Airbnb je pozitivna disruptivna promjena u hrvatskom turizmu – ako se regulira!

Ekonomija dijeljenja danas utječe na razne usluge koje se desetljećima, a možda i dulje, nisu značajno mijenjale – od prijevoza, preko kuhanja pa sve do dostave paketa, čišćenja, pranja i peglanja rublja i drugih “sitnijih” poslova. Jedna od važnih grana na koju utječe sharing economy, posebice za Hrvatsku i druge zemlje u regiji, jest – turizam.

Airbnb i slične platforme dovele su do značajnog aktiviranja imovine u turističke svrhe, što ranije nije bio slučaj, kaže nam u razgovoru Siniša Topalović. Dovelo je to do novog vala “prokrvljavanja” postojećih turističkih destinacija novim, relativno sigurnim i jeftinijim opcijama za smještaj u odnosu na konvencionalne hotele, ali to, naravno, nije prošlo bez negativnog aspekta – iseljavanje stanovnika iz gradskih centara, više cijene najamnina i ono što ekonomija dijeljenja često donosi sa sobom – sivu ekonomiju. Ima li rješenja?

Ako se poslovni model Airbnba stavi unutar zakonskih okvira, onda se pojava ovih platformi može tumačiti više kao pozitivna disruptivna promjena u sektoru. Dakle, sofisticiranost zakonodavstva, odnosno nadležnih ministarstava ili gradskih vlasti će u velikoj mjeri odrediti koliko će ova i slične platforme biti lojalna ili nelojalna konkurencija postojećim konvencionalnim hotelima, hostelima i ostalim smještajnim kapacitetima unutar destinacija.

Neregistrirani kapaciteti predstavljaju velik problem

Ugostitelji u regiji se, pri odabiru digitalnih platformi, često obraćaju Bookingu i Airbnbu. Dok je prvi klasični posrednik u prodaji dominantno hotelskih kapaciteta (Siniša navodi podatak da privatni kapaciteti zauzimaju više od 30% svih objekata u njihovoj ponudi), Airbnb se sastoji isključivo od različitih oblika privatnog smještaja, što je i jedna od glavnih razlika iz tržišne perspektive. No, sa zakonodavne strane stvari stoje drugačije:

Ključna je razlika u tome plaćaju li se porezi i boravišne pristojbe na ostvarena noćenja. Činjenica je da se na ostvarena noćenja u privatnom smještaju preko Bookinga obračunava porez na dodanu vrijednost, a naknadno se plaća i boravišna pristojba s obzirom na to da je svaki privatni iznajmljivač koji ima registriran apartman dužan po dolasku gosta prijaviti ga pri čemu mora platiti boravišnu pristojbu. Tu su još i pitanje PDV-a na smještaj kao i poreza na dohodak (putem paušala).

U konačnici, ako iznajmljivači prijavljuju promet te iznajmljuju svoje registrirane kapacitete putem Airbnba i na to plaćaju sva zakonom propisana davanja, tada Airbnb uopće nije sporan kao model. Dapače, u tom slučaju služi kao dodatni kanal distribucije. S druge strane, ako se radi o neregistriranim kapacitetima, tada pitanje Airbnba postaje poprilično značajno.

U Zagrebu na 2 hotelska kreveta dolazi 1 iz Airbnba

Upravo ti neregistrirani kapaciteti postaju nelojalna konkurencija hotelima, hostelima i svim ostalim registriranim smještajima, uključujući i registrirani privatni smještaj. Siniša to opisuje kroz primjer Zagreba:

U Zagrebu je trenutno preko 1000 aktivnih objekata u sustavu Airbnba, od čega su preko 80% kompletne smještajne jedinice, odnosno stanovi ili apartmani. Broj aktivno raspoloživih kreveta na Airbnbu u Zagrebu može se procijeniti na 3000 do 4000. Istovremeno, službena statistika kaže da je u 2015. u Zagrebu bilo nešto više od 7500 hotelskih kreveta. Dakle, na dva hotelska kreveta dolazi jedan krevet u sustavu Airbnba (pritom se ne zna u kojoj su mjeri objekti na Airbnbu registrirani, odnosno neregistrirani), što utječe u konačnici i na ostvarene performanse hotela u Zagrebu, odnosno propuštenu priliku za jači rast zarade, zaposlenosti, veći porezni prihod, itd.

Hoćemo li biti Amsterdam ili Berlin po pitanju regulative?

Globalne destinacije već se godinama “bore” s ovom problematikom, a rješenja su različita. Možemo pogledati samo Europu kako bismo pronašli dvije krajnosti – U Amsterdamu postoji suradnja između Airbnba i grada kako bi se stalo na kraj ilegalnim iznajmljivačima, ali Berlin je unazad nekoliko tjedana zabranio iznajmljivanje stanova i apartmana na kratki rok. Siniša napominje da je tu ohrabrujuća činjenica što se i sam Airbnb prilagođava i postaje suradnički faktor, čime se stvaraju preduvjeti reguliranja ove pojave u destinacijama koje za to iskažu profesionalni stav.

Važno je, naime, prije zakonodavnih ili regulatornih izmjena raspolagati s relevantnim informacijama i procjenama, odnosno imati uvid u efekte i učinke – pozitivne i negativne – ove pojave kako bi se mogli stvoriti uvjeti koji neće biti kontra-poduzetnički ili previše restriktivni.

Na žalost, u Hrvatskoj, ili barem na razinama odabranih ključnih destinacija, nije provedena analiza utjecaja Airbnba, tako da je još uvijek teško jednoznačno procijeniti stvarni učinak. To je prvi i osnovni korak prema donošenju jasnih pravila i reguliranju ponude smještaja putem Airbnba i sličnih platformi. To je dug proces, ali se provodi u destinacijama koje drže do sebe i održivog razvoja turizma s jedne strane i gradova koji žele osigurati dugoročnu životnu perspektivu za svoje stanovnike s druge strane.

Regulacija ne znači gušenje poduzetničke računice!

Ne smije se “ugušiti” prilika za zaradu, odnosno poduzetnička računica, vrlo je jasan naš sugovornik, nego ju treba staviti u jednaki konkurentski kontekst s postojećim registriranim objektima.

U konačnici, Airbnb je počeo kao platforma kojom se trebao popunjavati kućni budžet, ali je u međuvremenu prerastao u platformu za profesionalno kratkoročno iznajmljivanje cijelih stanova i apartmana, zaključuje Siniša.

O digitalnoj disrupciji domaćeg turizma Siniša Topalović govorit će u srijedu, 1. lipnja, na OMGcommerceu. Pribavite svoju ulaznicu na vrijeme i prijavite se na newsletter kako biste prvi dobili sve novosti!

[yikes-mailchimp form=”1″ submit=”Želim prioritetni popust za OMGcommerce!”]