Mia Biberović
18. 01. 2014.
Govor mržnje na internetu, posebice među mladima, problem je koji sve više uzima maha. Bilo da je riječ o zlobnim komentarima ili širenju neistina o pojedincima putem interneta, a posebice društvenih mreža, što može prerasti i u cyberbullying, takvo ponašanje može imati nezanemarive posljedice. Imajući to u vidu, i hrvatska se vlada uključila u kampanju Vijeća Europe No hate speech movement (NE govoru mržnje na internetu), koji je jučer službeno predstavljen.
Govor mržnje na internetu, posebice među mladima, problem je koji sve više uzima maha. Bilo da je riječ o zlobnim komentarima ili širenju neistina o pojedincima putem interneta, a posebice društvenih mreža, što može prerasti i u cyberbullying, takvo ponašanje može imati nezanemarive posljedice. Imajući to u vidu, i hrvatska se vlada uključila u kampanju Vijeća Europe No hate speech movement (NE govoru mržnje na internetu), koji je jučer službeno predstavljen.
Riječ je o kampanji koja će se do prosinca provoditi na nacionalnoj razini u cilju senzibiliziranja javnosti, posebno djece i mladih, o poštivanju ljudskih prava i negativnim utjecajima govora mržnje. Mladi ljudi imati će ključnu ulogu u kampanji te će svojim proaktivnim djelovanjem na internetu, u školi i zajednici osvještavati sebe i druge što je govor mržnje i kakve posljedice takav neprihvatljivi način izražavanja može imati.
Pojedine aktivnosti kampanje usmjerit će se prvenstveno na djecu i mlade u dobi od 13 do 19 godina (aktivnosti koje se planiraju provoditi u školama), a ostalim aktivnostima obuhvatit će se šira populacija djece i mladih. Osim ukazivanjem na negativne posljedice govora mržnje na internetu te posljedice diskriminatornog i neprihvatljivog izražavanja, koje može poticati na diskriminaciju te voditi širenju stereotipa i predrasuda u javnosti, aktivnostima će se poticati na poštivanje ljudskih prava i uvažavanje različitosti kojima je osnova nacionalno podrijetlo, rasna i etnička pripadnost, boja kože, ekonomski status/imovinsko stanje, spol, rodni identitet, spolna orijentacija i drugo. Premda se temelji na internetu, kampanja će imati i važne offline aktivnosti poput radionica, seminara, događaja za mlade, flash-moba i slično.
Određena količina anonimnosti i mogućnosti lažnog predstavljanja koju pruža internet zasigurno je jedan od razloga zbog kojega je lako postati i žrtva, ali i online “zlostavljač”, na što se osvrnula i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić na predstavljanju kampanje. Naglasila je da nekada govor mržnje može ostati samo na napisanim riječima, dok nekada posljedice mogu biti daleko gore.
S internetom smo dobili nešto pozitivno i nešto loše. Pozitivno je, i to uvijek nastojimo govoriti djeci, to da mogu doći do određenih informacija, da više nemaju prepreka u novim spoznajama, novim znanjima. Može biti potpora učenju, može biti put u neki novi prostor. Međutim, većina djece se koristi samo društvenim mrežama, koristi se nekim sadržajima koji nisu pretjerano edukativni.
U promotivnom spotu o kampanji govore ambasadorica Iva Šulentić i promotori Danijela Trbović, Ivana Nanut, Leona Paraminski, Goran Bogdan, Amar Bukvić, Tomislav Jelinčić te Klub hokeja na ledu Medveščak.
[youtube]http://youtu.be/rH4exQH_eI8[/youtube]
Kampanju možete pratiti i na Facebooku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Darko petric
21. 01. 2014. u 8:07 pm
Eto, baš mi je drago što nam je lijepa Mia odlučila zabiberiti Novogovor i političku korektnost u komunikaciji. Kao profesorica hrvatskog jezika, čini se da je propustila pročitati “1984”. Možda bi joj tada sinulo. Al vjerovatno ne bi.
Mia Biberović
21. 01. 2014. u 9:24 pm
Kad se već dovodi u pitanje, 1984. je pročitana još u devedesetima. A i nekoliko puta kasnije.
I baš je tvoj komentar ono o čemu pričam – isticanje teorija zavjere i samim time udaljavanje od stvarnoga problema, o kojem pišem u posljednjem paragrafu teksta. Apeliram još jednom na to da se slobodom govora ne opravdava zlostavljanje putem društvenih mreža.