Dislajkam mržnju: Predstavljena nacionalna kampanja protiv govora mržnje na internetu

Dislajkam mržnju: Predstavljena nacionalna kampanja protiv govora mržnje na internetu

Govor mržnje na internetu, posebice među mladima, problem je koji sve više uzima maha. Bilo da je riječ o zlobnim komentarima ili širenju neistina o pojedincima putem interneta, a posebice društvenih mreža, što može prerasti i u cyberbullying, takvo ponašanje može imati nezanemarive posljedice. Imajući to u vidu, i hrvatska se vlada uključila u kampanju Vijeća Europe No hate speech movement (NE govoru mržnje na internetu), koji je jučer službeno predstavljen.

Kampanja "Ne govoru mržnje na internetu" predstavili su jučer, među ostalima, i njeni ambasadori, a trajat će do kraja godine. (Slika: facebook.com/dislajkammrznju)
Kampanja “Ne govoru mržnje na internetu” predstavili su jučer, među ostalima, i njeni ambasadori, a trajat će do kraja godine. (Slike: facebook.com/dislajkammrznju)

Govor mržnje na internetu, posebice među mladima, problem je koji sve više uzima maha. Bilo da je riječ o zlobnim komentarima ili širenju neistina o pojedincima putem interneta, a posebice društvenih mreža, što može prerasti i u cyberbullying, takvo ponašanje može imati nezanemarive posljedice. Imajući to u vidu, i hrvatska se vlada uključila u kampanju Vijeća Europe No hate speech movement (NE govoru mržnje na internetu), koji je jučer službeno predstavljen.

Riječ je o kampanji koja će se do prosinca provoditi na nacionalnoj razini u cilju senzibiliziranja javnosti, posebno djece i mladih, o poštivanju ljudskih prava i negativnim utjecajima govora mržnje. Mladi ljudi imati će ključnu ulogu u kampanji te će svojim proaktivnim djelovanjem na internetu, u školi i zajednici osvještavati sebe i druge što je govor mržnje i kakve posljedice takav neprihvatljivi način izražavanja može imati.

Pojedine aktivnosti kampanje usmjerit će se prvenstveno na djecu i mlade u dobi od 13 do 19 godina (aktivnosti koje se planiraju provoditi u školama), a ostalim aktivnostima obuhvatit će se šira populacija djece i mladih. Osim ukazivanjem na negativne posljedice govora mržnje na internetu te posljedice diskriminatornog i neprihvatljivog izražavanja, koje može poticati na diskriminaciju te voditi širenju stereotipa i predrasuda u javnosti, aktivnostima će se poticati na poštivanje ljudskih prava i uvažavanje različitosti kojima je osnova nacionalno podrijetlo, rasna i etnička pripadnost, boja kože, ekonomski status/imovinsko stanje, spol, rodni identitet, spolna orijentacija i drugo. Premda se temelji na internetu, kampanja će imati i važne offline aktivnosti poput radionica, seminara, događaja za mlade, flash-moba i slično.

Na prednosti interneta, ali i opasnosti koje on donosi, prilikom predstavljanja osvrnula se i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.
Na prednosti interneta, ali i opasnosti koje on donosi, prilikom predstavljanja osvrnula se i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.

Određena količina anonimnosti i mogućnosti lažnog predstavljanja koju pruža internet zasigurno je jedan od razloga zbog kojega je lako postati i žrtva, ali i online “zlostavljač”, na što se osvrnula i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić na predstavljanju kampanje. Naglasila je da nekada govor mržnje može ostati samo na napisanim riječima, dok nekada posljedice mogu biti daleko gore.

S internetom smo dobili nešto pozitivno i nešto loše. Pozitivno je, i to uvijek nastojimo govoriti djeci, to da mogu doći do određenih informacija, da više nemaju prepreka u novim spoznajama, novim znanjima. Može biti potpora učenju, može biti put u neki novi prostor. Međutim, većina djece se koristi samo društvenim mrežama, koristi se nekim sadržajima koji nisu pretjerano edukativni.

U promotivnom spotu o kampanji govore ambasadorica Iva Šulentić i promotori Danijela Trbović, Ivana Nanut, Leona Paraminski, Goran Bogdan, Amar Bukvić, Tomislav Jelinčić te Klub hokeja na ledu Medveščak.

[youtube]http://youtu.be/rH4exQH_eI8[/youtube]

Kampanju možete pratiti i na Facebooku.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Darko petric

    Darko petric

    21. 01. 2014. u 8:07 pm Odgovori

    Eto, baš mi je drago što nam je lijepa Mia odlučila zabiberiti Novogovor i političku korektnost u komunikaciji. Kao profesorica hrvatskog jezika, čini se da je propustila pročitati “1984”. Možda bi joj tada sinulo. Al vjerovatno ne bi.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      21. 01. 2014. u 9:24 pm Odgovori

      Kad se već dovodi u pitanje, 1984. je pročitana još u devedesetima. A i nekoliko puta kasnije.
      I baš je tvoj komentar ono o čemu pričam – isticanje teorija zavjere i samim time udaljavanje od stvarnoga problema, o kojem pišem u posljednjem paragrafu teksta. Apeliram još jednom na to da se slobodom govora ne opravdava zlostavljanje putem društvenih mreža.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Startupi

Inkubator BIRD: otvorene su prijave za novi program

Riječ je o novom programu koji je restrukturiran na nekoliko razina i posebno namijenjen startupima s AI komponentom.

Tvrtke i poslovanje

iOLAP postaje Elixirr Digital

Elixirr Digital bio je "digitalni" odjel poslovanja, a sada uz iOLAP-ove ekspertize postaje "digitalni, podatkovni i tehnološki" odjel poslovanja.

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.