Startupi, moći ćete registrirati hrvatsku tvrtku s imenom na stranom jeziku!

Startupi, moći ćete registrirati hrvatsku tvrtku s imenom na stranom jeziku!

Vlada Republike Hrvatske putem svog službenog Twitter profila tijekom poslijepodneva je najavila kako će se izmjenom Zakona o trgovačkim društvima konačno ukinuti pravilo da imena hrvatskih tvrtki moraju biti na hrvatskom jeziku, već ćete ih moći registrirati i na stranim jezicima.

companydoo_1naslovna

Vlada Republike Hrvatske putem svog službenog Twitter profila tijekom poslijepodneva je najavila kako će se izmjenom Zakona o trgovačkim društvima konačno ukinuti pravilo da imena hrvatskih tvrtki moraju biti na hrvatskom jeziku, već ćete ih moći registrirati i na stranim jezicima.

Imena bitna za izvoz

Dakako, službeno su imena mogla biti i na latinskom ili grčkom, ali engleski i drugi strani jezici nisu dolazili u obzir pa tako ni u slučaju imena tvrtke Netokracijinog matičnog izdavača Meme Media – koje je u praksi zapravo kratica.

Registracija tvrtki na engleskom jeziku je primjerice itekako bitna za brojne tehnološke startupe koji se nisu mogli zvati svojim brand imenima, tako da je riječki WhoAPI primjerice službeno Pametni upiti d.o.o. Kao što piše u nacrtu prijedloga zakona:

Problem s kojim se mnogi suočavaju kada se odluče za određeno ime jest taj da u sudskom registru već postoji trgovačko društvo s istom ili sličnom tvrtkom. Tako je izbor imena postao teško savladiva zapreka za pokretanje poslovanja.

companydoo_2tvit

Izmjenom zakona koji sutra ide na sjednicu Vlade omogućit će se registracija imena tvrtke po uzoru na zemlje poput UK-a, Belgije, Austrije, Francuske i još dugog popisa uzora. Jedino Slovenija od članica EU ostaje pri sustavu u kojem je ime tvrtke potrebno registrirati na slovenskom jeziku. Što se tiče konkretnih stranih jezika, radi se o službenim jezicima članica EU, kao što piše u izmjeni stavka:

Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Izmijenjeni zakon i mogućnost registracije imena na drugim jezicima stupit će na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama što ćemo tek vidjeti kada će biti. “Bude” se pretvorilo u “uskoro”, a nadajmo se sad i “prije ljeta”.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Berislav Lopac

    Berislav Lopac

    25. 04. 2013. u 5:50 am Odgovori

    Ovo je glupost kakvu sam najavljivao čim se počelo pričati o promjeni tog zakona. Dakle i dalje država (sudac trgovačkog suda) određuje kakvo će se ime imati, a ne poduzetnik. Ne mijenja se apsolutno ništa, osim što se povećava broj dopuštenih jezika. 🙁

  2. liftboy

    liftboy

    25. 04. 2013. u 9:07 am Odgovori

    Ne znam je li ovo novost ili ne, ali znam par hrvatskih tvrtki koje su registrirane na engleskom jeziku i rade već par godina. Onda netko nije provodio zakon ili ga je provodio na svoju ruku (pod određenim “uvjetima”, jelte).

    • Nandino Lončar

      Nandino Lončar

      25. 04. 2013. u 2:08 pm Odgovori

      Čl. 20. ZTD-a:
      (1) Tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi.
      (2) Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

      Ukratko, na engleskom jeziku može biti naziv tvrtke ako nema adekvatnog prijevoda (točnije, ako je pojedini sudac ocijenio da nema adekvatnog prijevoda!) na hrvatski jezik ili ako je pod tim imenom to trgovačko društvo već registrirano negdje drugdje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Facebook je postao Meta, ali… želimo li stvarno da nam novu digitalnu eru kroji Mark Zuckerberg?

Može jedan metaverse bez Meta? Napredni umreženi virtualni svjetovi naša su budućnost, oko toga nema sumnje, no Mark smatra da će upravo oni biti ti koji će pripomoći da se to dogodi što prije. Koliko imaju u tome šanse i želimo li uopće da Meta u tome predvodi?

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

4 hrvatske tvrtke nalaze se u 50 najbržih rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe

Three of them najbrže je rastuća hrvatska tehnološka tvrtka Deloitteovog natječaja technology Fast 50 Srednje Europe, a uz nju u prvih 50 tu su i Flow and Form, Async Lab i Reactor Studio.

Novost

Plus nudi 30% popusta na hosting pakete za vašu web stranicu

Ako ste čekali pravu priliku da zakupite hosting, nema bolje od Crnog petka.

Startupi i poslovanje

Pametni ormarići kao platforma? Bloq.it uz investiciju od 250 tisuća eura ima klijente od Francuske do Egipta!

Kada bismo i htjeli vezati ovu tvrtku za neku lokaciju, ne bismo mogli. Osnivač Bloq.ita je Slovenac, sjedište tvrtke nalazi se u Lisabonu, a ured je od nedavno otvoren i u Zagrebu. Kako se planiraju natjecati na tržištu koje će buknuti u narednim godinama?

Startupi i poslovanje

Zašto iskusni developeri vole raditi u (Software) Sauni? Jer se manje znoje, a rade na boljim projektima

Kad Finac vodi agenciju u Hrvatskoj, developeri ne preskaču pisanje testova, mogu se prebacivati s tehnologija - i ne manje važno - mogu odbiti projekt.

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Startupi i poslovanje

Mate Knezović: Kako sam uvjerio i majku i klijente da je agrotech budućnost?

Od korisnika softvera postao je investitor, a od investitora - menadžer. Mate Knezović danas je COO AGRIVI softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. No, lako je osvojiti mlađe generacije tehnologijom, što je sa starijima - jesu li se okolnosti promijenile u zadnjih par godina?