Željko Anđić: Svaku softversku implementaciju potrebno je tretirati kao investiciju

Digitalno poslovanje brzo se mijenja i razvija, u čemu tehnologije vezane uz računalni oblak igraju jednu od ključnih uloga: mogu poboljšati fleksibilnost, skalabilnost i mogućnosti suradnje u različitim industrijama, a utječu i na poslovne modele, pri čemu vlasništvo nad infrastrukturom ustupa mjesto najmu prema potrebi.

Tako cloud industrija danas više nije ograničena na visoko-tehnološke kompanije. Gotovo da nema djelatnosti u kojoj se neki elementi cloud okruženja ne mogu prepoznati, rekao je Netokraciji Željko Anđić, šef odjela za usluge u računalnom oblaku za jugoistočnu Europu u njemačkom SAP-u koji će predavati na skorašnjem Automation Summitu, prvoj konferenciji na ovim prostorima koja se posvetila pitanjima automatizacije poslovanja.

Ako nešto u vezi clouda treba izdvojiti kao trend, onda je ta sveprisutnost najznačajnija.

Drugi trend je to što su očekivanja od rješenja u oblaku sve veća i ne ograničavaju se na “everywhere, any device”, dodaje Željko.

Korisnici danas žele da softveri sudjeluju u njihovim životima i kada su kod kuće, putuju, planiraju, rješavaju razne oblike administracije, imaju zdravstvene probleme ili svoju kreativnost žele izraziti i podijeliti…

Zbog toga i tvrtke i institucije koje nisu u IT u sektoru razmišljaju u pravcu približavanja svojim korisnicima na digitalni način. Upravo to multiplicira oblike i načine primjene.

Granica, uvjeren je Anđić, praktično ne postoji.

Agilno umjesto vodopada

Prema njegovim iskustvima, najveći zahtjev za promjenom metodologija u implementaciji softvera veže se uz pitanje koliko brzo želite i trebate reagirati na promjene na tržištu.

Kako u tom procesu biti brži, a pritom ne ugroziti kvalitetu? Odgovor na to pitanje tiče se dva ključna elementa:

1) Jesu li dijelovi rješenja predefinirani i u sebi nose najbolja rješenja provjerena u poslovnoj praksi?

Postoje brojni poslovni procesi koji su slični, bez obzira čime se tvrtka bavi. Razlika je najčešće u specifičnim proizvodima i uslugama. Procesi u računovodstvu, nabavci, skladištu, dijelovima prodaje, web shopa, proizvodnje i mnogim drugim se mogu bazirati na dobroj praksi i iskustvu iz srodne industrije ili sličnih tvrtki, napominje Željko.

To u praksi znači kako implementacija ne počinje od nule, već se radi fit-gap analiza razlika u odnosu na dobru praksu koja je već inkorporirana u samom softveru.

2) Uvođenje agilnog pristupa koji kroz iteracije omogućuje realizaciju rješenja, ali i puštanje dijelova rješenja u produktivni rad.

Drugim riječima, umjesto waterfall pristupa, gdje su faze implementacije striktno podijeljene na planning, building i running, sada je agilni pristup zastupljen u čitavoj implementaciji.

Metodologija, s druge strane, i dalje mora osigurati implementaciju koja će na svom završetku imati rješenje koje je u skladu sa zahtjevima i potrebama zbog kojih je čitav proces i počeo.

Bezbolnija digitalna transformacija

Odluku o digitalnoj transformaciji možete malo odgoditi, ali pritisak potreba će rasti i možda dovesti do iznuđenih rješenja. Odluka o izboru rešenja i načinu implementacije previše je značajna kako bi ju se prepustilo samo IT sektoru.

Kao i u drugim sektorima, sve počinje od strategije, koja nije statičan dokument kojim se ispunjava forma, već alat koji daje smjernice za donošenje poslovnih odluka i postavljanje prioriteta. Strategija tvrtke nepotpuna je bez strategije digitalne transformacije, uvjeren je Anđić. Treba biti spreman kako će se taj dokument s vremenom mijenjati, poboljšavati, biti proširivan…

Nakon strategije potrebno je identificirati pojedinačne projekte, njihov sadržaj, prioritet i nužne resurse za njihovo izvođenje. Projekti trebaju biti međusobno koordinirani, a izvedba treba imati unaprijed određena mjerila uspjeha.

Pri izboru rješenja i partnera na tržištu važno je na umu imati ciljeve iz poslovne strategije i poslovne vrijednosti koje tvrtka njeguje. Svaku softversku implementaciju potrebno je tretirati kao investiciju. Ne treba zaboraviti kako štednja u pojedinim aspektima tijekom investicije može donijeti puno veće troškove tijekom korištenja.

Najlošije je ignorirati promjene i izbjegavati donošenje važnih odluka u iščekivanju “boljih vremena”. Najbolji trenutak za početak digitalne transformacije je danas.

Nisu uvijek menadžeri najvažniji

Kad je u pitanju implementacija novog softvera koji bi trebao transformirati rad određene tvrtke ili institucije, važno je napomenuti da temelje za to treba postaviti i prije službenog početka projekta.

U okviru pripreme, prvi izazov je izbor rješenja, odnosno tehnologije gdje su tvrtke ograničene svojim iskustvom i, eventualno, radoznalošću pojedinaca.

Znam za primjer gdje je započeta implementacije bila zaustavljena jer su korisnici koji su kasnije uključeni u proces utvrdili kako im implementacija neće donijeti očekivana unaprjeđenja, odnosno da će u nekim aspektima imati čak i dodatna ograničenja.

U izboru projektnog tima trebaju biti oni koji u praksi rade i poznaju poslovne procese za koje su zaduženi, a to nisu uvijek menadžeri, napominje Željko.

Ako želite čuti više o implementacijskim metodologijama, svakako rezervirajte 25. i 26. travnja 2024. za Automation Summit i poslušajte Željkovo predavanje na temu!

Automation Summit

U svijetu AI-ja, najvažnije je naučiti kako učiti

Neizbježno je u ovom razgovoru bilo dotaknuti se i novih tehnologija.

Kao svojedobno internet, novu revoluciju danas donosi umjetna inteligencija. Kako je sve još u vrlo ranim fazama razvoja, možemo tek nagađati kako će i za što sve biti korištena. No, Željko je uvjeren kako će odgovori na ta pitanja biti raznovrsni, i uvjetovani pritiskom tržišta i kreativnosti.

Bit će također važno držati korak s napretkom.

Tvrtke i pojedinci koji ne pronađu svoje mjesto u ovom procesu uskoro biti na neki način tehnološki nepismeni i smanjit će sebi manevarski prostor za život i rad. Otprilike kao da danas ne koristite mobitel.

Tehnologija je u dobroj mjeri već tu, infrastruktura će imati posebne izazove, posebno kad je riječ o električnoj energiji.

Osobno, očekujem i sve veći uticaj umjetne inteligencije u pripremi podataka koji se migriraju iz jednog sistema u drugi, kao i samom dizajnu poslovnih procesa koji su predmet implementacije.

Nije novost da se u IT industriji promjene događaju često i da je učenje novih tehnologija sastavni dio posla. Ali, s umjetnom inteligencijom se, osim tehnologije, mijenja i pristup. Na primjer, programiranje bez primjene umjetne inteligencije se već sada smatra manje učinkovitim. Tvrtke pokušavaju promovirati primjenu oblika umjetne inteligencije, i tu se najdalje otišlo s RPA (robotskom automatizacijom procesa).

“Nada nikad se ne umori, sama se spasi.”

Primjena umjetne inteligencije daje priliku sudionicima u implementaciji za multiplikaciju njihovih aktivnosti, što bi moglo dovesti do uštede vremena i skraćivanja implementacije.

U budućnosti će se dobri projektni menadžeri i arhitekti softverskih rješenja razlikovati ne samo po metodologiji, već i po korištenju umjetne inteligencije. Nadam se kako će i formalni oblici obrazovanja prepoznati ovu potrebu.

Najvažnije što možemo naučiti djecu u školama i studente na fakultetima je kako stalno učiti.

Svakako će značajan broj njih raditi poslove koji danas ne postoje, a postojeći poslovi će se promijeniti i prilagoditi.

Čovjek će sve prirodnije komunicirati sa softverima i strojevima, a hardver će u našim životima biti sve više virtualan, smatra Željko. Radne stanice, osobna i tablet računala, mobilni telefoni će prije svega imati ergonomske funkcije, dok će memorija i dobar dio aplikacija biti u cloud okruženju.

Stabilan i širok pristup internetu imat će značaj kakav je imala kanalizacija za gradove tijekom povijesti. To postaje civilizacijska tekovina, ističe.

Nadam se kako će budućnost clouda i nas kao korisnika biti bolja i humanija. Kako bi Gibonni rekao: Nada nikad se ne umori, sama se spasi.

Vrijeme dugih projekata i implementacija je iza nas?

Naš sugovornik je također zagovornik teze kako je vrijeme dugih projekata i implementacija iza nas. Zašto je tomu tako?

Kad je Facebook bio lansiran 2004. godine trebalo mu je nešto preko dvije godine kako bi došao do 50 milijuna korisnika. Isti broj Threads je dosegnuo za samo nekoliko sati.

Nije to jedini takav primjer. Svijet je danas drukčiji, brži i zahtjevniji. Tvrtke su to shvatile, i ugradile to u svoja očekivanja od samog procesa implementacije softvera, ističe Željko. Vrijeme je jedini resurs koji nikako ne možemo nadoknaditi, zato je krucijalno važno kako se koristi… Upravo se zato nova revolucija odvija u području automatizacije.

U kontekstu vremenskih i drugih resursa tako i sam pojam automatike dobiva novo značenje. Ne očekuje se kako će stroj raditi stalno istu funkciju pod nadzorom čovjeka, pojašnjava Željko. Od stroja se očekuje učenje, prepoznavanje promjena u okruženju pa i predviđanje određenih situacija.

Zato Željko smatra da je upravo cloud je sljedeća napredna razina interneta. Osim što je već promijenio ideju o tome što je internet, cloud će neizbježno utjecati na način na koji radimo i živimo u budućnosti, zaključuje.