Zašto bespovratna sredstva nisu 'smart money' koje vaš startup zapravo treba

Zašto bespovratna sredstva nisu ‘smart money’ koje vaš startup zapravo treba

Vrlo pogrešno i uvriježeno mišljenje je kako je jedina prepreka za uspjeh startupa početni seed kapital koji ćemo, eto sada, lakše dobiti. Mnogi misle da kada bi uspjeli pronaći tih magičnih nekoliko tisuća eura za pokretanje posla, sve bi kasnije bilo odlično. Na žalost, vrlo često to nije tako. Vjerujem kako bi se većina osoba, kada bi zapravo dobile novac, tek tada suočile sa stvarnošću i upitali se „A što sada?“

Pametan novac bitniji je od siromašnog kapitala.
Pametan novac bitniji je od siromašnog kapitala.

Vrlo pogrešno i uvriježeno mišljenje je kako je jedina prepreka za uspjeh startupa početni seed kapital koji ćemo, eto sada, lakše dobiti. Mnogi misle da kada bi uspjeli pronaći tih magičnih nekoliko tisuća eura za pokretanje posla, sve bi kasnije bilo odlično. Na žalost, vrlo često to nije tako. Vjerujem kako bi se većina osoba, kada bi zapravo dobile novac, tek tada suočile sa stvarnošću i upitali se „A što sada?“

Zadnjih mjeseci se dosta govori o pokretanju različitih vrsta državnih inkubatora, olakšanoj proceduri dobivanja bespovratnih sredstava sa fokusom na tehnološke startupe i sličnim inicijativama. Primjeri hrvatskog Poduzetničkog impulsa prilagođenog startupima te sredstava potpore za srpske tehnološke projekte.

Ako ste startupu dali novac i pustili ga samoga da pliva, ne pruživši mu brojne dodatne usluge, osudili ste ga na okrutnu statistiku. On će vrlo vjerojatno biti jedan od onih startupa koji vrlo brzo propadnu te ne dosegnu svoj potencijal. Postoje brojne druge stvari koje su vrjednije nego sam novac i koje će vrlo vjerojatno biti presudne kako biste bili među onom manjinom koja će uspjeti. Što više dodatne vrijednosti dolazi uz novac i investitora, to je novac vrjedniji tj. „pametniji“. Često se kaže kako je iskustvo onoga koji daje novac vrijednije nego njegov novac.

Startupu je potreban novac koji će ga okružiti uspješnim ljudima

Najveća prednost odličnih investitora dolazi u vidu ljudi koji ih okružuju. Koliko god vaš projekt bio zanimljiv, ukoliko ne privučete pažnju odličnog investitora, teško ćete privući pažnju i odličnih mentora, jedno ide s drugim. Postoje lekcije i vještine koje se mogu naučiti samo iz iskustva, a mentori su osobe koje su često po nekoliko puta prošli put na koji ste se vi tek prvi puta uputili te su voljne podijeliti svoje priče i iskustva s vama. Bitno je pronaći mentore koji mogu odvojiti vremena za vas, koji poznaju industriju kojom se bavite te su sposobni predvidjeti probleme prije nego što se oni dogode.

Startupu je potreban novac koji će mu otvoriti brojna vrata

Tijekom razvoja startupa, javljat će se potreba za različitim vrstama partnera. Zbog neiskustva i nepoznavanja onoga u što ćete se tek upustiti, vrlo vjerojatno još uvijek ne posjedujete kontakte koji će vam se kasnije pokazati kao prijeko potrebni. Uspješni investitori su ljudi koji su već stvorili odlične kontakte te će vam otvoriti brojna vrata za koja niste znali niti da postoje. Pomoć u pronalasku sljedeće runde investitora, dobavljača, kupaca se može pokazati kao ključnom za razvoj vašeg projekta. Možda i najvažnije, uz pomoć dobre preporuke, ćete puno lakše privući vrhunske talente u svoj startup.

Startupu je potreban novac koji će mu osigurati kvalitetne sparing partnere

Kada krećemo sa projektom u potpunosti smo uvjereni kako imamo vrhunsku ideju. Onda, nakon nekog vremena, nakon puno provedenih sati u razgovoru i promišljanju sa različitim ljudima shvatimo kako nije samo potrebno vrijedno raditi, trebamo i pametno raditi. Trebamo uočiti gdje su rupe u našoj ideji i gdje se fokusirati. Kada to shvatimo, vratimo se za ploču za crtanje, sagledamo stvari sa novoga ugla, pokrpamo rupe i vratimo se natrag u ring. To je proces koji nikada ne staje, a ponekad su potrebne drastične promjene u poslovnom modelu ili proizvodu kako bi naš projekt bio održiv i neprobojan. Iskusni investitori će nam pomoći pronaći rupe u čamcu te ih pokrpati prije nego što potonemo tj. ostanemo bez novca.

Startupu je potreban novac koji će ga držati lean i skalabilnim

U ranim počecima svoga projekta ćete raspolagati s vrlo malo raspoloživih resursa i morat ćete vrlo dobro promisliti kako ih najbolje alocirati. Imat ćete kontinuirane potrebe za radnim mjestom ili pristupom na Internet., ali i povremene kao što su potreba za odličnim dizajnerom, odvjetnikom ili PR stručnjakom kojega ćete trebati samo kada to baš vama odgovara.

Postoje brojne uspješne inkubatorske i akceleratorske mreže koje ulažu u startupe, međusobno surađuju i koje omogućavaju svojim korisnicima dijeljenje brojnih različitih usluga. Također, prednost tih programa jest pomoć koju možete dobiti od brojnih timova koji se nalaze u sličnoj situaciji.

Kada pogledamo vrijeme u kojemu živimo, vidimo kako je sada najbolje vrijeme za pokretanje tehnoloških startupa, jer troškovi nikada nisu bili niži, a kapital dostupniji. Novac koji nema dodatnu vrijednost će vam zasigurno pomoći, ali uglavnom samo da riješite kratkoročne probleme sa likvidnošću, dok će vam smart money pružiti veće izglede za izgradnjom uspješnog i održivog biznisa oko vašeg projekta…

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    19. 02. 2013. u 2:00 pm Odgovori

    Startupu je potrebno najmanje 100.000 USD sve niže od toga je u većini slučajeva nedovoljno.

    I treba mu čim više medijskog forsiranja da se vidi dal ideja pali. Ako pali idemo dalje ako ne ili odustajemo ili pivotamo. Treba i drugih stvari ali ove su najvažnije, jer tek ako ideja upali tada na red dolaze stvari koje autor navodi

    • Ivan Ivankoviš Jokica

      Ivan Ivankoviš Jokica

      20. 02. 2013. u 10:40 am Odgovori

      Moje je mišljenje da se prvo treba validirati projekt pa tek onda upumpavati novce. Puno toga se može napraviti i bez novaca, početni traction zasigurno. Ne znam točne brojke, ali sam siguran da je potrebno nekoliko pivotiranja kako bi se projekt iskristalizirao. Bolje je to napraviti na maloj skali i onda upumpati $100k nego za svaki pivot po $100k. Nema smisla rasipati resurse

  2. Ivan Mojsilovic

    Ivan Mojsilovic

    19. 02. 2013. u 9:39 pm Odgovori

    Odlicno napisano! Isto to sam govorio u Srbiji i da im je predlog pomoci los, nefunkcionalan i nepotreban nakon sto se uslovi ispune.

    Odlicno si sve naveo i izanalizirao, svaka cast!

  3. Damir2

    Damir2

    19. 02. 2013. u 11:07 pm Odgovori

    Još da se osvrnem na tvrdnju “Kada pogledamo vrijeme u kojemu živimo, vidimo kako je sada najbolje vrijeme za pokretanje tehnoloških startupa, jer troškovi nikada nisu bili niži, a kapital dostupniji.”

    Mislim da je obratno, nikada nije bilo teže uspjeti kao startup. Konkurencija je ogromna, financijeri su prezasićeni, tržište isforsirano i saturirano. Svatko se počeo baviti time i od strane startupa i financijera. Od silnih stotina tisuća startupa u zadnjih 5 godina stvarno je uspjelo nih par. A najuspješniji su i dalje oni pokrenuti prije 2005, kada je još bilo šanse za uspjeti.

    I kod nas je ista situacija. Svi poznati i uspješni sajtovi su od prije 2005. Index, Iskon, Forum, Net. Sajtove kao Njuškao ne računam jer to je in-house medijski projekat potpomognut beskonačnim reklamiranjem unutar firme.

    Tko god kreće u startup protiv sebe ima neumoljivu negativnu statistiku. Ali to ne znači da je baš on neće pobijediti 🙂

    • Ivan Ivankoviš Jokica

      Ivan Ivankoviš Jokica

      20. 02. 2013. u 10:48 am Odgovori

      Slažem se kako je konkurencija ogromna. Štoviše, u USA više osoba u godini završi neki Ivy League fakultet nego što ih dobije investiciju za svoj startup. S druge strane, ne bih konkurenciju shvaćao kao nešto negativno. Siguran sam da svi uspješni startupi uče od okoline što ih okružuje. Isto tako, baš zbog toga hypa, ako imate dobro posložen poslovni model, kvalitetan tim i nekakav traction, možete doći vrlo lako u kontakt sa bitnim stakeholderima. Nitko od njih ne želi propustiti sljedeći facebook ili sl i koliko toliko će vas držati pod radarom. A kao i uvijek, sve je na vama

      • Damir2

        Damir2

        20. 02. 2013. u 4:16 pm Odgovori

        Odličan komentar 😉

        Sad, kako napraviti novi Facebook to je pitanje svih pitanja u današnjem općem zasićenju u svim područjima. Kaj god napraviš investitor ti kaže, sve je ok ali ovo liči na xyz i u pravu je jer svatko liči na svakog barem u nekim segmentima. Vrlo je teško naći neku potpuno netaknutu nišu koja bi ujedno bila komercijalno isplativa za veća ulaganja.

        • Ivan Ivankoviš Jokica

          Ivan Ivankoviš Jokica

          20. 02. 2013. u 4:32 pm Odgovori

          Opet se slažem tj smatram da je jako teško pronaći nešto gdje ćeš se u potpunosti diferencirati od konkurencije i kako kažu “riješiti nekakav problem”. Ja sam mišljenja da startup ne mora izmisliti nešto novo end-to-end jer se tada javlja ranije naveden problem. Vecina svjetskih inovacija se zapravo sastoji u tome da se poboljša nekakav postojeći proces, bilo da se uštedi vrijeme, novac ili nekakav drugi resurs. Mislim da tu ima najviše mjesta za diferencijaciju, posebno ako se odmaknemo od B2C segmenta i sagledamo B2B.

        • Ivan Mojsilovic

          Ivan Mojsilovic

          20. 02. 2013. u 4:46 pm Odgovori

          To sto ti i ja mozda ne vidimo probleme ne znaci da ne postoje. Ja znam za 2 problema za koja resenja postoje ali ne u obliku u kojem odgovara vecini, ali to znam zato sto sam se susreo 1000 puta sa tim. Onai likovi na kickstarteru napravili olovku koja crta 3D i za 2 dana skupili vise od 500K itd.

  4. Vukašin

    Vukašin

    20. 02. 2013. u 12:31 am Odgovori

    Iako nisam fan grantova odnosno bespovratnih sredstava ne vidim da su loša stvar. Ponekad je besplatan novac naprosto besplatan i to nije bed. Startapu trebaju novci za razvoj u ranoj fazi i ako osnivači nisu potpuno nesposobni ne bi trebalo da ih dobijanje takvog novca navede na loš put.

    Smart money je, naravno, uvek bolja kombinacija ali se ne bih složio sa time da su grantovi štetni za startape, što se ne navodi ali jeste blago implicirano u članku, niti da grantovi isključuju mogućnost da dobijete smart money investiciju. Sem toga, izvrstan članak, thumbs up Ivane.

    Inače, program grantova srpske Vlade startapima je matching program, što znači da ako investitor sa iskustvom u investiraju u tehnološke startape uloži novac u neki startap onda se taj ulog matchuje od strane države, nije grant koji se dodeljuje na osnovu procene neke komisije. Sad, kako će to izgledati u praksi ostaje da se vidi.

    • Ivan Ivankoviš Jokica

      Ivan Ivankoviš Jokica

      20. 02. 2013. u 10:52 am Odgovori

      Dakako da je svaki novac dobrodošao i ne mislim da je to loše za startupe. Želio sam kroz ovaj tekst objasniti ljudima da prije nego što počnu kukati o tome kako nemaju novaca za svoj startup, neka prvo probaju posložiti ostale stvari. Ukoliko imaju dobar projekt, taj dio se može posložiti bez novaca. Novac im neće nužno donijeti te stvari a prema meni je ono drugo bitnije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?