Herman Hintzen: Europa je starica, naša je dužnost da je pomladimo

Herman Hintzen: Europa je starica, naša je dužnost da je pomladimo

Europa i dalje ima najveći prihod po glavi stanovnika, stoga još uvijek jašemo na valu industrijskog doba i kolonijalizma uvjereni da vladamo svijetom. No naš se utjecaj i snaga smanjuju, a mi ne poduzimamo ništa, kao žabe kojima je ugodno u loncu i koje će se zbog svoje inertnosti na kraju i skuhati, slikovito je stanje u Europi na konferenciji Startup Croatia objasnio Herman Hintzen, investitor i mentor u Seedcampu.

Poticanjem poduzetništva zadržavamo kapital u Europi, kaže Herman Hitzen (Slavko Midzor/PIXSELL)
Poticanjem poduzetništva zadržavamo kapital u Europi, kaže Herman Hitzen (Slavko Midzor/PIXSELL)

Europa i dalje ima najveći prihod po glavi stanovnika, stoga još uvijek jašemo na valu industrijskog doba i kolonijalizma uvjereni da vladamo svijetom. No naš se utjecaj i snaga smanjuju, a mi ne poduzimamo ništa, kao žabe kojima je ugodno u loncu i koje će se zbog svoje inertnosti na kraju i skuhati, slikovito je stanje u Europi na konferenciji Startup Croatia objasnio Herman Hintzen, investitor i mentor u Seedcampu.

U utrci smo s Azijom, primjerice, gubili u proizvodnji sve do industrijske ere kada je naša tehnologija kompenzirala manji broj ljudi. U međuvremenu smo izgubili taj zamah, a u kombinaciji tehnologije i velikih brojeva kojima raspolažu druga tržišta, opet gubimo tu utrku.

Sve tvrtke poput Facebooka, Googlea i drugih softveraša svoj profit ubiru i u Europi, no taj se novac ne ulaže opet u naš ekosustav, već odlazi u Aziju ili SAD, daleko od babilonski rastrojene Europe, s različitim zakonima, procedurama, prohtjevima. Nismo fleksibilni i ne mijenjamo se, poput tvrdoglavog starca.

Kako pomladiti Europu?

Poticanjem poduzetništva zadržavamo kapital u Europi
Poticanjem poduzetništva zadržavamo kapital u Europi, kaže Herman.

Ako ste slučajno sumnjali, eliksir mladosti Europe su startupi, barem ako se pita Hermana, tvrtke s proizvodima koji mogu brzo skalirati. Kada uložite novac u takvu tvrtku, objašnjava, dobar se dio troši upravo u državi gdje je ona začeta i tako se opet ulaže u europski ekosustav. Unutar pet godina novac koji se uloži višestruko se množi i prenosi u BDP, podiže se zaposlenost, a i tvrtke imaju dobru klimu za daljnji razvoj. Kako bi takve tvrtke mogle nastati i razvijati se u Europi, nekoliko je nužnih sastojaka:

  • Poduzetnici: Samo jedan poduzetnik na deset ljudi mogao bi promijeniti cijelu sliku Europe. Nezaposlenost je odlična prilika, smatra Herman, jer svi koji nisu uljuljani u sigurnost svojih poslova imaju najbolju motivaciju da se pokrenu.
  • Novac: Tome služe anđeoski investitori, no povežu li se međusobno u fondove, mogu biti mnogo produktivniji, smatra Herman. Upravo nam to nedostaje u Europi – kvalitetno povezivanje, ali i investitori koji će tvrtkama pomagati nekoliko godina, ne nekoliko mjeseci. Velike tvrtke u Europi također se moraju odvažiti na kupnju malih tvrtki, jer tako dobivaju svježu krv i ideje, ali istodobno i sudjeluju u razvoju vlastite industrije.
  • Zakonodavstvo: Tržište se brzo mijenja, zakonodavstvo sporo, a to zajedno sa legislativnom rascjepkanosti Europe predstavlja veliki problem. Spomenuo je to i predsjednik Ivo Josipović u svom govoru na otvaranju konferencije, no riječ je o prevelikom problemu da bi se sve zadržalo na riječima političara, kako to obično biva. Državni se zakoni moraju prilagoditi novim tržištima, no isto se tako cijelo europsko zakonodavstvo mora ujediniti u ovom pogledu, tvrdi Herman.

Predavanje je završio dobro poznatom startupaškom baladom o neuspjehu, no dodao je kako će većina startupa najvjerojatnije propasti u malim stvarima, što, uostalom, nije tako strašno – nema razloga da se ne osokolite i pokušate “pomladiti” Europu svojim idejama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    27. 05. 2014. u 7:17 pm Odgovori

    Sve što je rekao odavno je poznato. EU gubi trku jer je razmažena, spora, ne cijeni poduzetništvo i rizik i nema investitora spremnih riskirati. Ne možeš starog ‘konja’ naučiti nove trikove. Po pitanju mladih doboljno je pogledati u Austriji i Njemačkoj kako se bore za sigurna radna mjesta u korporacijskoj hijerarhiji i zaobilaze poduzetništvo u velikom luku. Navikli su na udobnost a trgnut će se tek onda kada bude prekasno. Jer kao i uvijek u životu sit gladnom ne vjeruje dok i sam ne ogladni. Evropi predviđam posvemašnje smanjenje ekonomske snage što je dobro za nas je nećemo biti (puno) lošiji od drugih u EU. Nikada mi nećemo imati radne navike Amerikanaca ili Azijata

  2. Miroslav Kržak

    Miroslav Kržak

    02. 01. 2015. u 5:03 pm Odgovori

    Nije Europa razmažena, već je zaražena mitom o besmrtnosti! Ljudi (Europljani) rardit će sve manje, jer ih zamjenjuje tehnologija proizvodnje automatiziranih tvornica, a formalno sve dulje, kako se ne bi otkrilo da ne rade ništa.

    A besmrtni ljudi ne trebaju djecu, zar ne!? Oni će ih posvajati od naroda koji su besmrtni, upravo zato što imaju djecu. No niijedno bogato carstvo, oboljelo od mita besmrtnosti, nije se,na taj način održalo, počevši od Rimskog carstva, koje se pretvorilo u mnogo država, i latinskog jezika, koji je stvorio “romanske” jezike, a sam praktički nestao.

    I jedan od mongolskih kanova (ne da mi se sada tražiti po internetu) htio je postati besmrtan, ali nije uspio te se najveće svjetsko carstvo, koje je ikad postojalo, raspalo, prilagodilo miroljubivom budizmu, a Mongoli su se vratili životu kao prije tog carstva.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.