Upravljanje proizvodima je kao brak, teško je pomiriti razum i osjećaje – ali načina ima!

Šesnaesto izdanje Ladies of New Business konferencije ukrstilo je snage s drugim Netokracijinim događajem posvećenom razvoju proizvoda – RockPaperProduct! Rezultat je bio događaj koji je u Infobipovom kampusu u Zagrebu okupio više od 200 produktnih stručnjakinja i stručnjaka, kao i onih koji će to tek postati, koji rade s njima ili iste kane zapošljavati.

S obzirom na to da je Hrvatska još zelena po pitanju razvoja proizvoda, možda ste se i sami pitali…

Što, k’vragu, rade svi ti ljudi u produktu?

Na panelu istoimenog naziva, moderatorica Antonija Bilić Arar okupila je produktne stručnjakinje kako bi raspravile koje su to nužne pozicije u razvoju proizvoda, po čemu se razlikuju i kako mogu raditi zajedno. Pridružile su joj se Marina Hudek, Head of Product Marketing u Rocket.Chatu, Svjetlana Vukić iz Resonatea, Dijana Vitas, Area Product Owner u Visage Technologies te Product Management Consultant Iva Rumora.

Za početak, naravno da su se dotaknuli sveprisutne uloge – Product Managera. Svima je jasno da je to osoba odgovorna za uspjeh proizvoda, stoga mora biti fokusirana na sam razvoj proizvoda. S druge strane, Product Marketing Manager je netko tko sluša tržište i definira kako povratnu informaciju od korisnika pretvoriti u vrijednost koju će im donijeti (value proposition). No, postavilo se i pitanje zašto imamo toliko definicija za iste pozicije? Objašnjenje se nameće samo, iste uloge nerijetko ovise o industriji, veličini tvrtke i tima, kao i o tome je li tvrtka produktna ili agencijska.

Što rade i što trebaju znati product manageri(ce)?

Mnogi će se složiti (tko je bio!) da je vrhunac ovog panela bio trenutak kad je Svjetlana rekla da tech, figurativno rečeno, izmišlja toplu vodu…

Imam osjećaj kao da cijela tech industrija otkriva koncepte koji već postoje. Radili vi kao PM na digitalnom ili fizičkom proizvodu, vi i dalje nastupate na zapadnom tržištu; i dalje razvijate neki proizvod, a zna se već kakve dinamike i procese razvoj proizvoda nosi; i dalje za te proizvode funkcioniraju strategije davno uspostavljene.

Ukratko, tvoj proizvod može biti i veš mašina, ako ne znaš što ona radi, kako treba raditi te kako može pomoći korisniku, isto je kao da ne razumiješ SaaS ili SDK kojim upravljaš ili koji marketiraš.

Mimo definicija, panelistice su se složile kako je jedan od većih izazova produktnih stručnjaka što se moraju staviti u cipele svog kolege: da li inženjera, marketingaša ili dizajnera… kako bi se svi fokusirali na glavno pitanje: kako proizvod učiniti uspješnim na tržištu. Dijana napominje:

No, ako oni pojedinačno ne razumiju širu sliku i ne rade na tome da zajedno rješavaju glavna pitanja, tu nastaju prepreke – jer se onda dizajner ili inženjer previše fokusiraju samo na ono što oni rade i ne razume kako njihov dio gradi cjelinu odnosno kako utječe na sveukupno poslovanje koje je nastalo na temelju tog proizvoda.

Osim klijentima i korisnicima, priču o proizvodu stoga uspješno treba “prodati” i kolegama. Produktni stručnjaci, bez obzira na svoju titulu, moraju znati navigirati različitostima raznih timova kako bi mogli ostvariti ciljeve proizvoda, zaključila je Marina.

Za razvoj proizvoda ključni su brzi klikeri

Osim panela, konferenciju smo začinili i jednim Fireside chatom s Ivom Babić, Head of Product Marketing and Business Development u A1 Hrvatska, koja je u razgovoru s Ivanom Brezakom Brkanom preroštala razna pitanja oko upravljanja proizvodima.

Iva broji više od desetljeća iskustva u razvoju proizvoda i product marketingu te u A1 Hrvatska predvodi tim od trideset stručnjaka. Svoje proizvode razvijaju od nule, kaže Iva, ali otvoreno komentira kako rade s puno vanjskih firmi.

Ne libimo se pojedine inovacije i znanja integrirati izvana, ne mislimo da mi sve znamo.

Ona i njen tim zaduženi su za razvoj core telekom ponude i kreiranje value propositiona proizvoda, razvoj digitalnih platformi, product development, plasman proizvoda na tržište te integraciju proizvoda iz različitih industrija. Iva razvoj proizvoda ne nadgleda samo u telekomunikacijama, već i u sektorima poput sigurnosti, zabave, financija i osiguranja – stoga ima širok pregled na različite dinamike ovisno o industrijama.

Neizbježno je pitanje bilo, kako se u svemu tome našla? Ne krije da je na početku, dok još tim pravi nije bio uspostavljen, imala osjećaj da će poginuti od posla. No, dodaje, tri stvari su pomogle…

1. Okupljanje ekspertnog tima. Nisam se bojala zapošljavati ljude koji su bolji od mene u određenom području. Dapače.
2. Nitko nije naučio voziti auto parkirajući. Isprobavali smo, griješili i puno iz toga naučili.
3. Bila sam tvrdoglava oko vizije i planiranja kako ćemo ju ostvariti, ali tu sam da omogućim i pustim ljudima da odrade što je potrebno, kako bismo realizirali tu viziju morala sam se nekad i distancirati.

S obzirom na očitu važnost tima u razvoju proizvoda, otvorilo se i pitanje što Iva kao netko na voditeljskoj poziciji traži u kolegama? Dinamičnost tog posla nekako i sama uvjetuje potrebne vještine, komentira Iva dodajući kako je dobro imati specijalizirane stručnjake, ali u productu je važno i da si solidan u drugim relevantnim područjima…

Ako moram baš istaknuti neku osobinu, to su brzi klikeri. Razvoj proizvoda je dinamičan i ako nemaš brz mozak, pojest će te taj ritam. A ako nisi brz, moraš biti prijemčiv, moraš moći primiti feedback i savjete kolega te prihvatiti brze promjene na tržištu koje diktiraju promjene u proizvodu.

Sve ostale stvari se lako mogu naučiti, ali ovo je stvar karaktera i mindseta, zaključuje.

Kome treba “product sense”?

O tome što se (ne) može naučiti kad je u pitanju razvoj proizvoda detaljnije su se dotaknuli sudionici na panelu “Razum ili osjećaji: što je to product sense?” koji je vodio Ivan Ramljak, dugogodišnji Product Owner u raznim i manjim većim firmama, a odnedavno i suosnivač Productopije.

Na panelu su sudjelovale Anja Kuhar, Delivery Director iz Poslovne inteligencije; Aleksandra Ignatoski COO u Aestusu/Parri te Marija Sivački, Group Product Manager u Infobipu.

Što je product sense za njih, pitao ih je Ivan. Anja čak ima i formulu, takozvani vitamin 3C.

Kao prvo, moramo osluškivati klijente, moramo imati empatiju i razumijevanje prema njima, što nekada zna biti pomalo apstraktno. Potom treba razmišljati o kolegama, odnosno timu – održavati motivaciju i intuiciju oko razvoja proizvoda, a treći se tiče kompanije, što obuhvaća mogućnost sagledavanja šire slike te žongliranje između onoga što je apstraktno i opipljivo.

Aleksandra se nadovezala i s tim da je “product sense” ljudska strana nekog softvera, odnosno imamo li dobar osjećaj što će korisnik dobiti korištenjem našeg proizvoda, dok je Marija zaključila da se product sense sastoji od dvije stavke:

Sastoji se od upravljanja proizvodom koje zapravo znači upravljanje svime oko proizvoda te “osjećajem”, koji označava tvoju mogućnost da povežeš više točaka i razumiješ sve aspekte koji čine proizvod. Kao što je rekla Iva, imaš li taj neki kliker, da povežeš sve što utječe na uspjeh proizvoda.

Panelistice su se složile da tzv. product sense definitivno pomaže, ali da nije jedina stavka koja čini izvrsnog produktnog stručnjaka. Dapače, na početku vam je mnogo toga apstraktno, dodaje Anja, ali stvari postaju opipljivije što više osluškujete tržište te nastojite komunicirati i razumjeti svoje klijente.

Lako je to reći, ali kako mlađe kolege naučiti tome? Aleksandra je podijelila zanimljiv uvid.

To nije nimalo jednostavno jer možda smo i mi kao voditelji zabrijali što je “product sense” za naš proizvod… Stvar se može svesti na neki “zajednički interes” oko uspjeha tima i proizvoda. Možemo mlađim kolegama pomoći da osvijeste taj product sense tako što će koristiti druge slične sustave, ali i tako što ćemo im pokazati kako njihov rad doprinosi proizvodu.

Kad pričamo o tome kako nekada i sami možemo “zabrijati” što je ispravno, Marija se osvrnula na situaciju kad je imala osjećaj da trebaju s proizvodom ići u jednom smjeru, a kasnije su se korisnici oko toga pobunili.

Product sense je validna stavka, ali ju treba validirati kroz podatke. Iz podataka ćete izvući najbolje uvide uz koje ćete moći dobiti “product sense” odnosno potvrdu o tome koliko je dobra odluka koju donosiš u vezi proizvoda.

Aleksandra za kraj također napominje da nećete uvijek imati dovoljno podataka da opravdate svaki svoj “product sense”, zato nekada morate presjeći i reći: ovo je dovoljno informacija.

I šlag na kraju…

Zadnji segment događaja posvetili smo novom formatu, tzv. AMA (Ask me anything). Uz moderaciju Antonije Bilić Arar, Marija Matokanović, Product Owner Lead u ANDRITZ Digital Factory te Patricia Smok, Product Manager u Productiveu odgovarale su na pitanja koja su nam pristigla na mailove, društvene mreže, ali i one iz publike.

Raspravljalo se o pojedinostima koliko se razlikuje produkt menadžment u produktnoj tvrtki od onog u agenciji… Može li se s projekta prijeći na produkt, bez da padneš na poziciju juniora? Trebamo li biti zaljubljeni u svoj proizvod i trebamo li koristiti svoje proizvode?

Završnicu događaja zaokružili su Jelena Likić iz udruge Bioteka koja je predstavila aktivnosti koje provode kako bi približile STEM djevojčicama i djevojkama, a Product Lead i su-osnivač platforme TABU, Vatroslav Mileusnić, ekskluzivno je podijelio podatke o tome koliko su plaćeni stručnjaci na pozicijama u hrvatskim digitalnim proizvodima. Više o tome možete saznati u ovom tekstu i u našoj novoj epizodi podcasta.