Agencija za elektroničke medije neće regulirati blogove, korporativne web stranice i društvene mreže, ali koga hoće?

Nakon razgovora o regulaciji i cenzuri internetskih medija u Hrvatskoj s početka godine i dalje nismo imali jasne kriterije o tome koji mediji su elektroničke publikacije. Navedene publikacije moraju se naime uključiti u upisnik Agencije za elektroničke medije te plaćati naknadu od 0.5 posto svojih oglašivačkih prihoda, što je zabrinulo mnoge blogere i tvrtke koje imaju vijesti u sklopu svojih službenih web stranica.

Iz Agencije za elektroničke medije smo zahvaljujući gospodinu Damiru Hajduku sad dobili dokument koji dalje daljnje kriterije, ali je li on dovoljan? Do početka svibnja bi mediji koji potpadaju pod kategoriju elektroničkih publikacija po Zakonu o elektroničkim medijima trebali Agenciji dostaviti podatke o svojim prihodima. Krajnje je vrijeme da doznamo što je to “utjecajan internetski medij” i mogu li se regulirati internetski mediji.

Kriteriji elektronički publikacija 1.1

Ukoliko imate web stranicu i razmišljali ste o prijavi u upisnik Agencije za elektroničke medije, u nastavku ćete naći razrađene sve kriterije. Iz dokumenta Zakon o elektroničkim medijima i elektroničke publikacije Agencije za elektroničke medije dvije naglašene stavke su pitanje nakladnika i pitanje samog elektroničkog medija. Nakladnik je prema dokumentu:

Nakladnik medija (u daljnjem tekstu: nakladnik) je svaka fizička ili pravna osoba koja putem medija objavljuje programske i ostale sadržaje, te sudjeluje u javnom informiranju, bez obzira na tehnička sredstva preko kojih se njegovi urednički oblikovani programski sadržaji objavljuju, prenose ili su dostupni javnosti. Pravna ili fizička osoba koja nije upisana u sudski ili drugi registar sukladno ovom ili posebnom zakonu ne smatra se nakladnikom.

Ukoliko vam tvrtka ili vi niste registrirani kao nakladnik, Zakon o elektroničkim medijima se prema navedenom ne odnosi na vas. Ovo rješava pitanje korporativnih blogova i web stranica tvrtki koji ih koriste kao promociju za svoje primarne djelatnosti.

Daljnji korak u identifikaciji prema danom dokumentu je pitanje glavnog urednika:

Glavni urednik je novinar ovlašten za uređivanje medija kojeg imenuje nakladnik na način propisan zakonom (ZOM). Novinar je fizička osoba koja se bavi prikupljanjem, obradom, proizvodnjom, oblikovanjem ili razvrstavanjem informacija za objavu putem medija, te je zaposlena kod nakladnika na temelju ugovora o radu ili obavlja novinarsku djelatnost kao samostalno zanimanje (ZOM).

Koje su vam obaveze?

Ukoliko po danim kriterijima potpadate pod ono što Agencija za elektroničke medije smatra elektroničkom publikacijom, morat ćete se upisati u upisnik elektroničkih medija koje vodi Vijeće za elektroničke medije. Većini manjih i srednjih medija najbitnija će biti obaveza naknade od 0.5 posto za rad Agencije, što znači da ćete morati prijaviti ukupni bruto prihod ostvaren u prethodnoj godini za obavljanje djelatnosti pružanja elektroničkih publikacija.

[slideshare id=7747485&doc=elektronikepublikacijeizemfin-110427012647-phpapp01]

Uz to, Agencija za elektroničke medije traži poštivanje odredbi Zakona o elektroničkim medijima u člancima koji se odnose na elektroničke publikacije pod stavcima 12, 15, 26 i 27 koje možete naći u priloženom slideshowu. Ističemo neke:

Nisu dopuštene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavajuustavni poredak i nacionalnu sigurnost.

U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća i epidemija, pružatelj medijskih usluga obvezan je na zahtjev nadležnoga državnog tijela objaviti bez naknade proglase, kao i službena priopćenja nadležnih državnih tijela kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir.

Nisu dopušteni audiovizualni ili radijski programi koji mogu ozbiljno ugroziti fizicki, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno oni koji uključuju pornografiju ili bezrazložno nasilje.
Iz zadnje stavke dolazimo do pravilnika o zaštiti maloljetnika, u kojemu se navodi: Ako se programi za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika objavljuju u elektroničkoj publikaciji, pružatelj medijske usluge je obvezan osigurati da se na naslovnoj stranici ne objavljuju neprimjerene slike ili sadržaji.

Vjerujem da će navedeno trebati dodatno razjašnjavanje, ali znači li to da portali više neće moći izuzetno klikane “sise i guzice” (na žalost, bolji naziv ne postoji) stavljati na naslovnicu svojih web stranicu? Vidjet ćemo po Gemiusu, a mediji po njihovim Google Analyticsima, koliko će u tom slučaju posjećenost pasti.

Mediji su u ovom slučaju obavezni neprimjerene sadržaje označiti vizualnim simbolom da nisu primjereni osobama ispod 18. Znajući navike većine tinejdžera, imam osjećaj da ih ni animirani gif “osjećajnik” neće spasiti.

Što nije elektronička publikacija?

Zakon o elektroničkim medijima se prema dokumentu ne odnosi na nekoliko vrsta web stranica. Blogovi i manje web stranice te web stranice kojima nije cilj zaraditi nisu uključene, ali postavlja se pitanje granica. Koja je mjera da neka web stranica nije konkurencija televiziji ili radiju? Ako ponekad ima izvanrednu odnosno breaking vijest, što onda? Točna mjera po kojoj će Agencija određivati što znači biti konkurentan vjerojatno je najveći nedostatak danih kriterija:

Elektroničku poštu, blogove, stranice čija osnovna namjena nije ekonomska aktivnost ili Internet stranice koje ni na koji način ne predstavljaju konkurenciju televiziji ili radiju, društvene mreže i Internet stranice namijenjene prodaji;

P2P je siguran, barem po Zakonu o elektroničkim medijima 😉

Osobne Internet stranice i usluge koje uključuju stavljanje na raspolaganje ili distribuciju audiovizualnog sadržaja proizvedenog od strane fizičkih osoba za namjenu razmjene unutar skupina sa zajedničkim interesima (p2p, news grupe)

Vaša korporativna web stranica i blog također ne ulaze u upisnik:

Korporativne stranice koje sadrže vijesti iz pojedine industrije, informacije o tvrtki, proizvodima i uslugama tvrtke, poslovnim aktivnostima tvrtke i slično.

Neprofitne organizacije će svakako odahnuti s obzirom da im rad ionako nije lak:

Internet stranice tijela državne uprave, javnih ustanova, akademske zajednice ili neprofitnih organizacija koje su izrađene u cilju zadovoljavanja javnog interesa, podizanju razine svijesti javnosti o opće društvenim važnim temama, neovisno o postojanju ekonomske aktivnosti  i uredničke odgovornosti

Kolaborativni blogovi i web stranice koje se bave prodajom također ne potpadaju pod kriterije Zakona o elektroničkim medijima, iako ponovno dolazimo do pitanja koja je granica između kolaborativnog bloga i utjecajnoj medija. Po čemu njihova osnovna djelatnost nije ekonomska aktivnost? Zasad se očito radi o procjeni Agencije za elektroničke medije tako da vjerujem da bi moglo biti nesuglasica.

Na neka od vaših pitanja iz prošlih komentara odgovora nije bilo u dokumentu Agencije za elektroničke medije pa na njih odgovara Damir Hajduk, član Vijeća za elektroničke medije:

Hoće li mediji koji budu unutar vašeg popisa imati pravo na sredstva iz fonda za pluralizam?

Pravo na sredstva Fonda definirano je u Zakonu o elektroničkim medijima, te Vaše sugestije vezano uz korištenje sredstava Fonda možete slobodno uputiti i predlagatelju Zakona, odnosno, Ministarstvu kulture RH. Vijeće će Vašu sugestiju svakako uzeti u obzir prilikom izrade prijedloga izmjena Zakona o elektroničkim medijima, kad takav posao bude aktualan.

Kako planirate riješiti situaciju s medijima koji možda upadaju pod vaše kriterije (koji im dosad nisu bili jasni), a neće stići do 1. svibnja dostaviti podatke o svojim prihodima agenciji?

Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija koji je objavljen na internetskim stranicama Agencije za elektroničke medije trenutno sadrži i dio publikacija koje ne zadovoljavaju sve kriterije propisane  Zakonom o elektroničkim medijima. Publikacije koje ne zadovoljavaju sve kriterije bit će izbrisane iz Upisnika o čemu će biti izvješteni na odgovarajući način.

No, žele li zadržati status elektroničke publikacije upisane u Upisnik, trebat će dostaviti dodatnu dokumentaciju i podatke koje se traže u Pravilniku o upisniku pružatelja medijskih usluga. Osim toga, određeni broj publikacija je podnio nepotpune prijave te zbog toga njihovi podaci još nisu objavljeni na internetskim stranicama AEM-a.

Sve elektroničke publikacije koje nisu zatražile upis u Upisnik, a obavljaju djelatnost pružanja elektroničkih publikacija suprotno odredbama Zakona o elektroničkim medijima, bit će u situaciji da će se protiv njih podnijeti prekršajni nalog, u trenutku kad Agencija pribavi vjerodostojne podatke o njihovom postojanju. Člankom 83. stavkom 8. Zakona o elektroničkim medijima za pružatelje koji nisu izvršili obvezu podnošenja prijave za upis u Upisnik, predviđene su novčane kazne od 10.000 do 100.000 kuna.

Hajduk je za Netokraciju najavio kako tijekom 2011. namjeravaju provsti istraživanje o stanju internetskih medija u Hrvatskoj koji bi im trebao dati podatke o njihovom postojanju. Temeljem tih podataka će, smatra Hajduk, moći poduzimati daljnje aktivnosti prema elektroničkim publikacijama koje svoje djelatnosti nisu uskladile sa Zakonom o elektroničkim medijima. Ukoliko smatrate da potpadate pod kriterije iz dokumenta Agencije za elektroničke medije, a ne želite da se protiv vas podnese prekršajni nalog, možete se prijaviti uz dokument dostupan na stranici Agencije.

Nekoliko mjeseci nakon diskusije o regulativi i cenzuri elektroničkih medija napokon imamo više podataka, ali imamo li ih dovoljno? Blogovi, kolaborativni blogovi, neprofitni mediji i drugi očiti primjeri su napokon riješeni. Na žalost neki od kriterija i dalje su nedefinirani. Po čemu je neki internetski medij konkurentan televiziji bitno je ne samo zbog Zakona o elektroničkim medijima, već i razvoja hrvatskog internetskog tržišta.

Ukoliko se internetskim medijima bude samo nametalo dodatne obaveze koje nisu u skladu s razvojem internetskih medija u svijetu, Zakon o elektroničkim medijima bi mogao imati suprotan utjecaj na hrvatskih internetski prostor od poželjnoj: manje medija i manji mediji. Po zahtjevu mnogih medija pa i Netokracijinom članku o porezu na internetske medije, imamo više kriterija po kojima možemo prosuditi utjecaj Zakona o elektroničkim medijima na naše pojedinačne publikacije. Može li spomenuti zakon zaista regulirati hrvatski internetski prostor tek ćemo vidjeti.

Koja smatrate da je budućnost hrvatskih internetskih medija nakon ovog zakona te vidite li primjere koji i dalje nisu jasno definirati iz priloženog dokumenta? Svoja pitanja možete uputiti Agenciji ili pak postaviti komentar za koji ćemo se pokušati pobrinuti da nam odgovore – zajednički ipak imamo neku težinu, barem jednu svjetlu stranu cijele priče o regulaciji internetskih medija.