Kad bi Wikipedia barem izgledala ovako…

Wikipediju koristimo svi svakodnevno, no usprkos svojoj popularnosti, na njoj se, barem što se vizualnog dijela tiče, ne mijenja puno. Čak štoviše, Wikipedija danas drži jedno prilično ružno i teško čitljivo sučelje i dobro bi joj došao dobro promišljen facelifting. Kreativna agencija New! je upravo zato napravila koncept njihovog redizajna popularne baze znanja, krenuvši od logotipa i njegove primjene na sve ostale 'wikije' do redefiniranja nekih funkcionalnosti unutar samog sustava Wikipedije.

Sviđa li vam se ovaj koncept Wikipedije?

Wikipediju koristimo svi svakodnevno, no usprkos svojoj popularnosti, na njoj se, barem što se vizualnog dijela tiče, ne mijenja puno. Čak štoviše, Wikipedija danas drži jedno prilično ružno i teško čitljivo sučelje i dobro bi joj došao dobro promišljen facelifting. Kreativna agencija New! je upravo zato napravila koncept njihovog redizajna popularne baze znanja, krenuvši od logotipa i njegove primjene na sve ostale ‘wikije’ do redefiniranja nekih funkcionalnosti unutar samog sustava Wikipedije.

Novi logotip bi tako bio jednostavno slovo W koje bi simboliziralo ‘wiki’ dok bi drugi dio bio naziv samog servisa (WikiQuotes, WikiSources itd.). Naslovna stranica Wikipedije više ne bi imala sitno polje za pretraživanje i stotinjak izlistanih jezika, već bi tražilica zauzimala glavno mjesto na stranici.

Prilikom čitanja članka, mogli biste označavati bitne dijelove teksta i spremiti ih za kasnije, a neke pojmove bi mogli detaljnije istražiti uz pomoć semantičkih veza prikazanih uz pomoć grafa.

Ideja je mnogo i New! je prikazao neke vrlo dobre za koje bi bilo šteta da ostanu samo na ideji. Pogledajte elaborat Wikipedijinog redizajna, mogao bi vam se svidjeti!

Hvala Branku Šabariću na linku!

Naslovnica

Povezani termini

Naslovnica

ponuda

Komentari

  1. hrvoje

    hrvoje

    08. 08. 2012. u 11:34 am Odgovori

    50% upotrebljive povrsine ode na zaglavlje; logo, nekoliko akcijskih tipki i search? Naglasak se mice sa sadrzaja, a na wikipediji je upravo to najbitnije. Uopce mi se ne svidja.

    • b

      b

      08. 08. 2012. u 12:22 pm Odgovori

      slažem se sa hrvojem, previše neupotrebljenog prostora između vrha prozora i samog naslova teme. ali generalno, lep dizajn.
      a kad smo kod dizajna već, bila bi odlična opcija da vikipedija ubaci i zvaničnu tamniju verziju sajta, da ne moram stalno da se zezam sa skriptama za stajliš.

      hehehe, vidi tome grobara pored ričarda trećeg!

  2. Marin

    Marin

    08. 08. 2012. u 12:38 pm Odgovori

    Ako ćemo iskreno, više mi se sviđa sadašnji dizajn nego ovo, ne znam zašto ste ga proglasili ružnim i teško čitljivim. Daleko od toga da ne bi mogao biti bolji, ali je enciklopedijski, logičan i definitivno ne ružan. Što se ovog redizajna tiče, kao što reče hrvoje, header posve nepotrebno zauzima previše mjesta, buttoni su ogromni, prenaglašeni, search box isto tako, čitav se izgled “poglupljuje” da bi bio privlačniji i onima koji reagiraju samo na slike i ne da im se čitati (otprilike kao što se poglupljuju dnevne novine, televizijski program, RPG igre i masa drugih stvari, samo kako bi se povlađivalo ADHD generaciji). Pretpostavljam da za povećanje elemenata dio razloga leži i u tome da se ovakva Wikipedia mogla bez problema koristiti na tabletima i s ćevapima od prstiju, što je još jedan trend koji mi sve više ide na živce i nadam se da će doživjeti apsolutni kolaps i propast jer ako nam je budućnost pikanje po očajnim Windowsima 8 na tabletima, spašavaj se tko može.

  3. AnyDog

    AnyDog

    08. 08. 2012. u 8:51 pm Odgovori

    Upotrebljiva površina ?? Za što ? Popuniti sa tekstom ? Pa čekaj, čemu onda služi prored, paragrafi itd … Ajmo stisnuti koliko god možemo teksta, bez ikakve “prazne upotrebljive površine”, pa ćemo vidjeti kako će biti čitljiv sajt (Wikipedija ili koi god …)
    Koliko se meni čini, u svijetu interneta prevladava (pozitivan) trend ne prekrcavanja stranica, niti sadržajem niti predizajniranjem i ovo mi je na tragu toga. Sjetite se samo načičkanih i prenatrpanih portala od prije koju godinu … užas … nečitljivo.
    Dizajn nije samo – lijepe ikone, tipografija i slikice, sjenice …blabla.
    Strukturiranje i filtriranje sadržaja te njegova prezentacija na najprimjereniji način. Najbolji dizajn je onaj koji je najviše u službi onoga čime se bavi, a najmanje sam sebi svrha.
    Meni je ovaj koncept za Wikipediju dosta dobar (dalo bi se tu duuuuugo raspravljati o svim aspektima …)

    • Marin

      Marin

      09. 08. 2012. u 1:12 pm Odgovori

      Hvala na lekciji što je dizajn 🙂 Nitko ne govori da ne treba biti proreda, niti je itko rekao da treba stisnuti koliko god možemo teksta na stranicu. Osobno volim prozračnost webova, ali kada search box i buttoni izgledaju kao da bi se od njih moglo napraviti četiri ili šest manjih koji bi svejedno bili dovoljno veliki, onda je to pretjerano i očito skrojeno za tablete, a mene osobno zabrinjava sve veći trend guranja tabletoidnog dizajna na desktope. Ne želim mišem nabadati po tipkama od 50 cm2, no izgleda da nas upravo to čeka ako se ovako nastavi.

      • AnyDog

        AnyDog

        09. 08. 2012. u 4:04 pm Odgovori

        Nema problema, rado, tu i tamo, podijelim koji besplatni savjet ;). Ma sori, ono što me ubolo u mozak je taj “upotrebljivi prostor” … Odmah sam se sjetio mase sajtova koji su uzaludno imali kvalitetan sadržaj jer bi tjerali posjetitelje grozomotnim dizajnom.
        Normalno, neki put se pretjeruje sa “whitespaceima”, ali meni se sviđa taj trend “tabletizacije” desktop dizajna. Ako je u granicama normale, jasno … I ovaj koncept mi je na tragu toga …
        p.s. sori – nisam mislio soliti pamet

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Zašto više nije dovoljno biti dobar developer u Hrvatskoj (i zašto ‘freelance’ nije rješenje)

CEO-i Rentlija, Neuralaba, Bornfighta i Locastica u Labinu su razgovarali o tome kako učiniti zaposlenike sretnima, ali i o freelancerima te - podjeli zarade.

Analiza

PSD2: Banke, ‘fintech’ i tehnološki giganti upravo su u utrci života

Tko će prvi prijeći preko svih prepreka regulacija i standarda do otvorenog bankarstva?

Sponzorirano

Osvoji 50.000 kuna vrijednu stipendiju za studij programiranja!

Svake godine pojave se nove statistike - koliko programera nedostaje u Hrvatskoj i Europskoj uniji i koliko će taj broj porasti. Za sada se taj nedostatak već broji u stotinama tisuća.

Što ste propustili

Društvene mreže

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Mnogi korisnici Twittera u svoju biografiju dodali su objašnjenje “retweets ≠ endorsements”. No, u pojedinim slučajevima, posebice ako je politika upletena, to neće biti dovoljno da se ogradite od sadržaja koji dijelite - posebice ako taj sadržaj dođe pred oči onih koji Twitter ne koriste.

Prikaz

Za moje sestrične: Dan u životu community managera u Remedy Entertainmentu

"Vida, ne možemo vjerovati da si već deset mjeseci u Finskoj, a mi još uvijek nemamo pojma što ti zapravo radiš", rekle su mi sestrične. Za njih, a i za sve ostale, slijedi moj tipičan radni dan u Remedy Entertainmentu.

Društvene mreže

Roditelji su nam preuzeli Facebook (i zato Facebook Portal ima smisla)

Dok ‘našu’ društvenu mrežu odbacuje Generacija Z, nasljeđuju je - naši roditelji.

Internet marketing

Je li studentski natječaj Pauza.hr-a zapravo kupovanje recenzija (kako tvrdi Plava Kamenica)?

U gastronomiji stručna Plava Kamenica prozvala je servis za naručivanje hrane Pauza.hr - i pokazala kako nije svaki natječaj za "influencere" zapravo kupovanje pozitivnih recenzija.

Kultura 2.0

Da, #PrekinimoŠutnju, ali bez ‘influencera’ Kujundžić bi se opet oglušio na mučnu istinu

Kampanja #PrekinimoŠutnju, koju je pokrenula udruga RODA - Roditelji u akciji još prije četiri godine, ovih je dana oživljena i višestruko pojačana zahvaljujući jednoj utjecajnoj ženi - saborskoj zastupnici Ivani Ninčević Lesandrić, koja je o svom mučnom iskustvu progovorila javno. I pokrenula lavinu koja se ne stišava.

Tehnologija

Treba li vam uopće televizor pogonjen Androidom?

Iako Android u televizorima nije novost, mnogi se prilikom kupovine novog TV-a i dalje pitaju - što on točno donosi i isplati se uopće izdvojiti više novca za uređaj pogonjen tim sustavom?