Oryx Taxi, jedina hrvatska taksi služba s iPhone i Android aplikacijama, prestaje s radom u Zagrebu

Oryx Taxi, jedina hrvatska taksi služba s iPhone i Android aplikacijama, prestaje s radom u Zagrebu

Ukoliko ste dosad koristili Oryxovu Android ili iPhone aplikaciju za pozivanje taksija, slobodno je zaboravite, barem zasad. Upravo Zubakove Orxy grupe, vlasnika Oryx Taxija, jednog od četiri igrača u itekako Zagrebu potrebnoj tržišnoj utakmici za bolje taksi usluge, najavila je kako će "privremeno" povući s ulica od 29. ožujka - od danas!

Oryx se povlači s tržišta - nadamo se samo privremeno. (Preuzeto s Oryxove Facebook stranice)

Ukoliko ste dosad koristili Oryxovu  Android ili iPhone aplikaciju za pozivanje taksija, slobodno je zaboravite, barem zasad. Upravo Zubakove Orxy grupe, vlasnika Oryx Taxija, jednog od četiri igrača u itekako Zagrebu potrebnoj tržišnoj utakmici za bolje taksi usluge, najavila je kako će “privremeno” povući s ulica od 29. ožujka – od danas! Nadajmo se kako ih ipak nećemo morati trajno unfollowati na Twitteru i odlajkati na Facebooku.

Na web stranici Oryx Taxija, u izjavi za medije i korisnike, navode kako su ispoštovali sve zakonske norme i propise, zaposlivši po 3 vozača za svako vozilo te nabavivši 120 novih vozila. Naglašavaju kako su bili i jedina zagrebačka taksi služba sa službenim aplikacijama za pametne telefone, ali tvrde kako jednostavno ne mogu i ne žele više raditi s nelojanom konkurencijom:

Tržišna utakmica se u poslovnom svijetu vodi kvalitetom usluge, sigurnošću putnika, korektnom cijenom, a sve u okviru zakonskih normi. Fer tržišnu utakmicu zasigurno ne predstavljaju neplaćeni prekovremeni sati zaposlenicima, neizdavanje računa, rad sa vozilima bez valjanih licenci za rad na području Grada Zagreba, rad sa nekvalificiranim vozačima i formiranje cijena na tim osnovama.

U takvim okolnostima da bi opstao, ORYX Taxi morao bi nabaviti rabljena vozila vrijednosti manje od 70.000 kuna. Uz to, umjesto 3 vozača morali bismo imati samo 2 vozača po vozilu i organizirati svakodnevni rad u smjenama u trajanju od po 12 sati prisiljavajući zaposlenike da rade u prosjeku 300 sati mjesečno, a istovremeno im ne isplaćivati prekovremene sate te naknade za rad noću, nedjeljom i blagdanima.

No poslovati na takav način ORYX Grupa ne zna i ne želi. Ne možemo pristati na takvu visoku razinu nesigurnosti za korisnike usluga kao i ostalih sudionika u prometu niti na izrabljivanje vlastitih djelatnika, a za vlastiti dobitak.

Oryx Taxi se od svih taksi službi u Zagrebu najviše potrudio oko pozicioniranja na Internetu i društvenim mrežama te servisima Twitter, Facebook i Flickr. Njihova web stranica bila je dizajnom i sadržajem daleko kvalitetnija od konkurencije, ali i mnogih korporativnih web stranica uopće. Šteta, jer je konkurencija na tržištu nešto što Hrvatskoj treba na svim poljima, ne samo na tržištu taksi usluga i društvenim mrežama.

Hvala Kruni Vidiću na informaciji! 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Goran Peuc

    Goran Peuc

    29. 03. 2012. u 9:36 am Odgovori

    Kakve gluposti. Izvlače se na to da ih previše novaca košta “hladni pogon”, to jest, da su im troškovi tvrtke preveliki. Ja vjerujem da im student ekonomije na četvrtoj godini, dakle nije još niti diplomirao, može izračunati za par sati koji su im troškovi prema tom modelu koji su zacrtali.

    Pazi, oni se sad bune da imaju preskupe aute, da je skupo plaćati 3 vozača po autu, licence itd… To nisu znali prije pokretanja projekta?

    Ja duboko vjerujem da je tu u igri neka viša sila, možda neki reket, možda neka prijetnja, neka konjska glava u krevetu. Ili interna malverzacija u kojoj će netko debelo zaraditi sada kada se ti auti voženi tek pokoji mjesec prodaju.

    • Berislav Lopac

      Berislav Lopac

      29. 03. 2012. u 1:09 pm Odgovori

      Iskreno ne vjerujem da je ovo zadnje, prevelika je to gnjavaža za stotinjak vozila. Sumnjam i da je reket — oni koji bi Zubaka išli reketirati ne bave se ovako sitnim stvarima kao što je taksi, tu jednostavno nema dovoljno zarade za njih.

      Mislim da su oni jako dobro znali koji su im troškovi, ali su po mom mišljenju jako precijenili tržišni udio koji mogu preuzeti. Računali su s time da se taksijima najviše voze poslovni ljudi, što je i bilo točno dok liberalizacija nije spustila cijene.

      A jbga, ne može svaki biznis uspjeti, koliko god novaca bilo iza njega. Dapače, prepoznavanje trenutka kad treba priznati poraz je posebna vještina dobrog poduzetnika.

  2. Ivan Ferić

    Ivan Ferić

    29. 03. 2012. u 10:48 am Odgovori

    Ako malo bolje pročitaš članak, nisu rekli da je njima to preskupo već da im je preskupo s obzirom na ostale koji to ne rade.

    Točnije, žele reći da konkurencija ima jeftinije aute, manje vozača po autu, vozače bez licence koji rade duže od dozvoljenog vremena za vozače, ne izdaju sve račune te vozačima ne plaćaju prekovremene sate, rad vikendima i blagdanima. Samim time, konkurencija im ima manje troškove poslovanja s obzirom na njih pa su samim time i konkurentniji. Ako kontrola i postoji, ona ne radi svoj posao ili je podmićena da zažmiri na takav oblik poslovanja.

    Ovo je općeniti problem u Hrvatskoj gdje se firmi koje pokušavaju raditi na legalan način i koje žele plaćati poreze nalaze u nepovoljnijoj poziciji od većine koja to ne radi. I to se proteže kroz sve pore društva:
    – iznajmljivači stanova koji prijavljuju podstanare manje zarađuju od velike većine onih koji to rade ne legalno
    – razno razni majstori koji u fušu popravljaju električne instalacije, vodoinstalacije i ostale kvarove imaju nisku cijenu koju oni koji rade legalno moraju izjednačiti, ali s obzirom da oni moraju platiti i porez i doprinose zaposlenicima jedva preživljavaju
    – razno razni ugostiteljski objekti koji ne izdaju račune i plaćaju dio plaće na crno bez prekovremenih, s obzirom na one koji ih izdaju i plaće isplaćuju legalno
    – trgovine koje radnike plaćaju na crno bez prekovremenih, s obzirom na one koji to rade legalno
    – …

    To je cijeli jedan začarani krug gdje jedni ne žele davati ništa državi kroz poreze, pa država da bi mogla plaćati svoje obaveze diže poreze onima koji ih plaćaju pa ih još manje njih želi plaćati.

    Nažalost, negativnu kulturu je jako teško iskorijeniti i primjerice kada bi država odjednom smanjila za 75% sve poreze i davanja, većina ovih koji su ih do sada izbjegavali plaćati bi nastavila sa tom praksom i dalje i vrlo brzo bi država bankrotirala. Jedino rješenje je postepeno smanjivati poreze, a drastično povećati kazne za izbjegavanja plaćanja kao i povećati kontrole plaćanja.

  3. Tomislav Car

    Tomislav Car

    01. 04. 2012. u 11:00 am Odgovori

    Ako ste se ikad vozili taksijem u bilo kojoj zemlji koja nije Hrvatska, onda znate otprilike kakva je ekipa koja vozi taksije, i kakva su im vozila.

    Dakle to nisu novi Passati i Audiji A6, nego Lagune ili neki Seati i slično (u boljim zemljama), u lošijima recimo malo i vrata otpadaju i slično (ali se ljudi svejedno voze s njima više nego kod nas jer je jeftino).

    Također, ekipa koja vozi te taksije nisu vrhunski utrenirani i školovani profesionalni vozači koji te u odijelima dočekaju i otvore ti vrata, nego likovi koji su 3 kruga po gradu napravili i dobili taj posao.

    Ruku na srce da bi bio vozač taksija (pogotovo u Zagrebu) ne treba ti neko specijalno školovanje ni licenca, sjedneš u auto, imaš GPS i voziš.

    I koliko god to zvučalo “neprofesionalno” – tako to treba biti, i to je jedini način da mi u Hrvatskoj imamo jeftine taksije:
    – jeftina vozila (Renault, Škoda i slično, ili čak Dacie obzirom na porezno opterećenje ovdje..)
    – jeftini ljudi – što to točno znači, ne znam, znam da su sigurno ljudi skuplji ako moraju imati neke posebne licence.

    Ja sam za to definitivno da se ljudima pošteno plati sav njihov rad, prekovremeno i ostalo, ali nažalost uz porezno opterećenje u Hrvatskoj, i uz želju da imamo taksi, to može biti vrlo teško, a da se nešto i zaradi na kraju. I od tuda dolazi ova nelojalna konkurencija na koju se ORYX žali (koju treba regulirati naravno, nitko nije za to).

    Kao neko rješenje toga svega mi na kraju pada na pamet:
    – profit share s vozačima – u suštini da se on ponaša kao koncesionar na vozilo. Onda njemu neće više bitno ni prekovremeno, niti će stajati na taksi stajalištu i igrati šah, nego će gledati da što više vozi i da što više zaradi
    – da studenti voze taksije – sami taksiji bi tada mogli biti bitno jeftiniji
    – jeftinija vozila (mene je taksist u Nišu vozio čak u Fiat Pandi i ništa mi nije falilo. A vozili smo se 5 dana taksijem okolo svaki dan po nekoliko puta jer je bilo vrlo jeftino)

    Dok god se taj Taksi bude smatrao “luksuzom” (a to je ORYX radio, držao je da je taksi vožnja nešto luksuzno), i dok država malo ne olabavi s tim glupostima i pusti bilo koga da vozi auto po gradu koliko god hoće bez puno kompliciranja (što, ne bi vjerovali, ljudi i inače rade – voze auto po gradu!!) – taksi neće zaživjeti kod nas punom parom i jeftino.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.