A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

Prošlog je tjedna, u sklopu konferencije Zagreb Connect, održana zanimljiva panel rasprava o osnivanju startupa i otvaranju tehnoloških tvrtki u Zagrebu, manama i prednostima i tome što lokalna i državna vlast mogu učiniti da bi cijeli proces olakšale, a možda i potaknule.

zg connect web Panel 1

U raspravi su sudjelovali Ivor Bihar, kao predstavnik startupa Mediatoolkit nastalog u sklopu agencije Degordian, Luka Abrus, koji je predstavljao tvrtku Pet minuta (Five) i njen startup Shoutem, te dva “nezagrebačka” predstavnika koji su dali perspektivu iz drugih gradova – Tomer Dvir, osnivač tvrtke Soluto, i Shanir Ovadia, suosnivač tvrtke go4star. Panel je vodio Netokracijin Ivan Brezak Brkan, kojemu su domaći sugovornici objasnili zašto imaju svoje podružnice i u drugim gradovima. Razlog je jednostavan – moraju biti prisutni tamo gdje su njihovi klijenti. No, što njima treba od lokalne vlasti i zajednice?

Povuklo se pitanje startup događaja u ulozi njegovanja i poticanja lokalnih startup ekosustava. Tomer je naveo primjer Tel Aviva, u kojemu i sama gradska uprava organizira događaje, kako bi došli inozemni stručnjaci i dijelili znanje. Međutim, sugovornici su se složili da problem nastaje kad ekosustav prođe svoje rane faze – uz više događaja, sudionici će birati dolazak samo na one koji su im najzanimljiviji ili najkorisniji, a možda čak samo i na njihove dijelove. To je izazov i za organizatore da privuku osnivače i druge sudionike, stoga se trebaju pitati što im mogu ponuditi kao dodatnu vrijednost.

Korporacije u startup ekosustavu?

U startup ekosustav, kao i događaje, se u Tel Avivu uključuju i velike tvrtke, poput Googlea ili Facebooka. Iako se one možda čine kao značajna konkurencija malim te srednjim tvrtkama i startupima, pogotovo u zapošljavanju talentiranih pojedinaca, i njima je u cilju da njeguju startup ekosustav. Shanir smatra da centri za istraživanja i razvoj tehnoloških korporacija dobra stvar za zajednicu jer zaposlenici mogu u njima steći vještine koje možda nisu mogli u lokalnim tvrtkama. Nakon toga mogu ići i dalje i osnovati nešto svoje.

Djelomična fluktuacija zaposlenika u jednom sustavu nije nešto neobično, ali Tomer ipak priznaje jedno:

Kada zaposlenik prijeđe u drugu tvrtku – to smatramo vlastitim neuspjehom. Kada pokrene startup, to je uspjeh.

Luka se nadovezao na to pričom o RealNetworksu koji je kupio trećinu tvrtke Pet minuta, a s dijelom tvrtke otišli su i ljudi koji rade na projektu. Biti dio globalnog projekta, surađivati s ljudima s raznih kontinenata, možda je najbolja stvar koja se nekome može dogoditi u dvadesetima i tridesetima, kaže Luka i dodaje:

Mogli smo izgubiti taj dio ljudi, mogli su otići u inozemstvo. No, nisu – ostali su ovdje doprinose privredi.

Što vlast može napraviti za tehnološke tvrtke?

Ivor i Luka rade s timovima u Zagrebu, a klijenti su u pravilu negdje drugdje. Što jedna takva tvrtka treba od države i grada? Osim nižih davanja, što je bio prvi odgovor, naveli su se i resursi, edukacija talentiranih pojedinaca uz koje se onda mogu kreirati globalni proizvodi. Luka se nadovezuje:

Sam Grad može poraditi na prometnim vezama, kao što je bolji aerodrom. Coworking prostori i R&D centri nešto je što je realno za očekivati.

Shanir napominje da se lokalna uprava treba truditi da dovede što više tvrtki koje bi otvorile svoje prostore upravo ovdje, uključujući i radna mjesta, ali i mogućnosti za praksu. Što je potrebno od Grada jednoj takvoj tvrtki koja ulazi na novo tržište? Shanir navodi početne potpore u vidu nižeg najma te režija.

Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?
Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?

Mogu li gradovi zadržati uopće startupe lokalno, ako oni imaju težak pristup kapitalu i pametnom novcu, pitao je Ivan. U slučaju Degordiana i Shoutema ulagač je došao iz Slovenije, ali većina startupa okreće se udaljenijim izvorima. Tomer je naveo da je tu riječ o “kokoš-jaje” problemu, jer investitori dolaze tamo gdje ima veći broj dobrih projekata. No, treba li prvo biti njih pa potom i investitora ili obrnuto? Shanir tvrdi da ima i na ovim prostorima potencijalnih ulagača, ali potrebno je više uspješnih priča kako bi se oni zainteresirali. Zbog toga je hype potreban, smatraju sugovornici.

A što Grad Zagreb treba napraviti za startupe – danas?

Na gornje pitanje Luka je odgovorio da se jednostavno treba nastaviti s momentumom:

Treba napraviti još jednu konferenciju, sponzorirati druge, razgovarati sa startupima. Krajnji cilj bio bi napraviti tehnološki park, okupiti tvrtke i startupe u njemu i ponuditi im povoljnije uvjete.

Shanir smatra da Grad treba dovesti VC-eve, koji ionako traže mjesta u koja treba ulagati. S vremenom će i oni sami dolaziti češće i otvarati urede. Tomer redlaže da uprava odredi dediciranu osobu ili osobe za sve spomenute aktivnosti, dok Ivor najbitnijom smatra strategiju, odnosno da se zna tko, kada, gdje, kako i zašto. Kad se to postavi, možda se nešto i napravi.

Ono što je doista potrebno na razini države je pojednostavljivanje birokracije, a upravo je na tu temu došlo pitanje iz publike. Postavio ga je strani poslodavac koji je otvorio podružnicu u Zagrebu i ponešto se šokirao količinom papirologije i problematike oko nje. Nada se da će se tu nešto poboljšati, ali sugovornici su mogli s njim samo suosjećati. Slažu se da je za strance administracija i birokracija popriličan šok. A činjenica što se sve komunicira na hrvatskom jeziku ne pomaže. 🙂

Izraelski sugovornici su napomenuli da nije drugačije u ostatku zemalja u regiji, ali da to treba prihvatiti kao dio onoga što ovo tržište nosi sa sobom – ono ima dosta prednosti (niže cijene poslovanja, talentirani pojedinci talent), ali i negativne strane, koje predvodi zamorna birokracija.

Pobjednici startup natjecanja

Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.
Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.

No, pozitivnih priča ima – i one dolaze upravo iz Zagreba ili drugih dijelova Hrvatske, a velika je vjerojatnost da ih čeka svijetla budućnost. Među njima su i pobjednici su to startup natjecanja održanog u sklopu Zagreb Connecta. Prvu nagradu odnio je Mash.me, aplikacija koja omogućuje snimanje videa s trodimenzionalnim likovima bez stručnog poznavanja animacije i korištenja skupe opreme. Na drugom je mjestu Rentlio, aplikacija koja rješava probleme operativnog vođenja manjih objekata u turizmu, treću nagradu osvojio je TutoTod – edukativna iPad aplikacija koja potiče kreativno razmišljanje i izražavanje djece od 1 do 5 godina, dok je nagradu Grada Zagreba i godinu besplatnog programa inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb osvojio Visiobike.

Komentari

  1. Toni

    Toni

    17. 11. 2014. u 6:15 pm Odgovori

    Za početak ne treba vrtiti uvijek iste ljude i startupe. Da, znamo da je Real Networks kupio dio Shouem tima i ne, nemamo ništa koristi od ponavljanja te informacije

    Možda je to i odgovor na naslov. idite tamo gdje se dešava ozbiljniji posao

  2. Marijan

    Marijan

    18. 11. 2014. u 10:16 am Odgovori

    Mislim da bih se složio s Tonijem, na svim tim IT konferencijama uvijek vidimo iste ljude, da li se to radi reklama njima ili napokon mogu doći i novi ljudi, sa drugim idejama i projektima? Stalno pričamo o mnogim startupovima u HR a na konferencijama govore uvijek jedni te isti ljudi/tvrtke.

    • Marijan

      Marijan

      18. 11. 2014. u 10:23 am Odgovori

      Ako stalno promovirate (govorim o medijima općenito) u medijima startup zajednicu zašto onda stalno spominjemo iste tvrtke? a što je najbolje te tvrtke su u biti već nadišle pojam startupa. Poanta je dajte priliku drugima, tražite druge ideje koje hoće postati startup.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.