Europa i dalje ima najveći prihod po glavi stanovnika, stoga još uvijek jašemo na valu industrijskog doba i kolonijalizma uvjereni da vladamo svijetom. No naš se utjecaj i snaga smanjuju, a mi ne poduzimamo ništa, kao žabe kojima je ugodno u loncu i koje će se zbog svoje inertnosti na kraju i skuhati, slikovito je stanje u Europi na konferenciji Startup Croatia objasnio Herman Hintzen, investitor i mentor u Seedcampu.

Europa i dalje ima najveći prihod po glavi stanovnika, stoga još uvijek jašemo na valu industrijskog doba i kolonijalizma uvjereni da vladamo svijetom. No naš se utjecaj i snaga smanjuju, a mi ne poduzimamo ništa, kao žabe kojima je ugodno u loncu i koje će se zbog svoje inertnosti na kraju i skuhati, slikovito je stanje u Europi na konferenciji Startup Croatia objasnio Herman Hintzen, investitor i mentor u Seedcampu.
U utrci smo s Azijom, primjerice, gubili u proizvodnji sve do industrijske ere kada je naša tehnologija kompenzirala manji broj ljudi. U međuvremenu smo izgubili taj zamah, a u kombinaciji tehnologije i velikih brojeva kojima raspolažu druga tržišta, opet gubimo tu utrku.
Sve tvrtke poput Facebooka, Googlea i drugih softveraša svoj profit ubiru i u Europi, no taj se novac ne ulaže opet u naš ekosustav, već odlazi u Aziju ili SAD, daleko od babilonski rastrojene Europe, s različitim zakonima, procedurama, prohtjevima. Nismo fleksibilni i ne mijenjamo se, poput tvrdoglavog starca.
Kako pomladiti Europu?

Ako ste slučajno sumnjali, eliksir mladosti Europe su startupi, barem ako se pita Hermana, tvrtke s proizvodima koji mogu brzo skalirati. Kada uložite novac u takvu tvrtku, objašnjava, dobar se dio troši upravo u državi gdje je ona začeta i tako se opet ulaže u europski ekosustav. Unutar pet godina novac koji se uloži višestruko se množi i prenosi u BDP, podiže se zaposlenost, a i tvrtke imaju dobru klimu za daljnji razvoj. Kako bi takve tvrtke mogle nastati i razvijati se u Europi, nekoliko je nužnih sastojaka:
- Poduzetnici: Samo jedan poduzetnik na deset ljudi mogao bi promijeniti cijelu sliku Europe. Nezaposlenost je odlična prilika, smatra Herman, jer svi koji nisu uljuljani u sigurnost svojih poslova imaju najbolju motivaciju da se pokrenu.
- Novac: Tome služe anđeoski investitori, no povežu li se međusobno u fondove, mogu biti mnogo produktivniji, smatra Herman. Upravo nam to nedostaje u Europi – kvalitetno povezivanje, ali i investitori koji će tvrtkama pomagati nekoliko godina, ne nekoliko mjeseci. Velike tvrtke u Europi također se moraju odvažiti na kupnju malih tvrtki, jer tako dobivaju svježu krv i ideje, ali istodobno i sudjeluju u razvoju vlastite industrije.
- Zakonodavstvo: Tržište se brzo mijenja, zakonodavstvo sporo, a to zajedno sa legislativnom rascjepkanosti Europe predstavlja veliki problem. Spomenuo je to i predsjednik Ivo Josipović u svom govoru na otvaranju konferencije, no riječ je o prevelikom problemu da bi se sve zadržalo na riječima političara, kako to obično biva. Državni se zakoni moraju prilagoditi novim tržištima, no isto se tako cijelo europsko zakonodavstvo mora ujediniti u ovom pogledu, tvrdi Herman.
Predavanje je završio dobro poznatom startupaškom baladom o neuspjehu, no dodao je kako će većina startupa najvjerojatnije propasti u malim stvarima, što, uostalom, nije tako strašno – nema razloga da se ne osokolite i pokušate “pomladiti” Europu svojim idejama.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
nebitna jedinka
27. 05. 2014. u 10:41 am
Vrlo pametan covjek.
Steta sto ce taj govor ostati samo na tome.
Denis
27. 05. 2014. u 7:17 pm
Sve što je rekao odavno je poznato. EU gubi trku jer je razmažena, spora, ne cijeni poduzetništvo i rizik i nema investitora spremnih riskirati. Ne možeš starog ‘konja’ naučiti nove trikove. Po pitanju mladih doboljno je pogledati u Austriji i Njemačkoj kako se bore za sigurna radna mjesta u korporacijskoj hijerarhiji i zaobilaze poduzetništvo u velikom luku. Navikli su na udobnost a trgnut će se tek onda kada bude prekasno. Jer kao i uvijek u životu sit gladnom ne vjeruje dok i sam ne ogladni. Evropi predviđam posvemašnje smanjenje ekonomske snage što je dobro za nas je nećemo biti (puno) lošiji od drugih u EU. Nikada mi nećemo imati radne navike Amerikanaca ili Azijata
Miroslav Kržak
02. 01. 2015. u 5:03 pm
Nije Europa razmažena, već je zaražena mitom o besmrtnosti! Ljudi (Europljani) rardit će sve manje, jer ih zamjenjuje tehnologija proizvodnje automatiziranih tvornica, a formalno sve dulje, kako se ne bi otkrilo da ne rade ništa.
A besmrtni ljudi ne trebaju djecu, zar ne!? Oni će ih posvajati od naroda koji su besmrtni, upravo zato što imaju djecu. No niijedno bogato carstvo, oboljelo od mita besmrtnosti, nije se,na taj način održalo, počevši od Rimskog carstva, koje se pretvorilo u mnogo država, i latinskog jezika, koji je stvorio “romanske” jezike, a sam praktički nestao.
I jedan od mongolskih kanova (ne da mi se sada tražiti po internetu) htio je postati besmrtan, ali nije uspio te se najveće svjetsko carstvo, koje je ikad postojalo, raspalo, prilagodilo miroljubivom budizmu, a Mongoli su se vratili životu kao prije tog carstva.