A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

A zašto bi netko uopće pokrenuo startup u Zagrebu?

Prošlog je tjedna, u sklopu konferencije Zagreb Connect, održana zanimljiva panel rasprava o osnivanju startupa i otvaranju tehnoloških tvrtki u Zagrebu, manama i prednostima i tome što lokalna i državna vlast mogu učiniti da bi cijeli proces olakšale, a možda i potaknule.

zg connect web Panel 1

U raspravi su sudjelovali Ivor Bihar, kao predstavnik startupa Mediatoolkit nastalog u sklopu agencije Degordian, Luka Abrus, koji je predstavljao tvrtku Pet minuta (Five) i njen startup Shoutem, te dva “nezagrebačka” predstavnika koji su dali perspektivu iz drugih gradova – Tomer Dvir, osnivač tvrtke Soluto, i Shanir Ovadia, suosnivač tvrtke go4star. Panel je vodio Netokracijin Ivan Brezak Brkan, kojemu su domaći sugovornici objasnili zašto imaju svoje podružnice i u drugim gradovima. Razlog je jednostavan – moraju biti prisutni tamo gdje su njihovi klijenti. No, što njima treba od lokalne vlasti i zajednice?

Povuklo se pitanje startup događaja u ulozi njegovanja i poticanja lokalnih startup ekosustava. Tomer je naveo primjer Tel Aviva, u kojemu i sama gradska uprava organizira događaje, kako bi došli inozemni stručnjaci i dijelili znanje. Međutim, sugovornici su se složili da problem nastaje kad ekosustav prođe svoje rane faze – uz više događaja, sudionici će birati dolazak samo na one koji su im najzanimljiviji ili najkorisniji, a možda čak samo i na njihove dijelove. To je izazov i za organizatore da privuku osnivače i druge sudionike, stoga se trebaju pitati što im mogu ponuditi kao dodatnu vrijednost.

Korporacije u startup ekosustavu?

U startup ekosustav, kao i događaje, se u Tel Avivu uključuju i velike tvrtke, poput Googlea ili Facebooka. Iako se one možda čine kao značajna konkurencija malim te srednjim tvrtkama i startupima, pogotovo u zapošljavanju talentiranih pojedinaca, i njima je u cilju da njeguju startup ekosustav. Shanir smatra da centri za istraživanja i razvoj tehnoloških korporacija dobra stvar za zajednicu jer zaposlenici mogu u njima steći vještine koje možda nisu mogli u lokalnim tvrtkama. Nakon toga mogu ići i dalje i osnovati nešto svoje.

Djelomična fluktuacija zaposlenika u jednom sustavu nije nešto neobično, ali Tomer ipak priznaje jedno:

Kada zaposlenik prijeđe u drugu tvrtku – to smatramo vlastitim neuspjehom. Kada pokrene startup, to je uspjeh.

Luka se nadovezao na to pričom o RealNetworksu koji je kupio trećinu tvrtke Pet minuta, a s dijelom tvrtke otišli su i ljudi koji rade na projektu. Biti dio globalnog projekta, surađivati s ljudima s raznih kontinenata, možda je najbolja stvar koja se nekome može dogoditi u dvadesetima i tridesetima, kaže Luka i dodaje:

Mogli smo izgubiti taj dio ljudi, mogli su otići u inozemstvo. No, nisu – ostali su ovdje doprinose privredi.

Što vlast može napraviti za tehnološke tvrtke?

Ivor i Luka rade s timovima u Zagrebu, a klijenti su u pravilu negdje drugdje. Što jedna takva tvrtka treba od države i grada? Osim nižih davanja, što je bio prvi odgovor, naveli su se i resursi, edukacija talentiranih pojedinaca uz koje se onda mogu kreirati globalni proizvodi. Luka se nadovezuje:

Sam Grad može poraditi na prometnim vezama, kao što je bolji aerodrom. Coworking prostori i R&D centri nešto je što je realno za očekivati.

Shanir napominje da se lokalna uprava treba truditi da dovede što više tvrtki koje bi otvorile svoje prostore upravo ovdje, uključujući i radna mjesta, ali i mogućnosti za praksu. Što je potrebno od Grada jednoj takvoj tvrtki koja ulazi na novo tržište? Shanir navodi početne potpore u vidu nižeg najma te režija.

Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?
Gdje pronaći novac za lokalne startupe? Degordian i Shoutem pronašli su ga u Sloveniji, a ostali?

Mogu li gradovi zadržati uopće startupe lokalno, ako oni imaju težak pristup kapitalu i pametnom novcu, pitao je Ivan. U slučaju Degordiana i Shoutema ulagač je došao iz Slovenije, ali većina startupa okreće se udaljenijim izvorima. Tomer je naveo da je tu riječ o “kokoš-jaje” problemu, jer investitori dolaze tamo gdje ima veći broj dobrih projekata. No, treba li prvo biti njih pa potom i investitora ili obrnuto? Shanir tvrdi da ima i na ovim prostorima potencijalnih ulagača, ali potrebno je više uspješnih priča kako bi se oni zainteresirali. Zbog toga je hype potreban, smatraju sugovornici.

A što Grad Zagreb treba napraviti za startupe – danas?

Na gornje pitanje Luka je odgovorio da se jednostavno treba nastaviti s momentumom:

Treba napraviti još jednu konferenciju, sponzorirati druge, razgovarati sa startupima. Krajnji cilj bio bi napraviti tehnološki park, okupiti tvrtke i startupe u njemu i ponuditi im povoljnije uvjete.

Shanir smatra da Grad treba dovesti VC-eve, koji ionako traže mjesta u koja treba ulagati. S vremenom će i oni sami dolaziti češće i otvarati urede. Tomer redlaže da uprava odredi dediciranu osobu ili osobe za sve spomenute aktivnosti, dok Ivor najbitnijom smatra strategiju, odnosno da se zna tko, kada, gdje, kako i zašto. Kad se to postavi, možda se nešto i napravi.

Ono što je doista potrebno na razini države je pojednostavljivanje birokracije, a upravo je na tu temu došlo pitanje iz publike. Postavio ga je strani poslodavac koji je otvorio podružnicu u Zagrebu i ponešto se šokirao količinom papirologije i problematike oko nje. Nada se da će se tu nešto poboljšati, ali sugovornici su mogli s njim samo suosjećati. Slažu se da je za strance administracija i birokracija popriličan šok. A činjenica što se sve komunicira na hrvatskom jeziku ne pomaže. 🙂

Izraelski sugovornici su napomenuli da nije drugačije u ostatku zemalja u regiji, ali da to treba prihvatiti kao dio onoga što ovo tržište nosi sa sobom – ono ima dosta prednosti (niže cijene poslovanja, talentirani pojedinci talent), ali i negativne strane, koje predvodi zamorna birokracija.

Pobjednici startup natjecanja

Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.
Mash.me, pobjednik natjecanja u sklopu Zagreb Connecta.

No, pozitivnih priča ima – i one dolaze upravo iz Zagreba ili drugih dijelova Hrvatske, a velika je vjerojatnost da ih čeka svijetla budućnost. Među njima su i pobjednici su to startup natjecanja održanog u sklopu Zagreb Connecta. Prvu nagradu odnio je Mash.me, aplikacija koja omogućuje snimanje videa s trodimenzionalnim likovima bez stručnog poznavanja animacije i korištenja skupe opreme. Na drugom je mjestu Rentlio, aplikacija koja rješava probleme operativnog vođenja manjih objekata u turizmu, treću nagradu osvojio je TutoTod – edukativna iPad aplikacija koja potiče kreativno razmišljanje i izražavanje djece od 1 do 5 godina, dok je nagradu Grada Zagreba i godinu besplatnog programa inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb osvojio Visiobike.

Komentari

  1. Toni

    Toni

    17. 11. 2014. u 6:15 pm Odgovori

    Za početak ne treba vrtiti uvijek iste ljude i startupe. Da, znamo da je Real Networks kupio dio Shouem tima i ne, nemamo ništa koristi od ponavljanja te informacije

    Možda je to i odgovor na naslov. idite tamo gdje se dešava ozbiljniji posao

  2. Marijan

    Marijan

    18. 11. 2014. u 10:16 am Odgovori

    Mislim da bih se složio s Tonijem, na svim tim IT konferencijama uvijek vidimo iste ljude, da li se to radi reklama njima ili napokon mogu doći i novi ljudi, sa drugim idejama i projektima? Stalno pričamo o mnogim startupovima u HR a na konferencijama govore uvijek jedni te isti ljudi/tvrtke.

    • Marijan

      Marijan

      18. 11. 2014. u 10:23 am Odgovori

      Ako stalno promovirate (govorim o medijima općenito) u medijima startup zajednicu zašto onda stalno spominjemo iste tvrtke? a što je najbolje te tvrtke su u biti već nadišle pojam startupa. Poanta je dajte priliku drugima, tražite druge ideje koje hoće postati startup.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Video

Iskustva i brojke pokazuju da su žene u IT industriji u lošijem položaju no što smo mislili

"Možeš imati kilometarski CV s iskustvom u IT industriji, ali opet će se naći neki IT administrator s previše vremena koji će iskomentirati da si se previše šminkala, a premalo učila."

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.