A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

Prošlog je tjedna, u sklopu konferencije Zagreb Connect, održana zanimljiva panel rasprava o osnivanju startupa i otvaranju tehnoloških tvrtki u Zagrebu, manama i prednostima i tome što lokalna i državna vlast mogu učiniti da bi cijeli proces olakšale, a možda i potaknule.

zg connect web Panel 1

U raspravi su sudjelovali Ivor Bihar, kao predstavnik startupa Mediatoolkit nastalog u sklopu agencije Degordian, Luka Abrus, koji je predstavljao tvrtku Pet minuta (Five) i njen startup Shoutem, te dva “nezagrebačka” predstavnika koji su dali perspektivu iz drugih gradova – Tomer Dvir, osnivač tvrtke Soluto, i Shanir Ovadia, suosnivač tvrtke go4star. Panel je vodio Netokracijin Ivan Brezak Brkan, kojemu su domaći sugovornici objasnili zašto imaju svoje podružnice i u drugim gradovima. Razlog je jednostavan – moraju biti prisutni tamo gdje su njihovi klijenti. No, što njima treba od lokalne vlasti i zajednice?

Povuklo se pitanje startup događaja u ulozi njegovanja i poticanja lokalnih startup ekosustava. Tomer je naveo primjer Tel Aviva, u kojemu i sama gradska uprava organizira događaje, kako bi došli inozemni stručnjaci i dijelili znanje. Međutim, sugovornici su se složili da problem nastaje kad ekosustav prođe svoje rane faze – uz više događaja, sudionici će birati dolazak samo na one koji su im najzanimljiviji ili najkorisniji, a možda čak samo i na njihove dijelove. To je izazov i za organizatore da privuku osnivače i druge sudionike, stoga se trebaju pitati što im mogu ponuditi kao dodatnu vrijednost.

Korporacije u startup ekosustavu?

U startup ekosustav, kao i događaje, se u Tel Avivu uključuju i velike tvrtke, poput Googlea ili Facebooka. Iako se one možda čine kao značajna konkurencija malim te srednjim tvrtkama i startupima, pogotovo u zapošljavanju talentiranih pojedinaca, i njima je u cilju da njeguju startup ekosustav. Shanir smatra da centri za istraživanja i razvoj tehnoloških korporacija dobra stvar za zajednicu jer zaposlenici mogu u njima steći vještine koje možda nisu mogli u lokalnim tvrtkama. Nakon toga mogu ići i dalje i osnovati nešto svoje.

Djelomična fluktuacija zaposlenika u jednom sustavu nije nešto neobično, ali Tomer ipak priznaje jedno:

Kada zaposlenik prijeđe u drugu tvrtku – to smatramo vlastitim neuspjehom. Kada pokrene startup, to je uspjeh.

Luka se nadovezao na to pričom o RealNetworksu koji je kupio trećinu tvrtke Pet minuta, a s dijelom tvrtke otišli su i ljudi koji rade na projektu. Biti dio globalnog projekta, surađivati s ljudima s raznih kontinenata, možda je najbolja stvar koja se nekome može dogoditi u dvadesetima i tridesetima, kaže Luka i dodaje:

Mogli smo izgubiti taj dio ljudi, mogli su otići u inozemstvo. No, nisu – ostali su ovdje doprinose privredi.

Što vlast može napraviti za tehnološke tvrtke?

Ivor i Luka rade s timovima u Zagrebu, a klijenti su u pravilu negdje drugdje. Što jedna takva tvrtka treba od države i grada? Osim nižih davanja, što je bio prvi odgovor, naveli su se i resursi, edukacija talentiranih pojedinaca uz koje se onda mogu kreirati globalni proizvodi. Luka se nadovezuje:

Sam Grad može poraditi na prometnim vezama, kao što je bolji aerodrom. Coworking prostori i R&D centri nešto je što je realno za očekivati.

Shanir napominje da se lokalna uprava treba truditi da dovede što više tvrtki koje bi otvorile svoje prostore upravo ovdje, uključujući i radna mjesta, ali i mogućnosti za praksu. Što je potrebno od Grada jednoj takvoj tvrtki koja ulazi na novo tržište? Shanir navodi početne potpore u vidu nižeg najma te režija.

Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?
Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?

Mogu li gradovi zadržati uopće startupe lokalno, ako oni imaju težak pristup kapitalu i pametnom novcu, pitao je Ivan. U slučaju Degordiana i Shoutema ulagač je došao iz Slovenije, ali većina startupa okreće se udaljenijim izvorima. Tomer je naveo da je tu riječ o “kokoš-jaje” problemu, jer investitori dolaze tamo gdje ima veći broj dobrih projekata. No, treba li prvo biti njih pa potom i investitora ili obrnuto? Shanir tvrdi da ima i na ovim prostorima potencijalnih ulagača, ali potrebno je više uspješnih priča kako bi se oni zainteresirali. Zbog toga je hype potreban, smatraju sugovornici.

A što Grad Zagreb treba napraviti za startupe – danas?

Na gornje pitanje Luka je odgovorio da se jednostavno treba nastaviti s momentumom:

Treba napraviti još jednu konferenciju, sponzorirati druge, razgovarati sa startupima. Krajnji cilj bio bi napraviti tehnološki park, okupiti tvrtke i startupe u njemu i ponuditi im povoljnije uvjete.

Shanir smatra da Grad treba dovesti VC-eve, koji ionako traže mjesta u koja treba ulagati. S vremenom će i oni sami dolaziti češće i otvarati urede. Tomer redlaže da uprava odredi dediciranu osobu ili osobe za sve spomenute aktivnosti, dok Ivor najbitnijom smatra strategiju, odnosno da se zna tko, kada, gdje, kako i zašto. Kad se to postavi, možda se nešto i napravi.

Ono što je doista potrebno na razini države je pojednostavljivanje birokracije, a upravo je na tu temu došlo pitanje iz publike. Postavio ga je strani poslodavac koji je otvorio podružnicu u Zagrebu i ponešto se šokirao količinom papirologije i problematike oko nje. Nada se da će se tu nešto poboljšati, ali sugovornici su mogli s njim samo suosjećati. Slažu se da je za strance administracija i birokracija popriličan šok. A činjenica što se sve komunicira na hrvatskom jeziku ne pomaže. 🙂

Izraelski sugovornici su napomenuli da nije drugačije u ostatku zemalja u regiji, ali da to treba prihvatiti kao dio onoga što ovo tržište nosi sa sobom – ono ima dosta prednosti (niže cijene poslovanja, talentirani pojedinci talent), ali i negativne strane, koje predvodi zamorna birokracija.

Pobjednici startup natjecanja

Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.
Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.

No, pozitivnih priča ima – i one dolaze upravo iz Zagreba ili drugih dijelova Hrvatske, a velika je vjerojatnost da ih čeka svijetla budućnost. Među njima su i pobjednici su to startup natjecanja održanog u sklopu Zagreb Connecta. Prvu nagradu odnio je Mash.me, aplikacija koja omogućuje snimanje videa s trodimenzionalnim likovima bez stručnog poznavanja animacije i korištenja skupe opreme. Na drugom je mjestu Rentlio, aplikacija koja rješava probleme operativnog vođenja manjih objekata u turizmu, treću nagradu osvojio je TutoTod – edukativna iPad aplikacija koja potiče kreativno razmišljanje i izražavanje djece od 1 do 5 godina, dok je nagradu Grada Zagreba i godinu besplatnog programa inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb osvojio Visiobike.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Toni

    Toni

    17. 11. 2014. u 6:15 pm Odgovori

    Za početak ne treba vrtiti uvijek iste ljude i startupe. Da, znamo da je Real Networks kupio dio Shouem tima i ne, nemamo ništa koristi od ponavljanja te informacije

    Možda je to i odgovor na naslov. idite tamo gdje se dešava ozbiljniji posao

  2. Marijan

    Marijan

    18. 11. 2014. u 10:16 am Odgovori

    Mislim da bih se složio s Tonijem, na svim tim IT konferencijama uvijek vidimo iste ljude, da li se to radi reklama njima ili napokon mogu doći i novi ljudi, sa drugim idejama i projektima? Stalno pričamo o mnogim startupovima u HR a na konferencijama govore uvijek jedni te isti ljudi/tvrtke.

    • Marijan

      Marijan

      18. 11. 2014. u 10:23 am Odgovori

      Ako stalno promovirate (govorim o medijima općenito) u medijima startup zajednicu zašto onda stalno spominjemo iste tvrtke? a što je najbolje te tvrtke su u biti već nadišle pojam startupa. Poanta je dajte priliku drugima, tražite druge ideje koje hoće postati startup.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Ekskluzivno

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Peta kriptomarka Hrvatske pošte su neponovljivi profesor Baltazar i njegovi izumi

Peto izdanje kriptomarke, koja dolazi u analognom i digitalnom obliku, Hrvatska pošta pustila je u optjecaj!

Što ste propustili

Prikaz

Sretan mu 25. rođendan: Kako smo počeli koristiti Googleove proizvode – i zašto (ne)ćemo nastaviti?

Povodom Googleovog rođendana prisjećamo se njegove prošlosti, nepobitnog utjecaja na sve digitalno što danas radimo, ali gledamo i u blisku budućnost koju će obilježiti dvije ključne riječi - umjetna inteligencija i monopol. Nismo propustili priliku ni nostalgično se prisjetiti pozivnica za Gmail, Googleovih pokušaja da napravi društvenu mrežu ili prvih susreta s Googleom, što je za neke zapravo bio YouTube.

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Tehnologija

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).

Tvrtke i poslovanje

Sofascore i Span: Zašto se nismo prodali? Jer nam to ne treba – ako imaš tri auta, možeš voziti samo jedan.

Investicije i preuzimanja domaćih tvrtki glavne su teme naše male poduzetničke scene, ali koliko god se pričalo, često tema o neovisnosti ostane postrani. Srećom, ove godine se otvorila na 16. Weekendu.

Dizajn

“Design Handoff” je proces zbog kojeg developer i dizajner ne moraju imati “standoff”

Predaja bilokakvog projekta ne završava s vašom točkom na kraju - nego svih kojih se taj projekt usko tiče. Uz Neuralab prolazimo kako od “ja sam svoje riješio” doći do kvalitetnog, strukturiranog “design handoffa” koji će značajno olakšati život svima uključenima: dizajnerima, developerima, PM-ovima, klijentima…