Konferencija #3PSplit, čiji je cilj poticanje poduzetništva kod mladih, započela je svoje treće izdanje temom koja je prilično bitna okupljenim studentima, kojima nad glavom visi pitanje što će nakon diplome.

O perspektivnim industrijama, ali i poduzetništvu općenito, pričali su govornici iz vrlo različitih područja: serijski poduzetnik i investitor Saša Cvetojević, hardveraš Stevica Kuharski, Mateo Perak iz Profica te Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Uvijek ima prostora za inovacije
Neovisno o tome u kojoj se industriji odlučite okušati, prvo je potrebno izaći iz svoje sigurne zone – nije to nova ideja, no i dalje je začetak svakog poslovnog pothvata. Jedna od izlika za ostanak u sigurnoj zoni zasigurno je “U Hrvatskoj je teško nešto pokrenuti”.
Hrvatska je malo i na svoj način specifično tržište, i teško je s njega “uloviti” velike igrače u nekim industrijama – male su šanse da ćemo odjednom imati bolju autoindustriju od Nijemaca ili brodogradnju od Korejaca, zaključio je Cvetojević, no to ne znači da prostora nema.
Školski primjer za to kako mjesta za inovacije uvijek ima je Airbnb, objašnjava Mateo. Baš kad smo mislili da je turizam u digitalnom svijetu napravio sve što može, uz booking.com i sve druge inačice takvih servisa, dva dizajnera prokopala su novu nišu i napravila disrupciju na tržištu iznajmljivača, ali i u navikama putnika.
IT je samo potporna djelatnost, napominje Mateo, i sam po sebi nema mnogo smisla, već je bitno iskoristiti tehnologije za izradu sustava koji rješavaju neki problem. Airbnb je, konkretno, iz procesa iznajmljivanja izbacio posrednika i doveo u izravan kontakt onog koji uslugu nudi i onog koji je traži, učinivši cijeli proces bržim i jednostavnijim.
U turizmu je u igri više od sunca i mora, ali to treba i iskoristiti

I na domaćoj sceni nekoliko je tehnoloških projekata povezanih s turizmom – tu su, primjerice, zadarski Rentlio i zagrebački Tourism4me, koji se bave sinkronizacijom rezervacija preko različitih servisa, no tehnološki projekti nisu jedini koji od turizma mogu profitirati. Turizam je grana s velikim potencijalom koji se i dalje vrlo malo iskorištava, a sam je Split turistički grad s mnogo prostora za poduzetničke ideje u ovoj domeni. Problem koji bi trebalo sad riješiti je produženje turističke sezone, a to neće napraviti velike uhodane agencije, već male tvrtke, spremne na promjene i inovacije, tvrdi Stella.
Uloga poduzetnika je da nađu što više načina da se iskoristi ono što je ponuđeno (a nije samo sunce i more). Turistička zajednica popisala je sve lokalitete, napravili su preglede poput 77 utvrda na rijeci Cetini, obnovljena je rimska cesta – no ti projekti sami po sebi nisu dovoljni ako ih različite tvrtke i agencije ne iskoriste, za što postoji mnogo prostora.
Najgora rečenica: “To smo uvijek tako radili”
U to se mogu uključiti poduzetnici različitih profila, no to je više-manje istinito s većinom industrija danas. Novi pogled na neku djelatnost često je ono što je potrebno za inovacije, tvrdi Cvetojević:
Najgora rečenica je “To smo uvijek tako radili”. Najbolje uspjehe su postigli ljudi koji nikad nisu radili u branši u kojoj su uspjeli.
I sam Stevica Kuharski, koji je prvo bio poznat kao softveraš, a u posljednje vrijeme spominje se u kontekstu različitih hardverskih projekata, sam za sebe kaže da je college dropout i to ekonomije. To ga pak nije spriječilo da se ubaci u hardver, granu tehnologije koja je sada vrlo privlačna, ali i sa sobom nosi visoka ulaganja i rizike. Njegov projekt Alamo, “pametna” bežično navigirana kosilica, rezultat je tri godine razmišljanja i “kiseljenja” ideje, a to je vrijeme bilo potrebno da izađe iz svoje sigurne zone i baci se u razvoj ideja – a po svemu sudeći, njegovi hardverski pothvati neće stati na kosilicama.
Strah od neuspjeha i rizika jedna je od većih kočnica kod potencijalnih poduzetnika, slažu se panelisti, no riječima Matea Peraka, neuspjeh je samo pokušaj koji nije završio očekivanim rezultatima, i nakon kojeg slijede novi pokušaji koji će biti svaki put sve bolji jer ćete nešto naučiti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.