Proizvodnja hardvera težak je posao, ali donosi i brojne nagrade

Proizvodnja hardvera težak je posao, ali donosi i brojne nagrade

Aleš Špetič, direktor slovenske tvrtke CubeSensors i nekadašnji direktor Zemante, na konferenciji Shift u Splitu prošloga je tjedna održao predavanje na temu hardverskih startup projekata i tvrtki. Poučen prvenstveno vlastitim iskustvom, podijelio je ključne informacije s kojima biste trebali biti upoznati ako se upuštate u dizajniranje i proizvodnju elektroničkih uređaja.

Aleš Špetič, Shift Split
Razgovor o hardveru na konferenciji Shift u Splitu (snimio Janez Klemenčič)

Aleš Špetič, direktor slovenske tvrtke CubeSensors i nekadašnji direktor Zemante, na konferenciji Shift u Splitu prošloga je tjedna održao predavanje na temu hardverskih startup projekata i tvrtki. Poučen prvenstveno vlastitim iskustvom, podijelio je ključne informacije s kojima biste trebali biti upoznati ako se upuštate u dizajniranje i proizvodnju elektroničkih uređaja.

CubeSensors su pametne kockice koje pomoću ugrađenih senzora mjere kakvoću zraka, temperaturu, vlagu, buku, svjetlost i tlak zraka u zatvorenom prostoru i pomažu vam poboljšati radni i životni okoliš, a nedavno su odnijele pobjedu na natjecanju TechCrunch Hardware Battlefield.

Špetič smatra kako unatoč pretjeranom romantiziranju i gotovo stvaranju ‘kulta startupa’, startupi nisu i ne bi trebali biti ‘svete krave poduzetništva’ – i oni su tvrtke koje trebaju stvarati vrijednost i zarađivati novac. Tvrdnje kako je za početak važan samo traction, traction, traction (a ostalo ćemo ‘lako’, odnosno, kada za to dođe vrijeme), možda i jesu valjane u svijetu softvera, ali u svijetu hardvera nipošto! Evo nekoliko razloga:

  1. Dizajniranje elektronike dugotrajan je i mukotrpan posao! Za proizvodnju hardvera potrebno vam je puno više vremena nego za proizvodnju softvera. Dok greške u programima i aplikacijama možete uklanjati efikasno i u hodu, hardver se može fizički oštetiti, a susrest ćete se i s brojnim administrativnim preprekama. Upuštate li se u ovakav projekt, računajte barem na 12 mjeseci od prvih skica do prototipa.
  2. Proizvodnja elektronike kompleksan je posao koji se sastoji od više faza i postupaka. A u svakoj fazi nešto može poći po zlu. Morate proći sve – od hardverskog i dizajnerskog inženjeringa, inženjeringa ugrađenog softvera (firmwarea), proizvodnje i logistike, distribucije… Ako se samofinancirate, ključno je da dizajnerski inženjering odradite kvalitetno jer upravo u ovoj fazi možete najviše uštedjeti. Prilagodite dizajn proizvodnji, skicirajte više varijanti, snalazite se, u suradnji s proizvođačima upotrijebite trikove za redukciju troškova (ali ne na račun kvalitete)…
  3. Fokus na pravo tržište je ključan. Postoje tri glavna tržišta elektronike: konačni potrošači, poslovni korisnici i tehnološki korisnici. Dok su ‘običnom’ potrošaču najvažniji dizajn i upotrebljivost, poslovnim korisnicima dostupnost servisa i sigurnost, tehnološki korisnici vaš će proizvod koristiti kako bi izgradili nešto treće. Svaka od ovih skupina zahtijeva poseban pristup, a za početak se fokusirajte samo na jednu od njih.

    CubeSensors
    CubeSensors, pametne i lijepe kockice (izvor: CubeSensors)
  4. Poslovna strana hardvera. Prototipizirali ste super dizajniran i upotrebljiv proizvod. Po kojoj cijeni ćete ga prodavati? Hoćete li ga prodavati sami ili preko posrednika? Kako se kreću provizije trgovaca? Koliko iznose troškovi proizvodnje? Hoće li vam ostati dovoljno da preživite? Imate li radni kapital? Računajte na činjenicu da će svaki dodatni posrednik između vas i konačnih potrošača ‘oduzeti’ 30% vašeg profita.
  5. Veliki rizici. Imate ograničene mogućnosti iteracije. Jednostavno, ako nešto ne funkcionira (osim ako se radi o firmwareu), imat ćete reklamacije, a reklamacije su dupli trošak. Dok korisnici aplikacije razumiju beta fazu te će vam često i pomoći u uklanjanju bugova, beta faza kod elektronike ne postoji. Proizvod ili radi ili ne radi, a očekivanja korisnika puno su veća. Hardverski startup na početku može biti zadovoljan ako posluje s pozitivnom nulom!
  6. Plašljivi investitori. Da, teško ćete pronaći investiciju. Banke vam neće dati kredit za radni kapital, a investitori su jednostavno previše plašljivi i neobrazovani za ulaganje u hardverske tvrtke. Dok su vam kod softverskog startupa novci obično potrebni za skaliranje i rast, kod proizvodnje hardvera potreban vam je radni kapital kojim ćete unaprijed moći kupiti komponente kako biste imali spremnu zalihu za prodaju.
  7. Kina nije obećana zemlja. Prestanite sanjati o Kini. Proizvodnju selite u Kinu kada budete imali 100% finalan proizvod i kada budete proizvodili velike serije. U ranim fazama vrlo je važno da su vaši podizvođači u blizini kako biste mogli brzo reagirati.
Aleš Špetič, CEO CubeSensors (foto: Janez Klemenčič)
Aleš Špetič, CEO CubeSensors (snimio Janez Klemenčič)

Špetič zaključuje kako proizvodnja elektronike nije mačji kašalj. Radi se o zaista napornom i teškom poslu, ali on donosi i bogate nagrade. Tri od četiri najveća ‘izlaza’ u posljednjih 6 mjeseci dogodila su se u hardverskim tvrtkama (Beats, Nest Oculus Rift), a istraživanja tržišta pokazuju kako vjernost potrošača kod korištenja računala ‘traje’ 3 godine, kod pametnih telefona 2 godine, kod usluge godinu dana, a kod aplikacije samo 3 mjeseca! Osim toga, izgraditi nešto ‘od nule’ predstavlja ogromno osobno zadovoljstvo!

Aleš Špetič nedavno je i napisao detaljan vodič za ulagače u harvdverske tvrtke kojeg možete pročitati na njegovom blogu.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.