Edukacija o AI ove godine ulazi u hrvatske škole, ali neće je voditi samo profesori informatike

Nositelj projekta je CARNET, pa smo tamo potražili više informacija, a sugovornici su nam bili Maja Quien Majić, voditeljica Odsjeka za podršku e-obrazovanju, te Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja za Sektor za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn.

Ciljevi projekta

U službenom obrazloženju navedena su tri specifična cilja projekta:

• razvojem kurikuluma i obrazovnog programa te istraživanjem kontinuirano usmjeravati i pratiti utjecaj digitalnih tehnologija na obrazovanje s ciljem podizanja digitalnih kompetencija učenika i nastavnika.
• razviti sustav pametnih preporuka koji će omogućiti bolji uvid u postignuća učenika i pridonijeti personaliziranom pristupu razvoju svakog učenika
• automatiziranim sustavom nadzora i upravljanja osigurati visoku dostupnost digitaliziranih obrazovnih usluga kroz efikasnije, dostupnije i održivije upravljanje mrežom i kibernetičkom sigurnošću.

Juraj Bilić objašnjava zašto je pokrenut ovaj projekt:

Svijet se ubrzano mijenja, a umjetna inteligencija je jedan od glavnih pokretača promjene. Ideja je omogućiti hrvatskim učenicima ne samo da idu u korak sa svijetom i najnovijim tehnologijama, nego da nauče kako funkcionira umjetna inteligencija, kako utječe na njih i svijet oko njih te kako da ju primijene za vlastiti razvoj. U dogovoru i suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, CARNET je odlučio kroz projekt BrAIn razviti kurikulum koji će odgovoriti na navedeno.

Kako su nastajali ovi kurikulumi?

U sklopu projekta izrađen je kurikulum za izvannastavnu aktivnost za osnovnu školu i kurikulum za fakultativni predmet za srednju školu. Radnu skupinu činili su voditeljica Arjana Blažić (EduDigiCom, European Schoolnet), autorski tim u sastavu: Marinela Fabijan Gašparević, Antonija Capan, Vesna Tomić, Ivan Biliškov, Darko Rakić, Milka Fofonjka, Melita Milić i Davor Runje te savjetodavni tim: Marin Trošelj, Sanja Vakanjac Ivezić, Maja Quien Majić i Irena Ištvanić.

Njihova preporuka je izvannastavnu aktivnost provoditi u 7. i 8. razredu osnovne škole, a fakultativni predmet u 2. i 3. razredu srednje škole. Navodi se da se kurikulumi mogu provoditi i u drugim razredima ovisno o mogućnostima pojedine škole.

Quien Majić objašnjava koje su izvore znanja koristili pri izradi kurikuluma:

Članovi radne skupine proučavali su prije svega tematski srodne kurikulume drugih zemalja kao primjere dobre prakse. Osim toga usmjerili su se i na proučavanje relevantnih okvira i dokumenata te etičkih smjernica vezanih za razvoj i primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju i društvu općenito, izdanih od strane Europske komisije i UNESCO-a.

Uz to usmjerili su se i na relevantne e-tečajeve na temu primjene umjetne inteligencije u obrazovanju. Popis literature korišten pri razvoju kurikuluma se nalazi u samom kurikulumu.

Prva školska godina je eksperimentalna

Ova dva kurikuluma odnosno predmeta naziva “Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene” ove 2024./2025. godine školske godine kreću u eksperimentalnu primjenu koja će na temelju povratnih informacija nastavnika i učenika usmjeriti konačno oblikovanje tih predmeta:

Kroz eksperimentalnu primjenu upravo praćenje interesa, potreba i motivacije ciljanih korisnika primarni cilj. Tako su nam očekivanja kroz prvu godinu primjene kurikuluma utvrditi koliko je realističan i prikladan za dobnu skupinu učenika i stvarni kontekst u kojemu se implementira.

Quien Majić naglašava da nije zamišljeno da ovaj program vode samo učitelji i nastavnici informatike:

Kroz eksperimentalnu primjenu također će biti zanimljivo vidjeti različite načine primjene kurikuluma posebice s obzirom na to da nije namijenjen isključivo nastavnicima informatike, već i drugim zainteresiranim predmetnim nastavnicima koji svoje učenike žele pripremiti za život i rad u svijetu umjetne inteligencije.

Govoreći o ključnim sadržajima kurikuluma, Quien Majić navodi dvije ključne teme ili domene:

Jedna usmjerava učenike na razumijevanje i primjenu umjetne inteligencije i tehnologija u nastajanju kroz stjecanje znanja, vještina i stavova o tome što je umjetna inteligencija, o njezinom razvoju i napretku, primjeni alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji u svakodnevnom životu, osobito za vlastito učenje te stvaranju sadržaja uz pomoć umjetne inteligencije.

Druga usmjerava učenike na kritičko i etičko promišljanje pri uporabi umjetne inteligencije u svakodnevnom životu kroz stjecanje znanja, vještina i stavova o dobrobiti i kritičkom mišljenju, pravilima ponašanja, sigurnosti na internetu i elektroničkom nasilju u kontekstu umjetne inteligencije te prepoznavanju i primjeni autorskog prava pri korištenju sadržaja koje je kreirala umjetna inteligencija.

Povezivanje tehničkih znanja i etičkih aspekata

Kako kaže Quien Majić, ključni sadržaji namjerno su navedeni generalno s obzirom na brzinu promjena i razvoj umjetne inteligencije i novih tehnologija:

Kurikulum obuhvaća spektar različitih tehnologija kako ne bi izgubio relevantnost i kako bi učenici stečena znanja, vještine i stavove mogli primijeniti u novim kontekstima i stvarnim problemima. Tako je jedna od značajki kurikuluma fleksibilnost koja naglašava fleksibilnu implementaciju i potiče slobodu i kreativnost u odabiru nastavnih strategija i metoda, ali i tehnologija.

Međutim, tehnologija je samo dio priče jer upotreba umjetne inteligencije povlači mnoga pitanja iz etike i prava te upravo stoga nije predviđeno da ove kurikulume primjenjuju samo učitelji nastavnici Informatike.

Uz tehnička znanja i vještine, učenike se podučava prije svega što se podrazumijeva pod pojmom „etika umjetne inteligencije“ i „etičkim izazovima umjetne inteligencije“ te konceptima poput neetičke ili ilegalne uporabe umjetne inteligencije, transparentnosti, pristranosti, kršenja prava na privatnost, promicanja uključenosti, jednakosti, zaštite ljudskih prava, objašnjava Quien Majić.

Vještine za život, ne samo za obrazovanje

Osim utjecaja na učenike i edukatore, ovaj projekt imat će i šire pozitivne implikacije, siguran je Bilić:

Projekt BrAIn je logična nadogradnja CARNET-ova projekta e-Škole, koji će pomoću umjetne inteligencije omogućiti daljnji iskorak našeg obrazovnog sustava i potaknuti učenike da razumiju i koriste najnaprednije alate, i u samom obrazovnom procesu i za vlastiti samorazvoj.

Projekt će, osim toga, pomoću AI poboljšati kibernetičku sigurnost i mrežnu povezanost naših škola. Kroz projekt će se provesti i sveobuhvatno istraživanje o učinku tehnologije na dobrobit učenika, a pomoću AI će se razviti i sustav pametnih preporuka te omogućiti adaptivno i personalizirano učenje.

Kako je već rečeno, program će provoditi svi zainteresirani nastavnici, uz službeno odobrenje ravnatelja i prethodnu obaveznu edukaciju. Testna primjena dat će odgovore na još uvijek otvorena pitanja:

Kurikulum će biti dorađen na temelju evaluacije provedbe eksperimentalne primjene te na temelju već navedenog istraživanja. Ideja je uključiti što više škola, a najsretniji bismo bili ako bi jednog dana većina škola provodila edukaciju o umjetnoj inteligenciji.

Rok za podnošenje prijave za sudjelovanje u projektu je stalno otvoren sve do kraja projekta odnosno do 31. kolovoza 2029. godine.