Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Na FER-u je potpisan memorandum o suradnji u okviru Europskog Akta o čipovima. Govorimo o važnome aktu pogotovo kada uzmemo u obzir činjenicu kako danas Europa konzumira 20%, a proizvodi samo 10% svjetske proizvodnje čipova.

Cilj Europskog Akt o čipovima je osigurati preko 43 milijarde eura ulaganja kako bi bolje pozicionirali EU na svjetskoj proizvodnji čipova i prevladali nestašicu poluvodiča, ali i ojačali tehnološko vodstvo i razina proizvodnje čipova u Europi.

Uđimo dublje u Akt o čipovima, što će on donijeti Hrvatskoj, ali i koje su njegove mane.

Što je Europski akt o čipovima i zašto ga uopće imamo?

Čipovi (kod nas poznati još kao poluvodiči) sastavi su dio svih elektroničkih proizvoda što znači kako su temelj digitalne transformacije i ključni su za sve industrije današnjice. Ipak, današnjica je daleko od bajkovite jer nestašica čipova traje još od 2020. godine. Kako Europa ne stoji dobro po pitanju čipova, tako je 21. rujna 2023. stupila na snagu Uredba o Europskom aktu o čipovima.

Akt bi trebao ojačati ekosustav poluvodiča u EU-u, osigurati otpornost lanaca opskrbe i smanjiti vanjsku ovisnost. Time će se osigurati da Europa ispuni svoj cilj digitalnog desetljeća prema kojem će udvostručiti svoj globalni tržišni udio u poluvodičima na 20%.

Ti će se ciljevi postići s pomoću triju stupova djelovanja:

• Inicijativom Čipovi za Europu podupirat će se izgradnja tehnoloških kapaciteta i inovacija velikih razmjera u cijeloj Uniji te omogućiti razvoj i uvođenje najsuvremenijih poluvodičkih i kvantnih tehnologija sljedeće generacije.
• Okvir za osiguravanje sigurnosti opskrbe i otpornosti Unijina sektora poluvodiča privući će ulaganja i poboljšati proizvodne kapacitete u proizvodnju poluvodiča, naprednu ambalažu, ispitivanje i sastavljanje.
• Europski odbor za poluvodiče poslužit će kao koordinacijski mehanizam između država članica i Komisije za mapiranje i praćenje Unijina vrijednosnog lanca poluvodiča te za sprečavanje i odgovor na poluvodičke krize ad hoc hitnim mjerama.

Očekuje se da će Inicijativa Čipovi za Europu osigurati 43 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja, od čega je već 3,3 milijarde eura izdvojeno iz europskog proračuna. Inače, Akt je bio kritiziran upravo zbog ulaganja koji zvuče poprilično niskima kada se usporede s CHIPS and Science Actom SAD-a koji planira osigurati 76 milijardi dolara kroz njihov Inflation Reduction Act. Također, ne rješava probleme opskrbnog lanca sirovina za proizvodnju čipova.

Usprkos tome, govorimo o memorandumu koji je važan za Hrvatsku. On je potpisan između FER-a i IMEC-a, vodećeg svjetskog instituta za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, s namjerom zajedničkog ostvarenja ciljeva akta. Memorandum su potpisali prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a i dr. Jo De Boeck, glavni direktor za strategiju IMEC-a.

Uskoro dobivamo centre kompetencija koji će nuditi razne edukacije, ali i izvore financiranja

Potpisivanjem ovog memoranduma o razumijevanju između IMEC-a i FER-a ojačana je integracija FER-a u europskom istraživačkom prostoru i napravljen značajan korak u integraciji hrvatskih akademskih institucija i poduzeća u europske lance vrijednosti u nano i mikroelektronici, istaknuo je dekan FER-a Vedran Bilas:

Pripremama za osnivanje hrvatskog Centra kompetencija za poluvodiče u okviru europske inicijative za čipove dajemo svoj doprinos tehnološkom razvitku Hrvatske.

Centri kompetencija tako će nuditi usluge edukacije, pristupa razvojnim alatima, pilot linijama, opremi za ispitivanje i izvorima financiranja za pokretanje novih poduzeća. Kao institucija s velikim iskustvom u istraživanju i obrazovanju kao i međunarodnim ugledom u području mikro i nanoelektronike, FER je nositelj inicijative za osnivanje takvog centra u Hrvatskoj.

Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja, ističe kako će Centar kompetencija za poluvodiče osigurati rast i razvoj istraživačkog i inovacijskog kapaciteta Hrvatske, ali i doprinijeti digitalnoj i zelenoj tranziciji:

Navedeno je komplementarno ciljevima Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, Nacionalne razvojne strategije, ali i Strategije pametne specijalizacije gdje su kao posebni ciljevi istaknuti poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza između istraživačkog i poslovnog sektora i povećanje inovacijske učinkovitosti.

Čipovi su strateška industrija i potrebne su nam samodostatnost i otpornost, istaknuo je Hrvoje Bujanović, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja:

Čipovi su strateška industrija i potrebne su nam samodostatnost i otpornost. Ono što možemo učiniti je pozicionirati Hrvatsku u europskom lancu, ne samo u izgradnji čipova, već i u pružanju savjetodavnih usluga koje smo spremni nuditi, a sve počinje s današnjim danom.

“Ovom suradnjom želimo povezati Belgiju s Hrvatskom i dodatno ojačati taj odnos.”

Također, održano je i predavanje dr. Jo De Boecka o utjecaju Europskog Akta o čipovima na razvoj poluvodičke industrije i ekosustava:

Važno je povezati ekosustave različitih zemalja i osigurati da se inovacijska snaga koju imamo u Europi nastavi jačati. Vrlo je važno za lokalno gospodarstvo povezati industriju, ali i nove tvrtke, startupe te nove poduzetnike. Ovom suradnjom želimo povezati Belgiju s Hrvatskom i dodatno ojačati taj odnos.

Nakon potpisivanja memoranduma Joe De Boecku se na panel raspravi o trendovima u svjetskoj industriji čipova, utjecaju na gospodarstvo, ambicijama EU te prilikama i doprinosima Hrvatske, pridružio profesor Makoto Nagata s japanskog sveučilišta Kobe.