Startupi, moći ćete registrirati hrvatsku tvrtku s imenom na stranom jeziku!

Startupi, moći ćete registrirati hrvatsku tvrtku s imenom na stranom jeziku!

Vlada Republike Hrvatske putem svog službenog Twitter profila tijekom poslijepodneva je najavila kako će se izmjenom Zakona o trgovačkim društvima konačno ukinuti pravilo da imena hrvatskih tvrtki moraju biti na hrvatskom jeziku, već ćete ih moći registrirati i na stranim jezicima.

companydoo_1naslovna

Vlada Republike Hrvatske putem svog službenog Twitter profila tijekom poslijepodneva je najavila kako će se izmjenom Zakona o trgovačkim društvima konačno ukinuti pravilo da imena hrvatskih tvrtki moraju biti na hrvatskom jeziku, već ćete ih moći registrirati i na stranim jezicima.

Imena bitna za izvoz

Dakako, službeno su imena mogla biti i na latinskom ili grčkom, ali engleski i drugi strani jezici nisu dolazili u obzir pa tako ni u slučaju imena tvrtke Netokracijinog matičnog izdavača Meme Media – koje je u praksi zapravo kratica.

Registracija tvrtki na engleskom jeziku je primjerice itekako bitna za brojne tehnološke startupe koji se nisu mogli zvati svojim brand imenima, tako da je riječki WhoAPI primjerice službeno Pametni upiti d.o.o. Kao što piše u nacrtu prijedloga zakona:

Problem s kojim se mnogi suočavaju kada se odluče za određeno ime jest taj da u sudskom registru već postoji trgovačko društvo s istom ili sličnom tvrtkom. Tako je izbor imena postao teško savladiva zapreka za pokretanje poslovanja.

companydoo_2tvit

Izmjenom zakona koji sutra ide na sjednicu Vlade omogućit će se registracija imena tvrtke po uzoru na zemlje poput UK-a, Belgije, Austrije, Francuske i još dugog popisa uzora. Jedino Slovenija od članica EU ostaje pri sustavu u kojem je ime tvrtke potrebno registrirati na slovenskom jeziku. Što se tiče konkretnih stranih jezika, radi se o službenim jezicima članica EU, kao što piše u izmjeni stavka:

Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Izmijenjeni zakon i mogućnost registracije imena na drugim jezicima stupit će na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama što ćemo tek vidjeti kada će biti. “Bude” se pretvorilo u “uskoro”, a nadajmo se sad i “prije ljeta”.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Berislav Lopac

    Berislav Lopac

    25. 04. 2013. u 5:50 am Odgovori

    Ovo je glupost kakvu sam najavljivao čim se počelo pričati o promjeni tog zakona. Dakle i dalje država (sudac trgovačkog suda) određuje kakvo će se ime imati, a ne poduzetnik. Ne mijenja se apsolutno ništa, osim što se povećava broj dopuštenih jezika. 🙁

  2. liftboy

    liftboy

    25. 04. 2013. u 9:07 am Odgovori

    Ne znam je li ovo novost ili ne, ali znam par hrvatskih tvrtki koje su registrirane na engleskom jeziku i rade već par godina. Onda netko nije provodio zakon ili ga je provodio na svoju ruku (pod određenim “uvjetima”, jelte).

    • Nandino Lončar

      Nandino Lončar

      25. 04. 2013. u 2:08 pm Odgovori

      Čl. 20. ZTD-a:
      (1) Tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi.
      (2) Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

      Ukratko, na engleskom jeziku može biti naziv tvrtke ako nema adekvatnog prijevoda (točnije, ako je pojedini sudac ocijenio da nema adekvatnog prijevoda!) na hrvatski jezik ili ako je pod tim imenom to trgovačko društvo već registrirano negdje drugdje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.