#3PSplit: Koje su perspektivne industrije danas?

#3PSplit: Koje su perspektivne industrije danas i kako naći niše za ‘male’ igrače?

Konferencija #3PSplit, čiji je cilj poticanje poduzetništva kod mladih, započela je svoje treće izdanje temom koja je prilično bitna okupljenim studentima, kojima nad glavom visi pitanje što će nakon diplome.

Panelisti dolaze iz različitih industrija, a u svakoj ima još prostora za inovacije i dobre projekte.
Panelisti dolaze iz različitih industrija, a u svakoj ima još prostora za inovacije i dobre projekte.

O perspektivnim industrijama, ali i poduzetništvu općenito, pričali su govornici iz vrlo različitih područja: serijski poduzetnik i investitor Saša Cvetojević, hardveraš Stevica Kuharski, Mateo Perak iz Profica te Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Uvijek ima prostora za inovacije

Neovisno o tome u kojoj se industriji odlučite okušati, prvo je potrebno izaći iz svoje sigurne zone – nije to nova ideja, no i dalje je začetak svakog poslovnog pothvata. Jedna od izlika za ostanak u sigurnoj zoni zasigurno je “U Hrvatskoj je teško nešto pokrenuti”.

Hrvatska je malo i na svoj način specifično tržište, i teško je s njega “uloviti” velike igrače u nekim industrijama – male su šanse da ćemo odjednom imati bolju autoindustriju od Nijemaca ili brodogradnju od Korejaca, zaključio je Cvetojević, no to ne znači da prostora nema.

Školski primjer za to kako mjesta za inovacije uvijek ima je Airbnb, objašnjava Mateo.  Baš kad smo mislili da je turizam u digitalnom svijetu napravio sve što može, uz booking.com i sve druge inačice takvih servisa, dva dizajnera prokopala su novu nišu i napravila disrupciju na tržištu iznajmljivača, ali i u navikama putnika.

IT je samo potporna djelatnost, napominje Mateo, i sam po sebi nema mnogo smisla, već je bitno iskoristiti tehnologije za izradu sustava koji rješavaju neki problem. Airbnb je, konkretno, iz procesa iznajmljivanja izbacio posrednika i doveo u izravan kontakt onog koji uslugu nudi i onog koji je traži, učinivši cijeli proces bržim i jednostavnijim.

U turizmu je u igri više od sunca i mora, ali to treba i iskoristiti

Na studentima je da prkose rečenici "To smo uvijek tako radili".
Na studentima je da prkose rečenici “To smo uvijek tako radili”.

I na domaćoj sceni nekoliko je tehnoloških projekata povezanih s turizmom – tu su, primjerice, zadarski Rentlio i zagrebački Tourism4me, koji se bave sinkronizacijom rezervacija preko različitih servisa, no tehnološki projekti nisu jedini koji od turizma mogu profitirati. Turizam je grana s velikim potencijalom koji se i dalje vrlo malo iskorištava, a sam je Split turistički grad s mnogo prostora za poduzetničke ideje u ovoj domeni. Problem koji bi trebalo sad riješiti je produženje turističke sezone, a to neće napraviti velike uhodane agencije, već male tvrtke, spremne na promjene i inovacije, tvrdi Stella.

Uloga poduzetnika je da nađu što više načina da se iskoristi ono što je ponuđeno (a nije samo sunce i more). Turistička zajednica popisala je sve lokalitete, napravili su preglede poput 77 utvrda na rijeci Cetini, obnovljena je rimska cesta – no ti projekti sami po sebi nisu dovoljni ako ih različite tvrtke i agencije ne iskoriste, za što postoji mnogo prostora.

Najgora rečenica: “To smo uvijek tako radili”

U to se mogu uključiti poduzetnici različitih profila, no to je više-manje istinito s većinom industrija danas. Novi pogled na neku djelatnost često je ono što je potrebno za inovacije, tvrdi Cvetojević:

Najgora rečenica je “To smo uvijek tako radili”. Najbolje uspjehe su postigli ljudi koji nikad nisu radili u branši u kojoj su uspjeli.

I sam Stevica Kuharski, koji je prvo bio poznat kao softveraš, a u posljednje vrijeme spominje se u kontekstu različitih hardverskih projekata, sam za sebe kaže da je college dropout i to ekonomije. To ga pak nije spriječilo da se ubaci u hardver, granu tehnologije koja je sada vrlo privlačna, ali i sa sobom nosi visoka ulaganja i rizike. Njegov projekt Alamo, “pametna” bežično navigirana kosilica, rezultat je tri godine razmišljanja i “kiseljenja” ideje, a to je vrijeme bilo potrebno da izađe iz svoje sigurne zone i baci se u razvoj ideja – a po svemu sudeći, njegovi hardverski pothvati neće stati na kosilicama.

Strah od neuspjeha i rizika jedna je od većih kočnica kod potencijalnih poduzetnika, slažu se panelisti, no riječima Matea Peraka, neuspjeh je samo pokušaj koji nije završio očekivanim rezultatima, i nakon kojeg slijede novi pokušaji koji će biti svaki put sve bolji jer ćete nešto naučiti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.