A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

Prošlog je tjedna, u sklopu konferencije Zagreb Connect, održana zanimljiva panel rasprava o osnivanju startupa i otvaranju tehnoloških tvrtki u Zagrebu, manama i prednostima i tome što lokalna i državna vlast mogu učiniti da bi cijeli proces olakšale, a možda i potaknule.

zg connect web Panel 1

U raspravi su sudjelovali Ivor Bihar, kao predstavnik startupa Mediatoolkit nastalog u sklopu agencije Degordian, Luka Abrus, koji je predstavljao tvrtku Pet minuta (Five) i njen startup Shoutem, te dva “nezagrebačka” predstavnika koji su dali perspektivu iz drugih gradova – Tomer Dvir, osnivač tvrtke Soluto, i Shanir Ovadia, suosnivač tvrtke go4star. Panel je vodio Netokracijin Ivan Brezak Brkan, kojemu su domaći sugovornici objasnili zašto imaju svoje podružnice i u drugim gradovima. Razlog je jednostavan – moraju biti prisutni tamo gdje su njihovi klijenti. No, što njima treba od lokalne vlasti i zajednice?

Povuklo se pitanje startup događaja u ulozi njegovanja i poticanja lokalnih startup ekosustava. Tomer je naveo primjer Tel Aviva, u kojemu i sama gradska uprava organizira događaje, kako bi došli inozemni stručnjaci i dijelili znanje. Međutim, sugovornici su se složili da problem nastaje kad ekosustav prođe svoje rane faze – uz više događaja, sudionici će birati dolazak samo na one koji su im najzanimljiviji ili najkorisniji, a možda čak samo i na njihove dijelove. To je izazov i za organizatore da privuku osnivače i druge sudionike, stoga se trebaju pitati što im mogu ponuditi kao dodatnu vrijednost.

Korporacije u startup ekosustavu?

U startup ekosustav, kao i događaje, se u Tel Avivu uključuju i velike tvrtke, poput Googlea ili Facebooka. Iako se one možda čine kao značajna konkurencija malim te srednjim tvrtkama i startupima, pogotovo u zapošljavanju talentiranih pojedinaca, i njima je u cilju da njeguju startup ekosustav. Shanir smatra da centri za istraživanja i razvoj tehnoloških korporacija dobra stvar za zajednicu jer zaposlenici mogu u njima steći vještine koje možda nisu mogli u lokalnim tvrtkama. Nakon toga mogu ići i dalje i osnovati nešto svoje.

Djelomična fluktuacija zaposlenika u jednom sustavu nije nešto neobično, ali Tomer ipak priznaje jedno:

Kada zaposlenik prijeđe u drugu tvrtku – to smatramo vlastitim neuspjehom. Kada pokrene startup, to je uspjeh.

Luka se nadovezao na to pričom o RealNetworksu koji je kupio trećinu tvrtke Pet minuta, a s dijelom tvrtke otišli su i ljudi koji rade na projektu. Biti dio globalnog projekta, surađivati s ljudima s raznih kontinenata, možda je najbolja stvar koja se nekome može dogoditi u dvadesetima i tridesetima, kaže Luka i dodaje:

Mogli smo izgubiti taj dio ljudi, mogli su otići u inozemstvo. No, nisu – ostali su ovdje doprinose privredi.

Što vlast može napraviti za tehnološke tvrtke?

Ivor i Luka rade s timovima u Zagrebu, a klijenti su u pravilu negdje drugdje. Što jedna takva tvrtka treba od države i grada? Osim nižih davanja, što je bio prvi odgovor, naveli su se i resursi, edukacija talentiranih pojedinaca uz koje se onda mogu kreirati globalni proizvodi. Luka se nadovezuje:

Sam Grad može poraditi na prometnim vezama, kao što je bolji aerodrom. Coworking prostori i R&D centri nešto je što je realno za očekivati.

Shanir napominje da se lokalna uprava treba truditi da dovede što više tvrtki koje bi otvorile svoje prostore upravo ovdje, uključujući i radna mjesta, ali i mogućnosti za praksu. Što je potrebno od Grada jednoj takvoj tvrtki koja ulazi na novo tržište? Shanir navodi početne potpore u vidu nižeg najma te režija.

Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?
Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?

Mogu li gradovi zadržati uopće startupe lokalno, ako oni imaju težak pristup kapitalu i pametnom novcu, pitao je Ivan. U slučaju Degordiana i Shoutema ulagač je došao iz Slovenije, ali većina startupa okreće se udaljenijim izvorima. Tomer je naveo da je tu riječ o “kokoš-jaje” problemu, jer investitori dolaze tamo gdje ima veći broj dobrih projekata. No, treba li prvo biti njih pa potom i investitora ili obrnuto? Shanir tvrdi da ima i na ovim prostorima potencijalnih ulagača, ali potrebno je više uspješnih priča kako bi se oni zainteresirali. Zbog toga je hype potreban, smatraju sugovornici.

A što Grad Zagreb treba napraviti za startupe – danas?

Na gornje pitanje Luka je odgovorio da se jednostavno treba nastaviti s momentumom:

Treba napraviti još jednu konferenciju, sponzorirati druge, razgovarati sa startupima. Krajnji cilj bio bi napraviti tehnološki park, okupiti tvrtke i startupe u njemu i ponuditi im povoljnije uvjete.

Shanir smatra da Grad treba dovesti VC-eve, koji ionako traže mjesta u koja treba ulagati. S vremenom će i oni sami dolaziti češće i otvarati urede. Tomer redlaže da uprava odredi dediciranu osobu ili osobe za sve spomenute aktivnosti, dok Ivor najbitnijom smatra strategiju, odnosno da se zna tko, kada, gdje, kako i zašto. Kad se to postavi, možda se nešto i napravi.

Ono što je doista potrebno na razini države je pojednostavljivanje birokracije, a upravo je na tu temu došlo pitanje iz publike. Postavio ga je strani poslodavac koji je otvorio podružnicu u Zagrebu i ponešto se šokirao količinom papirologije i problematike oko nje. Nada se da će se tu nešto poboljšati, ali sugovornici su mogli s njim samo suosjećati. Slažu se da je za strance administracija i birokracija popriličan šok. A činjenica što se sve komunicira na hrvatskom jeziku ne pomaže. 🙂

Izraelski sugovornici su napomenuli da nije drugačije u ostatku zemalja u regiji, ali da to treba prihvatiti kao dio onoga što ovo tržište nosi sa sobom – ono ima dosta prednosti (niže cijene poslovanja, talentirani pojedinci talent), ali i negativne strane, koje predvodi zamorna birokracija.

Pobjednici startup natjecanja

Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.
Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.

No, pozitivnih priča ima – i one dolaze upravo iz Zagreba ili drugih dijelova Hrvatske, a velika je vjerojatnost da ih čeka svijetla budućnost. Među njima su i pobjednici su to startup natjecanja održanog u sklopu Zagreb Connecta. Prvu nagradu odnio je Mash.me, aplikacija koja omogućuje snimanje videa s trodimenzionalnim likovima bez stručnog poznavanja animacije i korištenja skupe opreme. Na drugom je mjestu Rentlio, aplikacija koja rješava probleme operativnog vođenja manjih objekata u turizmu, treću nagradu osvojio je TutoTod – edukativna iPad aplikacija koja potiče kreativno razmišljanje i izražavanje djece od 1 do 5 godina, dok je nagradu Grada Zagreba i godinu besplatnog programa inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb osvojio Visiobike.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Toni

    Toni

    17. 11. 2014. u 6:15 pm Odgovori

    Za početak ne treba vrtiti uvijek iste ljude i startupe. Da, znamo da je Real Networks kupio dio Shouem tima i ne, nemamo ništa koristi od ponavljanja te informacije

    Možda je to i odgovor na naslov. idite tamo gdje se dešava ozbiljniji posao

  2. Marijan

    Marijan

    18. 11. 2014. u 10:16 am Odgovori

    Mislim da bih se složio s Tonijem, na svim tim IT konferencijama uvijek vidimo iste ljude, da li se to radi reklama njima ili napokon mogu doći i novi ljudi, sa drugim idejama i projektima? Stalno pričamo o mnogim startupovima u HR a na konferencijama govore uvijek jedni te isti ljudi/tvrtke.

    • Marijan

      Marijan

      18. 11. 2014. u 10:23 am Odgovori

      Ako stalno promovirate (govorim o medijima općenito) u medijima startup zajednicu zašto onda stalno spominjemo iste tvrtke? a što je najbolje te tvrtke su u biti već nadišle pojam startupa. Poanta je dajte priliku drugima, tražite druge ideje koje hoće postati startup.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.