Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Ako se niste susreli s njegovim likom i djelom, već po količini aliasa možete zaključiti da se radi o nečemu… Zanimljivome. Doduše, Mila je pomalo teško opisati u tek nekoliko rečenica, ali pokušat ću.

Osobno sam ga pratila kao tehnološkog novinara, a kasnije i osnivača tehnološkog medija The Kernel. U to sam ga vrijeme imala ga prilike i slušati uživo, na tada poznatoj tehnološkoj konferenciji LeWeb u Londonu, kada je najglasniji buzzword bila ekonomija dijeljenja. Predstavnici mnogih tehnoloških kompanija koje su bile dio sharing economyja, poput Airbnba, TaskRabbita ili Couchsurfinga, govorili su o prednosti ovog modela poslovanja, da bi na pozornicu došao Nero, kako je bio poznat u internetskim vodama, i objasnio zašto je ekonomija dijeljenja obično sranje i hipsterski kult.

Kao što je bilo za očekivati, to je predavanje izazvalo popriličan žamor, u čemu je Milo uživao. Uživao je biti kontroverzan, ali mu ovo očito nije bilo dovoljno – već iduće godine počeo je pisati za Breitbart, a ujedno je postao i vrlo glasan tijekom Gamergatea, kada je otvoreno napadao žene.

Zapravo, svaki njegov tvit, jer je na Twitteru bio posebno popularan, bio je kontroverzan, a mnogima je bio zanimljiv jer nisu mogli razlučiti je li riječ o vrlo upornom trolu ili nekome tko doista misli ono što napiše. Sve se češće povezivao s rastućim alt right pokretom, potom neonacizmom, a što je bio glasniji i kontroverzniji, čini se da je bio i popularniji, tako da je počeo organizirati turneje, pisati autobiografiju…

Usput, Milo je gay, ali to ga nije spriječilo da maršira na straight pride paradi u Bostonu ove godine.

Twitter ga blokirao 2016., Facebook tek 2019.

No, ono što je meni posebno zanimljivo, jest činjenica da je većinu svoje slave Milo stekao zahvaljujući društvenim mrežama koje godinama nisu znale što raditi s njim, iako je očito kršio njihova pravila. Tako je Twitter prvo nespretno uklonio plavu značku s njegovog profila, koja je označavala da je riječ o verificiranom profilu (što i jest pomalo kreiralo konfuziju jer je postojala i vojska lažnih profila s njegovim imenom i njegovom tada izblajhanom glavom), da bi mu tek 2016. u potpunosti onemogućio pristup.

Facebooku je za to trebalo puno duže, tako da je s ove društvene mreže uklonjen tek u svibnju 2019., u isto vrijeme kad i kontroverzni Alex Jones. Rezanjem njegovog dosega, i Milova slava polako se ispuhivala, iako je ujedno postajao sve kontroverzniji.

Znate što se dogodi kad trolu onemogućite pristup do onih koji ga “hrane”? Ostane gladan. I to doslovno, sudeći prema Milovim izjavama prije nekoliko tjedana. Zahvaljujući tome što su mu velike društvene mreže onemogućile pristup, Milo je ostao bez dosega, utjecaja, a alternativna mjesta, poput Gaba ili Telegrama gdje se na situaciju i požalio, očito nisu dovoljna.

Upravo o ovoj temi Ivan i ja raspravljamo u novoj epizodi Netokracijinog podcasta. Unaprijed se ispričavam na uzbuđenim tonovima, ali jednostavno volim kad nađem dokaze za svoje teorije. Društvene mreže djeluju polarizirajuće, a kontroverzni pojedinci jako dobro koriste, da ne kažem zlorabe, tu pojavu. Ekstremistima one djeluju kao megafon – čak i oni koji ih ne žele slušati, sudjeluju u povećanju njihovog dosega jer ih ne mogu ignorirati pa reagiraju. A kad im oduzmeš megafon, umjesto pojedinca koji nadaleko i naširoko širi svoje opasne ideje, dobiješ pomalo zaboravljenog i nešto mršavijeg trola.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Slušajte nas putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.