataka itd. Među najrazvijenijim i najpopularnijim područjima mogu se izdvojiti bankarstvo, telefonske komunikacije i razrada rješenja za automobilsku industriju.

Hrvatska privlači ljude iz zemalja izvan Europske unije, posebice zahvaljujući ugodnim uvjetima života i rada te programu digitalnih nomada. Mnoge međunarodne korporacije imaju predstavništva u Hrvatskoj, primjerice IBM, Oracle, Siemens, Ericsson i drugi.

Deloitte Technology Fast 50: Aircash 4. najbrže rastuća tvrtka u srednjoj Europi, prati ih još 11 hrvatskih tvrtki

Osim stranih ulagača, zemlja ima i mnoge domaće tvrtke koje su već dobile međunarodno priznanje. Među njima su Photomath, Reversing Labs, Aircash, Devot i druge tvrtke koje se redovito nalaze na listama najdinamičnijih europskih tvrtki prema Financial Timesu i 50 najdinamičnijih tehnoloških kompanija u srednjoj Europi prema Deloitteu.

S oko 12.000 IT tvrtki na tržištu, hrvatska IT industrija posljednjih deset godina bilježi brzi rast, zahvaljujući čimbenicima kao što su visokokvalificirani kadrovi, niski troškovi poslovanja i povećana ulaganja u tehnološku infrastrukturu. I u bliskoj budućnosti rast IT industrije u zemlji će se nastaviti.

Koji će se IT pravci razvijati u budućnosti

1) U sljedećih 20-30 godina čeka nas globalna militarizacija.

Taj je trend, nažalost, negativan, jer novac koji će zemlje sada trošiti na oružje, mogle bi potrošiti na razvoj znanosti ili medicine. No, sve dok postoje države s agresivnim imperijalističkim ambicijama koje predstavljaju prijetnju svjetskoj demokraciji, jačanje sigurnosti bit će prioritet.

Istodobno, trend militarizacije ima dugoročne pozitivne strane. Svaka utrka u naoružanju proizvodi mnoge inovacije koje se zatim prenose u civilni život. Na primjer, mikrovalne pećnice su izmišljene za zagrijavanje hrane na bombarderima B-29 i B-52, nakon čega su došle u naše kuhinje. Drugi primjer je digitalna komunikacija kakvu danas poznajemo – razvijena u sklopu američkog svemirskog programa Apollo, koji je pak bio jedno od sredstava borbe protiv Sovjetskog Saveza u svemirskoj utrci.

2) Umjetna inteligencija postat će kompliciranija i integrirana u sve industrije.

Uzmimo gore spomenuto područje vojne tehnologije. Može se predvidjeti da će umjetna inteligencija igrati značajnu ulogu u stvaranju realističnijih simulacija vojnih operacija. Primjerice, prema postojećim simulacijama američke vojske, Ukrajina je trebala izgubiti sve svoje bitke, ali mi smo u međuvremenu pobjeđivali. Činjenica je da su Amerikanci radili na relativno linearnim simulacijama, a sada će ih preraditi pomoću umjetne inteligencije.

Osim toga, umjetna inteligencija postat će sve prisutnija u našem svakodnevnom životu – pogotovo u segmentu asistiranja u ponašanju (behavioral assistance). Na primjer, od umjetne inteligencije ćemo dobiti preporuke poput: “ugasite svjetlo u toj i takvoj sobi i uštedite toliko novca.” Naravno, za to ćemo digitalnim sustavima i tvrtkama morati prepustiti dio svojih osobnih podataka.

3) Manufacturing ili proizvodnja je globalni trend potaknut razvojem MilTecha i najnovijih komunikacijskih tehnologija.

Već sada se proizvodne tvrtke obraćaju IT stručnjacima ne za situacijske kodove, već za složena rješenja, na primjer, za poboljšanje pokretne linije.

Čak su i divovi poput Schneider Electrica ili Xeroxa shvatili da im je potrebna digitalizacija i tražit će kvalitetna informatička rješenja generirana uz poznavanje svog poslovanja. Stoga će IT stručnjaci možda trebati znanje o Industriji 4.0, principima proizvodnje na pokretnoj traci itd.

4) 5G komunikacija promijenit će način kako koristimo tehnologiju.

Rat u Ukrajini je puno toga naučio svijet, posebice je pokazao ranjivost infrastrukture, zbog koje ljudi mogu ostati bez komunikacije. Svi su vidjeli koliko su učinkoviti Starlink i drugi bežični uređaji.

Ako do kraja dvadesetih godina budemo imali javno dostupan 5G satelitski internet, tada ćemo moći razviti mnoge uređaje koji će promijeniti naše iskustvo s tehnologijama. Ovaj trend potkopava potrebu za stručnjacima koji mogu napisati kod imajući na umu 5G. To ne zahtijeva poznavanje transporta i protokola nivoa veze, ali podrazumijeva razumijevanje potencijalnih izazova povezanih s ovom tehnologijom. Na primjer, pisanje optimiziranih aplikacija s nestabilnom brzinom veze.

Koje su vještine potrebne IT stručnjacima?

Svaki od predviđenih trendova ima određeni utjecaj na vještine i kvalifikacije koje će biti potrebne na tržištu. Uzmimo, na primjer, umjetnu inteligenciju.

Ova tehnologija postaje komplicirana i odstupa od osnovnog programiranja. Za dubinski rad s umjetnom inteligencijom i stvaranje istinski inovativnih aplikacija neće biti dovoljno završiti 6-mjesečni online tečaj, ovdje je potrebno temeljno visoko obrazovanje, posebice matematika, teorija procesa, kombinatorika, fizika, kompleksno brojanje itd.

Inače, zanimljivo je da se umjetna inteligencija može koristiti za personalizaciju obrazovanja. Na primjer, pratit će vaš trening i dati vam preporuke kako ga poboljšati. To je neka vrsta kruga: stručnjaci će morati proučavati znanost kako bi razvili programe temeljene na umjetnoj inteligenciji, a programi umjetne inteligencije koristit će se za pomoć stručnjacima da se bolje uče. Tako polako čovječanstvo ide prema izgradnji Skyneta iz kultnog filma.

Stručnjaci će također trebati mrežno znanje i razumijevanje 5G komunikacije. I ovdje ne govorimo samo o programerima, već i o testerima ili poslovnim analitičarima.

Za kraj, važno je napomenuti da ne zaboravite preusmjeriti poslovanje s kvantitete na kvalitetu i dublje razumjeti svoje područje rada, kao i domenu za koju stvarate rješenje. Ako je to proizvodnja, morate razumjeti njezine osnovne principe, ako je to telekomunikacijska industrija, morate proučiti njezine specifičnosti i opće stanje na tržištu.

Dakle, ako imate priliku steći visoko obrazovanje iz matematike, fizike ili informatike, nemojte zanemariti ovu priliku jer će vam temeljno znanje pomoći ne samo da pobijedite konkurenciju, već i da stvorite istinski revolucionarna rješenja koja će zahtijevati naša digitalna budućnost.