Kako uz ‘microcopy’ sadržaj vaših web stranica zaraditi više na primjeru banaka i Super Marija

Zadnje predavanje na prošlotjednoj FFWD konferenciji u Zagrebu, čiji je Netokracija bila medijski partner, održala je Relly Annett-Baker koja je govorila o tzv. microcopyju, “mikrotekstu” odnosno manjim količinama teksta koje ćete iskoristiti za poboljšanje poslovanja i komunikacije s korisnicima. Ne radimo sve na internetu zbog ljubavi prema onome što radimo, nego zato i što od toga trebamo i zaraditi. Zbog toga je tu microcopy kojim ljudima govorimo kako nam dati novce!

Relly Annett Baker je 2011. vodila strategiju za digitalni sadržaj za CERN i Cabinet Office of the UK Goverment, dok je tijekom proteklih nekoliko godina radila u agencijama poput Clearlefta i Headscapea.

Svoja razmišljanja potkrijepila je primjerom iz Super Marija – kako korisnicima objasniti na koji se način igra ta kultna igra u prvih 5 sekundi? Na težak način korisnici su naučili da ih gljive ubijaju. Dizajneri u Nintendu su nakon toga proveli ogroman broj sati kako bi tih prvih 5 sekundi učinili što jednostavnijim i razumljivijim za korisnike tako što su uveli ograničenje da kad se skoči do prve prepreke pojavi se nova gljiva. Ispostavilo se da baš ta gljiva ojačava korisnike, time što ih automatski uči daljnjem ponašanju u igri.

Sadržajem vodite korisnika

Drugi primjer je bila forma za prijavu na Huffdufferu. Iako se forma mogla izvesti u standardnoj strukturi koja se može vidjeti na gotovo svakoj web stranici, na Huffdufferu je to izvedeno u obliku narativne strukture gdje se pune praznine kako bi se sastavio jedan kratki opis i komunikacija s korisnikom.

S druge strane, banke je usporedila s phisherima – jedina razlika između phishera i banki je to što banke imaju spellchecker. Kao primjer navodi mobilnu aplikaciju jedne britanske banke za koju njeni zaposlenici nisu ni znali da postoji, jer nitko iz uprave banke nije ni odobrio njenu izradu te se ispostavilo da ta aplikacija banku vežu samo s njenim logotipom, a podatke kupi u potencijalno maliciozne svrhe. Popriličo nezgodno.

Kao popularan primjer gdje većina dizajnera i developera griješi Relly je navela error stranice ili popularne 404 stranice. Većina u prvi plan stavlja taj magičan broj, no znači li to išta krajnjem korisniku? Kao primjer poboljšanja navodi Microsoft i njihove prijedloge rezultata (iako se kod njih ti prijedlozi broje u tisućama).

Ostavila nam je 3 stvari koje bi trebali svi primjenjivati:

• Navedite grešku – Što greška koja se prikazuje znači korisniku?
• Objasnite grešku – Relly je publiku upozorila da će ukoliko stave  “Login/password incorrect” ili “Invalid field entry” kao ispis greške ubiti jednu mačku (šalila se, naravno 🙂 );
• Stvorite put do rješenja – Jednostavnim porukama i empatijom s korisnicima stvarate bolje iskustvo.

Sve se na kraju svodi na to da treba biti uljudan prema korisnicima bez obzira koliko to posla uzima, jer se time povećava povjerenje u brend, a povjerenje je novac.