Algebrine smo nastavnike i asistente pitali na čemu treba raditi student koji želi razvijati video igre

Algebrine smo nastavnike i asistente pitali na čemu treba raditi student koji želi razvijati video igre

Svi vi koji razmišljate o studiju game developmenta ili vas jednostavno zanima trenutna situacija učenja o razvoju video igara - donosimo par uvida onih koji upravo game development i predaju.

Ako pitate većinu developera video igara iz Hrvatske i šire, dosta njih će vam reći kako se nikada nisu formalno obrazovali za to da stvaraju igre, jednostavno su se našli u industriji i sve što treba znati – naučili su sami. Ipak, ova “ograničenost” industrije polako postaje stvar prošlosti, a čak se i na domaćim državnim fakultetima pokreću kotačići za uvođenje game dev studijskih programa.

Jedino mjesto na kojem trenutno možete upisati pravi studij razvoja igara u Hrvatskoj je Visoko učilište Algebra, stoga smo s njihovim nastavnicima i asistentima na game dev studiju provjerili kako uopće izgleda pravi game dev faks?

Povodom završetka studija prve generacije developera i crowdfunding kampanje igre Brawlament iza koje stoje studenti, razgovarao sam s osobama koje su u Algebri najzaslužnije za edukaciju mladih game developera: Ivanom Porkolabom, Juricom Adamekom i Goranom Đambićem.

Iz fakultetskih klupa: Kako se uči game dev?

Voditelj studija Goran Đambić kaže kako je studij razvoja igara prvenstveno namijenjen prvostupnicima koji su kroz prethodni studij svladali tehnike programiranja ili imaju znanja stečena samostalnim učenjem te dodaje:

Ako student poznaje klase, nasljeđivanje i objekte te može sam napraviti aplikaciju koja rješava problem srednje težine, može i upisati i završiti ovaj studij. Poznavanje nekog određenog programskog jezika nije nužno, iako se na studiju prvenstveno koristi C#.

Kada je riječ o konkretnim alatima koji se koriste, Goran dodaje kako se najviše za razvojno okruženje koriste Unity i Visual Studio, a programira se u spomenutom C#. Potrebna predznanja bi, kaže, trebao dati bilo koji preddiplomski studij računarstva ili informatike. Samo programiranje je dovoljno jasno i dobro ide svim studentima, ali problemi na faksu nastaju u nekim posve drugim područjima:

Područje u kojemu se pokazalo da moramo dosta studentima pomagati u razvoju je timski rad i komunikacija jer je bez njega nemoguće razviti bilo što osim najjednostavnijih igara. Tako se pokazalo da je naš kolegij Pregovaranje i rješavanje konflikata neplanirano postao hit.

Goran kaže kako se na ovom game dev fakultetu mogu dobro snaći svi oni koji su završili trogodišnji studij računarstva ili informatike.

Game dev nije baš igranje

Mnogi stereotipi koji okružuju industriju govore o tome kako se developeri igara zabavljaju dok rade igrice, ali svaki će vam developer reći kako iza razvoja jedne igre stoji mnogo više toga nego što biste isprva mogli naslutiti. Ivan Porkolab mi kaže kako se i dosta studenata iznenadi kada upiše faks jer do tog trenutka nisu znali što to točno obuhvaća razvoj proizvoda od nule do korisnika, ali ni koliko zapravo programiranja ima u razvoju igara:

Upotreba third party enginea poput Unitya ili Unreala je drastično spustila minimum potreban za izradu igre, ali ako želimo izraditi modularnu, robusnu te igru koja će zadovoljavati performansama i dalje je potrebno vrlo dobro znanje programiranja.

Druga je zabluda, dodaje Ivan, to što izrada igara jednostavno nije zabavna kao što dosta nas misli da jest. Naravno, inicijalni dio razvoja je uvijek zanimljiv jer se radi na prototipu i testiranju gameplaya, ali nakon toga dolazi gomila teškog posla, odnosno rad na arhitekturi, izbornicima, pohrani i drugim backend procesima koje igrači nikada neće vidjeti. Ivan dodaje i kako dosta studenata, koji su prije fakulteta radili na igrama, najčešće ne dolazi do ovih krajnjih faza.

Ideja je također mnogo, a rijetko je naći osobu koja nema ideju za neku igru za koju je uvjeren da će biti novi GTA ili makar Flappy Bird. Ivan kaže kako ideja na fakultetu ne nedostaje, ali ograničavajući faktor je činjenica da dosta studenata uz fakultet radi još barem pola radnog vremena i jednostavno teško imaju vremena za razvoj vlastitih igara u slobodno vrijeme. U Algebri to nastoje ispraviti razvojem nekoliko igara u okviru kolegija, a Ivan kaže kako je do sada vidio neke zaista zanimljive projekte studenata, od kojih je jedan i gore spomenuti Brawlament.

Ivan: “Dosta studenata koji su prije fakulteta radili na igrama najčešće ne dolazi do krajnjih faza razvoja gdje zbilja počinje teži dio posla.”

Sve je u osobnom usavršavanju i praćenju trendova

Naravno, činjenica je da se tržište igara, kao i sveukupan IT, mijenja nevjerojatno brzo, a studenti moraju toga biti svjesni čak i prije upisivanja bilo kojeg fakulteta. Znanja i vještine koje se danas koriste mogu za dvije godine zastariti, a jedino što vas štiti je činjenica da se lako možete prilagoditi promjenama, što Ivan nastoji objasniti studentima od prvog dana faksa. Ivan dodaje:

Prošla su vremena kad je programer mogao naučiti neki jezik, neki framework u njemu i na temelju toga raditi godinama. Promjene u third party engineima su tolike da je vrlo teško sve popratiti i biti u toku. Trenutni trend je izrada vizualnih alata za izvršavanje zadaća koje su tradicionalno programerske – poput vizualne izrade „shadera“ ili različitih efekata, čak i vizualnog skriptiranja same logike u igrama.

S ovim riječima se slaže i Jurica Adamek, koji ističe i marketing kao jedan od velikih problema svakog mladog tima. Ovo na faksu nastoje riješiti s posebnim marketinškim kolegijima, a Jurica napominje kako je stvar vrlo jednostavna: bez dobrog plana teško da ćete imati igru koja će se prodavati. U posljednje vrijeme vidimo sve više slučaja studija koji su imali dobre igre, ali ih na žalost nisu predstavili kako treba i one su se jednostavno izgubile u masi naslova koji svaki dan izlaze na svim platformama. Jurica pojašnjava:

Trebaju se pratiti trendovi, odnosno pratiti što plijeni pažnju vaše ciljane publike. Važno je razmišljati o tome da, ako pošaljete igračima poruku o vašoj igri – da li će ju oni zaista vidjeti? Možda neće oni, već neka skupina ljudi koja uopće nije zainteresirana za vašu igru ili za igre općenito. Način monetizacije igara je druga priča. Konstantno se razvijaju novi načini monetiziranja i vjerujem da je potrebno konstantno pratiti tehnologiju i inovirati u tome ako se želi ostati konkurentan.

Jurica u Pine studiju radi na uspješnim free to play igrama, a na Algebri predaje na marketinškim kolegijima.

Marketing se ne smije zanemariti

Jurica svoja iskustva iz domaćeg Pine Studija prenosi i studentima, a kaže kako mu je iskustvo iz Pinea uvelike pomoglo da bolje prenese znanje studentima koji pohađaju njegove kolegije. Također, Jurica dodaje kako je najbolji način za provjeru toga što “pali” na tržištu jednostavno probati, stoga studenti trenutno na faksu nastoje monetizirati svoje igre na stvarnom tržištu kako bi najbolje vidjeli kako stvari stoje. Vjerujem da ne nedostaje razočarenja, ali što prije dođete u dodir sa stvarnošću, to bolje za vaše buduće igre.

Domaći studiji su, kao i dosta IT tvrtki kod nas, u nedostatku dobrih developera, a oni studenti koji završe studij na Algebri sigurno će lako pronaći svoje mjesto u nekom od domaćih (ili stranih) timova. Jasno, niti jedan fakultet vas ne može naučiti apsolutno sve što trebate i možda je za neke studente jednostavno bolje da ne trče na game dev faks prije nego što se dobro educiraju o tome što ovaj sektor nudi i potražuje – ali dobro je znati da imate opciju. Nema sumnje kako će se uskoro i kod nas krenuti sve više govoriti o institucionalizaciji obrazovanja za developere igara, a Algebri za nekoliko godina konkurencija neće biti samo online tečajevi i samostalno učenje.

Za sada nam ostaje vidjeti kako će se na tržištu snaći prva generacija mladih developera igara koja izlazi iz Algebre, a o tome koliko dobro znaju svoj posao najbolje će znati njihovi budući poslodavci. Ako vas zanima kako izgledaju proizvodi mladića i djevojaka s ovog fakulteta, provjerite Indiegogo kampanju za igru Brawlament!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Što ste propustili

Novost

“Hodajte” s bilo kim na svijetu iz samoizolacije – s besplatnim Tinder Passportom!

Kod kuće ste, i još ste uz to sami i dosadno vam je? Zašto se ne bi Tinderom preselili u Brazil ili Kanadu i tamo pokušali virtualno zavoditi?

Kultura 2.0

Digitalci otkrivaju kako izgleda #radimdoma uz djecu, mačke, pse, hrpu mailova i još više video poziva!

Bili vi dotjerani, neuredni, vaš stol složen, zatrpan - svi smo u radu od doma preživjeli i dobre i loše dane, ali zato, draga digitalna zajednico, u ovim vremenima trebamo češće komunicirati i dijeliti iskustva. Zavirili smo s #radimdoma vezom u vaš mali kutak kako bi podijelili dojmove i svima olakšali one žute minute.

Vodič

Izrada noževa, crtanje i cvrčanje mesa na YouTubeu koji će vas (većinom bez riječi) smiriti u 4. tjednu samoizolacije

Ako vas serije i filmovi pa ni Tiger King više ne smiruju, možda je vrijeme da otkrijete mikroterapiju YouTuberima koji se potiho bave crtanjem, restauracijom, kuhanjem, noževima - i glinom?

Startupi i poslovanje

Od 3D printanih vizira do chatbota: Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj

U vrijeme kad je digitalni način jedini način kako nastaviti poslovanje, IT zajednica ima posebnu priliku pružiti ruku pomoći onima koji su najviše ugroženi.

Kultura 2.0

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Mobilno

50% više vremena provodimo online – hoće li infrastruktura izdržati?

Što radimo kada smo doma? Pa, na internetu smo - mnogo više nego inače. Ali, jeste se zapitali koliko naše povećano korištenje interneta utječu na infrastrukturu te kako i vi svojim korištenjem interneta možete pomoći održati stabilnost sustava?