10 razloga zašto je ekonomija dijeljenja obično 'sranje' i 'hipsterski kult'

10 razloga zašto je ekonomija dijeljenja obično ‘sranje’ i ‘hipsterski kult’

Središnja tema ovogodišnjeg LeWeba u Londonu je tzv. ekonomija dijeljenja, odnosno, sharing economy. Organizatori su pozvali vodeće startupe koji su stvorili i slijede ovaj trend: čuli smo i gledali Airbnb, Etsy, TaskRabbit, Couchsurfing te mnoge druge. Međutim, čuli smo i drugu stranu medalje – dinamično predavanje novinara Miloa Yiannopoulosa koji, blago rečeno, baš i ne vjeruje u ovaj trend :)

LeWeb2013-14WEB
Milo Yiannopoulos na LeWebu. (Fotografija: Marina Filipović Marinshe)

Središnja tema ovogodišnjeg LeWeba u Londonu je tzv. ekonomija dijeljenja, odnosno, sharing economy. Organizatori su pozvali vodeće startupe koji su stvorili i slijede ovaj trend: čuli smo i gledali Airbnb, Etsy, TaskRabbit, Couchsurfing te mnoge druge. Međutim, čuli smo i drugu stranu medalje – dinamično predavanje novinara Miloa Yiannopoulosa koji, blago rečeno, baš i ne vjeruje u ovaj trend 🙂 Donosimo 10 njegovih razloga:

  1. Ekonomija dijeljenja nema veze s duhom dijeljenja. Iznajmite li svoj stan preko Airbnb-a, ne dijelite ga nesebično, već nudite uslugu najma nekretnine za novac. Radi se dakle o klasičnoj usluzi.
  2. To uopće nije ekonomija. Ne možemo govoriti o ekonomiji budući da se radi o vrlo nestabilnom području koje privlači krive kupce – one koji nikada neće postati lojalni jednom ponuđaču.
  3. Opasna je i nesigurna. Činjenica je da osobu koja vam iznajmi sobu ili auto ne poznajete. Iskustvo može biti odlično, ali postoji mogućnost da se sve skupa pretvori u pravu katastrofu.
  4. ‘Kompromitirana’ je političkom notom. Ekonomija dijeljenja nalaže nam grižnju savjesti, u njenim smo očima grozni kapitalisti bez duše samo zato što imamo u vlasništvu predmete, puno njih. Moramo ih dijeliti,  iako  to ne želimo, kako bismo opravdali činjenicu da ih imamo.
  5. Nema veze s demokratizacijom. Ma koliko god fanatici ekonomije dijeljenja tvrdili kako je ovaj trend demokratizirao društvo, a različite usluge i dobra učinio dostupnima široj masi ljudi, to nije točno. Ovaj trend funkcionira samo za bogate. Ruku na srce, možete li si priuštiti sobu na Airbnb-u, možete prespaviti i u nelošem hotelu!
  6. Povijest nas uči da ona jednostavno ne funkcionira. Podsjetimo se propalih socijalističkih sistema i komunističkih elita koje su njima vladale. Ljudi su ‘kvarljiva roba’, ne žele dijeliti, ne žele da svi posjeduju jednako i dovoljno. Nažalost.
  7. Ekonomija dijeljenja djeluje demotivirajuće. Ma što mi mislili o tome, većina ljudi u kapitalističkom svijetu dokazuje se vlasništvom. Ako si možete priuštiti auto ili kupiti vlastiti stan, to znači da ste nešto postigli u životu. I onda da to još morate s nekim dijeliti? Ne dolazi u obzir, tvrdi Milo, te ističe važnost privatnog fizičkog prostora za psihičku stabilnost u današnjem vremenu 🙂
  8. Da, to je kult! Iza ekonomije dijeljenja ne stoje ljubazni, susretljivi ljudi koji žele s vama podijeliti svoj stan, auto ili stvari. To su ljudi koji žele zaraditi novac. Vaš novac! Milo ekonomiju dijeljenja stoga naziva ‘hipsterskim kultom’.
  9. Najbolje stvari u životu jednostavno ne možete dijeliti. Ne možete dijeliti partnera, djecu, uspomene. I ne želite!
  10. Dijeljenje je izmaklo kontroli. Svakodnevno dijelimo informacije o sebi putem interneta i društvenih mreža, one su javno objavljene i tamo će ostati zauvijek. Zašto bismo dijelili i svoj fizički prostor koji je još uvijek samo naš? Vlastiti prostor i predmeti daju nam osjećaj sigurnosti. Znamo da ćemo vlastitim autom člana obitelji najbrže dovesti na hitnu pomoć ako mu se nešto desi i da nas iz vlastitog stana nitko sutra neće izbaciti. Zašto bismo sami sebi oduzimali tu sigurnost?

Komentari

  1. Vice Božić

    Vice Božić

    06. 06. 2013. u 1:19 pm Odgovori

    Ljudi vole buzzworde…pa tako svake godine imamo neku novu ekonomiju i neki novi buzzword – ekonomiju pažnje, ekonomiju zahvalnosti, a sad je na redu valjda i ekonomija dijeljenja. Ono što je bitno je da u svakoj ekonomiji imamo onoga koji kupuje i onoga koji prodaje. Onaj koji kupuje će uvijek željeti proći što jeftinije, a onaj koji prodaje će željeti da ima zadovoljnog kupca koji mu se vraća i donosi novce. Društveni mediji su promjenili način na koji kupac kupuje a prodavač prodaje, i kao i u svim oblicima kupovine i prodaje, stvari mogu završiti dobro, no mogu i krenuti u krivom smjeru, i to samo po sebi nije nikakva novost. Mistificiranje i hype koji prati svaki od tih buzzworda je nažalost jedna popratna pojava koja se ne može izbjeći.

  2. Deni

    Deni

    07. 06. 2013. u 10:32 am Odgovori

    Čovjek razmišlja ispravno iako je možda propustio najvažniji motiv: uštedu. Ekonomija dijeljenja ima smisla jer je društvo u ekonomskom problemu i dijeliti je ekonomičnije. Istina da Airbnb nema puno veze sa dijeljenjem ali ipak je trend tu i nekima će koristiti. Npr zašto ne podijeliti troškove putovanja autom sa nekima koji idu u tvom smjeru

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ prijeći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft ga kupiti za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?