Luka Abrus: Sustav u kojem je (uspješni) individualac pravilo

Luka Abrus: Kako promijeniti sustav u kojem je praktično iskustvo iznimka, ne pravilo?

Generacije koje su nedavno završile fakultete ili sada studijske dane privode kraju, odrasle su na pričama da trebaju “završiti u roku” i “dobiti diplomu”, no kada odrade te dvije roditeljske zapovijedi i nađu se na tržištu rada, često shvate da im nedostaje ono što bi im u današnje vrijeme posao zbilja moglo osigurati - praktično iskustvo.

Luka Abrus predstavio je Brunu Kovačića, osnivača Axilisa, kao jednog od svijetlih primjera i "iznimku" iz naslova predavanja.
Luka Abrus predstavio je Brunu Kovačića, osnivača Axilisa, kao jednog od svijetlih primjera i “iznimku” iz naslova predavanja.

Upravo se tim problemom bavio Luka Abrus, CEO developerske agencije Five, u predavanju na WinDaysima “Sustav u kojem je (uspješni) individualac pravilo, a ne iznimka”. No, o kakvim je uopće iznimkama riječ?

Većina studenata dolazi na razgovor za posao s osjećajem da na njega polažu neko pravo, kao da su taj su posao “zaslužili” završavanjem studija, tvrdi Abrus. No to je daleko od dovoljnog.

Što si radio osim studiranja?

Five i Shoutem zaposlili su 41 osobu izravno s fakulteta, objašnjava, i imaju vlastiti set pokazatelja potencijala. Intervjui se održavaju u nekoliko krugova s različitim osobama u organizaciji: u prvom krugu pitaju se stvari koje su kandidati naučili na prvoj godini fakulteta, u drugom se povlači pitanje vannastavnih aktivnosti, a u trećem i četvrtom je fokus na stvarima koje se nisu mogle naučiti na fakultetu i u klupama.

Tu se postavlja vrlo bitno pitanje – Što si još radio/la osim studiranja? – a prema odgovorima se nalaze gore spomenute “iznimke”, studenti koji su na sebi uz studij dodatno radili.

U to ulazi samostalan rad na vlastitim vještinama, ali i studentska natjecanja, izborni predmeti i ljetne prakse – jer su studenti koji se na njih odlučuju jednako opterećeni obvezama programa, kao i njihove kolege, no spremni su na dodatan angažman.

Mladima ne dajemo dovoljno prilika, tvrdi Abrus, a kada izađu s fakulteta samo s diplomom i bez praktičnog iskustva ne mogu se tako lako uklopiti u radnu okolinu te odlaze u potragu za poslom van granica.

Je li “nemamo vremena” u potpunosti istinito?

Iako se često čuju žalbe kako uz notornu “Bolonju” nema vremena za druge aktivnosti i stjecanje praktičnog iskustva, praksa (opet) pokazuje drukčije:

Ono što želimo postići je dokazati studentima da imaju vremena za nešto drugo osim studiranja. U tvrtki imamo studente koji rade puno radno vrijeme i uspješno daju ispite. To su pametni ljudi koji znaju što žele i trude se za to.

Kao primjer jedne takve iznimke predstavljen je Bruno Kovačić, dvadesetšestogodišnji osnivač Axilisa. Tvrtku koja sada broji deset zaposlenih osnovao je na početku zadnje godine fakulteta. Kako je počeo raditi u struci već u četvrtom razredu srednje škole, i to u Citusu, u trenutku osnivanja vlastite tvrtke već je za pojasom imao poprilično iskustva.

Odgovor na to kako je stigao i položiti sve u roku i s visokim ocjenama, a ujedno i steći dovoljno iskustva i pokrenuti vlastiti posao, bio je vrlo jednostavan:

Shvatio sam da velik do stvari ne moram učiti onako kako su nam rekli da moramo učiti, pisanjem zadaća, sjedenjem na predavanjima, već sam sam isprobavao stvari.

Iskustvo > ocjene

U sklopu predavanja predstavljeni su i rezultati tematski povezanog istraživanja koje je Microsoft proveo na 50 sudionika, direktora mlađih od četrdeset godina, i to tvrtki s više od deset zaposlenih.

Njih čak 82 posto radilo za vrijeme školovanja, pokazali su rezultati koje je predstavio Tomislav Tipurić, a najviše znanja potrebnih za rad ispitanici su stekli u vlastitom aranžmanu. Tim istim ljudima pri zapošljavanju je višestruko bitno iskustvo od ocjena ili dužine studiranja, a velik dio njih također bi prije zaposlio nekoga tko ima praktičnog iskustva, ali ne i diplomu, nad diplomantom bez iskustva.

Samo njih 4 posto misli da ih je formalno obrazovanje adekvatno osposobilo za ono čime se bave, no ujedno ih i 98 posto smatra da se ta prva poražavajuća statistika može promijeniti promjenom kurikuluma – primjerice, vrednovanjem vannastavnih aktivnosti.

U svakom slučaju, potrebno je promijeniti mentalitet koji i dalje promovira stare obrasce i stvoriti sustav koji potiče rad na sebi i stvara uspješne pojedince koji nisu iznimka koja potvrđuje pravilo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. IVan

    IVan

    28. 04. 2015. u 6:10 pm Odgovori

    Bio sam na tom predavanju i Luka je bio izvrstan. Nažalost malo su ga požurivali zato što se kasnilo s programom. Dosta toga pametnog je rekao. Bilo bi super da su predstavnici naših fakulteta bili na ovom predavanju.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.