Banke se okreću startupima, ali nije dovoljan samo novac!

Domaće banke okreću se startupima, ali nije dovoljna samo novčana potpora!

Vladimir Puškaš na natječaju Moj ZABA Start osvojio je prvo i drugo mjesto za svoja rješenja u kategoriji Start IT up, namijenjena poboljšanju internih procesa Zagrebačke banke. I dok čekamo pobjednike Start app dijela, Vladimir je opisao svoja iskustva i što misli o otvaranju bankarskog sektora startupima.

puskas zaba

ZABA je ove godine organizirala natječaj Moj ZABA Start kroz dvije glavne kategorije: Start app i Start IT up. Kategorija Start app odnosila se primarno na rješenja za unapređenje poslovanja u sektorima poljoprivrede, turizma i mikro poduzetništva. U tom smislu, koncept Start appa zasnovan je na klasičnim idejno-inkubacijsko-implementacijskim procesima. Pod tim podrazumijevam modus operandi razvijenih startup ekosustava gdje je filtriranje najboljih projekata te poticanje njihovog daljnjeg rasta dobro uhodan proces.

Financijska potpora samo dio priče

Hrvatska startup zajednica je tek unazad nekoliko godina počela praviti prve korake u tom smjeru. Često nije uvijek bilo jednostavno i cijela se zajednica zapravo učila “hodati” zajedno. Iz prve ruke znam koliko je neprospavanih noći bilo potrebno da se dođe to točke u kojoj se nalazimo danas. To ne govorim žalopojki radi, nego želim istaknuti kako iza svega stoji ogroman trud pojedinaca i cijele zajednice. Upravo zato je danas situacija za poduzetnike koji tek kreću ipak puno, puno bolja. Danas postoji ona kritična how-to masa.

Natječaj Moj ZABA Start odličan je primjer toga. Cijeli koncept postavljen je točno onako kako bi i trebao biti te je ispravno prepoznato kako je financijska podrška samo polovica potrebnih sastojaka. Onaj drugi dio je pristup mentorima, iskusnim poduzetnicima, koji su prvi “prokrčili” put. Takvi mentori poduzetnicima koji tek počinu mogu olakšati i ubrzati izlazak na tržište, istovremeno im pomažući izbjeći nepotrebne greške. Upravo takva pomoć u kritičnim trenutcima može značiti razliku između uspjeha na tržištu i gašenja tvrtke.

Često me pitaju zbog čega poduzetnici-mentori uopće ulažu svoje znanje u druge tvrtke? Koju korist oni vide u tome? Odgovor je vrlo jednostavan: zbog toga što su agilne, prilagodljive i skalabilne tvrtke, izgrađene na dobrim temeljima, u interesu boljitka cijele poduzetničke zajednice.

Zašto se banke okreću startupima?

email_odobravanje_ss
Start IT up bi se najbolje mogao opisati kao svojevrsni hackathon na kvadrat (na slici su Zahtjevi i izvedbeni scenariji za nagrađeno rješenje Email odobravanje dokumenata)

Ove godine natječaj se održao u ponešto drugačijem obliku nego što je to bilo ranije. Kreiranjem druge, zasebne Start IT up kategorije natječaja, ZABA je iznenadila čak i mene. U pozitivnom smislu, dakako. Start IT up bi se najbolje mogao opisati kao svojevrsni hackathon na kvadrat. Kažem to jer sam mišljenja kako je ZABA sa Start IT up kategorijom zapravo uvela svojevrsnu inovaciju na polju hackathona. I to ne samo na hrvatskoj, već i na svjetskoj razini. O  čemu se radi?

Kategorija Start IT up tražila je od natjecatelja najbolja informatička rješenja na zadane izazove unutar različitih kategorija (Jednim klikom do odobrenja, Virtualni asistent i eZaba, otvori se!). Svaki od tih izazova predstavljao je prave, interne IT procese koje je ZABA željela poboljšati. U cijelom tom konceptu je zapravo bitno istaknuti dva važna, iznimno inovativna momenta. Prvo, ZABA je širom otvorila vrata novim idejama, prijedlozima i rješenjima “izvana”, potpuno izvan svojeg internog sustava. Iz toga se može iščitati kako se i banke sve više okreću startup svijetu. Što je odlična stvar! Ja želim što više agilnih i prilagodljivih banaka na tržištu, jednako kao što želim što više agilnih i prilagodljivih tvrtki. Najbolje od svega je što obje navedene strane mogu izvući mnogo, mnogo koristi iz međusobne suradnje na taj način. Mislim da se po tom pitanju ide u jako dobrom smjeru. ZABA trenutno jedina utire put s natjecanjem Moj ZABA Start, no ne bi nimalo začudio da kroz koju godinu i ostale banke kod nas počnu implementirati vrlo slične koncepte. U tom smislu zbilja nismo daleko od sumjerljivih svjetskih startup ekosustava.

Ne treba otkrivati toplu vodu

No drugi, još važniji moment, predstavlja prepoznavanje mogućnost da ta rješenja dođu iz nekih drugih, na prvi pogled možda nepovezanih sektora.

Zbog čega je to važno istaknuti? Slična ili čak ista rješenja su možda već razvijena i uspješno se koriste u tim drugim sektorima. Ako je tome tako, ne postoji opravdani razlog za nepotrebno trošenje resursa na ponovno otkrivanje tople vode. ZABA je to ispravno shvatila.

U Start IT up kategoriji Moj ZABA Start natječaja, ZABA je kroz hackathon formu vrlo elegantno omogućila povezivanje, komunikaciju i dijeljenje znanja između tih “nepovezanih” sektora. Time se generira odlična superpozicija IT vještina na tržištu. Pojasnit ću to najbolje na vlastitom primjeru. Posve otvoreno mogu priznati kako nemam prevelikog iskustva s internim bankarskim IT procesima. No zato imam iznimno puno iskustva s gotovo identičnim procesima u automobilskoj industriji.

Kako su nastala pobjednička rješenja?

email_odobravanje_jpg

Nakon što sam vidio tražene specifikacije zadatka Start IT up, osmišljavanje rješenja za mene je bio gotovo trivijalan proces. Ne zato što su E-mail odobravanje dokumenata i Brzored rješenja sama po sebi trivijalna (upravo suprotno), već zato što sam već otprije bio upoznat s kontekstom sličnih projektnih zadataka.

Kod ovakvih procesa definiranje problema je često i najvažniji korak. Ako se to dobro napravi, rješenja se u pravilu nameću sama od sebe. Kada govorimo o razmjeni znanja i iskustava, sinergija različitih industrija i sektora je ne samo moguća – nego i poželjna. Kategorija Start IT up to zorno pokazuje.

Tako, primjerice, nagrađeni projekt E-mail odobravanje dokumenata pametnom prilagodbom već postojeće IT infrastrukture sve procese odobravanja internih dokumenata s klasičnih desktop računala izmještava na mobilne platforme.

Slično je i s drugim nagrađenim rješenjem Brzored, platformom koja klijentima banke omogućava da pomoću svojeg mobilnog uređaja saznaju lokaciju poslovnice s najkraćim vremenima čekanja.

brzored_jpg

Korisnici će vam reći što žele

Kod razvoja kompleksnih sustava uvijek je primarno shvatiti kontekst problema, a potom imati i dovoljno informacija (iskustva) za sagledavanje šire slike. Tek tada je moguće ponuditi kvalitetno rješenje. Nije dovoljno razviti aplikaciju po vlastitom nahođenju i očekivati da će je korisnici doista i koristiti. Mnoge startup tvrtke, prvenstveno zbog neiskustva, baš na tom koraku rade velike greške. Krenu u razvoj sustava prije nego što su uopće razgovarali s (potencijalnim) korisnicima nadajući se pritom kako će korisnici raširenih ruku prijeći na njihov sustav.

No u isti je najčešće ugrađena njihovo (a ne klijentovo!) viđenje stvari i njihova (a ne klijentova!) poslovna logika. U tom slučaju se najčešće se dogodi da klijent ne želi implementirati takav sustav. Najbolje prihvaćeni sustavi su zapravo oni gdje je već postojeći sustav prilagođen na način da se istom ili sličnom logikom dolazi do boljih ili novih rješenja.

U tom kontekstu, najbolji savjet kojeg mogu dati poduzetnicima-početnicima je da prvo razgovaraju s korisnicima sa svog i sličnih tržišta. Potrebno je poslušati što (potencijalni) klijent želi. I onda mu ponuditi upravo to. Plus još malo više. Ako uspijete klijentu izvući osmijeh na lice – posao je zaključen. Potpuno isto se može primijeniti i na natjecanja ovog tipa. U oba projekta, bez obzira na posve različite tehnologije koje su se koristile, naglasak je bio upravo na tome.

Banke također trebaju inovaciju

zaba_press_final
Vladimir ističe kako i banke danas moraju tražiti inovacije ako žele ostati konkurentne i rasti.

Fintech sektor (u smislu banaka kao svojevrsne jezgre istog) je nešto što je većina startup tvrtki do sada u pravilu zaobilazila u širokom luku. Glavne krivce za to vjerojatno treba tražiti u izuzetno teškom proboju na to tržište, zatvorenosti samog sustava, a možda čak i određenoj tromosti banaka – u smislu definiranih procedura koje interno moraju slijediti (složeni procesi odlučivanja, slabo prihvaćanje novih tehnologija i teške “promjene smjera”).

No situacija se i na tom polju ipak vidno popravlja na bolje! Banke danas, kao i bilo koje druge tvrtke, moraju tražiti inovativne načine kako zadržati konkurentnost i potaknuti rast. Startup ekosustavi su tu odavno na domaćem terenu. Zato banke mogu od njih jako puno (na)učiti.

To je upravo ono što se trenutno događa u svijetu, ali i kod nas u Hrvatskoj. Banke otvaraju startup inkubatore, nositeljice su startup natječaja, potiču poduzetništvo i surađuju s malim poduzetnicima. U tom smislu se bankarski sektor ubrzano otvara prema dinamičnim startup tržištima. Iz poslovne perspektive, smatram kako je to najbolje što mogu napraviti. Prvenstveno radi sebe samih. A posljedično i zbog svih startup satelita koji će gravitirati prema njima.

Povećanjem potražnje, rast će i ponuda. Rastom ponude, rast će i razvoj novih ideja. A nove ideje će otvarati nova tržišta. Kaskadno će se na taj način pokrenuti puno toga.

Poduzetnici budućnost kreiraju sami

Kao zaključak mogu reći kako su se, djelomično zahvaljujući i natjecanju Moj ZABA Start, počele otvarati neke prilike o kojima do jučer možda i nisam tako aktivno razmišljao. Što točno nosi budućnost? Ona za poduzetnike nikad nije uklesana u kamenu. Mi imamo tu neku ružnu naviku da istu obično volimo kreirati sami. Često se to svodi na vaganje osobnih želja i procjene realnih mogućnosti. Sigurno je samo jedno – poduzetnicima nikada nije dosadno.

ponuda

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    25. 05. 2016. u 10:30 am Odgovori

    Ne znam da li je liku banka platila da ih hvali ali ovo je da oprostite gomila besmislica. Banke nemaju veze sa startupima, ali neki postojeći startupi će uništili neefikasnost banaka. Banke ne mogu podržavati takve startupe jer bi uništile svoj način poslovanja i profit.

    Objavite na članku da je PR

    • Vladimir Puškaš

      Vladimir Puškaš

      25. 05. 2016. u 1:16 pm Odgovori

      Mirko, ispod naslova članka stoji jasna oznaka “Sponzorirano” – uz napomenu kako se to isključivo odnosi na odnose ZABA-e i Netokracije. Ja sam, kao jedan od ovogodišnjih pobjednika Moj ZABA Start natječaja (ta informacija također jasno piše u podnaslovu članka te u samom članku), zamoljen sam od strane Netokracije da prokomentiram ovogodišnje natjecanje i trenutnu situaciju na fintech tržištu.

      U tom smislu, ova kolumna predstavlja moj osobni stav, nastao na temelju vlastitog iskustva u startup svijetu, te konstantnog praćenja trendova unutar domaćih i stranih startup ekosustava. Nažalost (po moje osobne prihode), kolumna prema meni ipak nije sponzorirana od strane ZABA-e.

      S obzirom kako sam ove godine zapravo svojio i prvo i drugo mjesto u Moj ZABA Start IT up kategoriji natjecanja, usudio bih se reći kako mogu prilično dobro odrediti vektore po kojima se fintech tržište kreće u posljednje vrijeme. To naravno uključuje i banke poput ZABA-e te Moj ZABA Start natjecanje.

      Za kraj, dodao bih tek kako natjecanje “Moj ZABA Start” ima ono “ZABA” u imenu s razlogom. Znam da je teško za povjerovati (jer je situacija do prije nekoliko godina doista bila bitno drugačija), ali prvi primjer banke koja aktivno podržava startup tvrtke krije se već u samom nazivu natjecanja o kojem kolumna ogovri. Naravno, takvih primjera u svijetu je još i više.

      • Mirko

        Mirko

        27. 05. 2016. u 10:02 am Odgovori

        @Mirko ne znam kakve si nagrade dobio ali u fintech si očito slabo upućen. Da oprostiš, ne možeš opis cijelog ekosistema prilagoditi potrebi da pohvališ banku koja ti je dala nagradu. Jer to djeluje smiješno.

  2. Alavista

    Alavista

    25. 05. 2016. u 11:46 am Odgovori

    Nije nikakav PR članak, nego realnost. Iznutra gledano. Jedino što čovjeka, firmu općenito, pa i banku može održati je neprestana promjena, poboljšanje i inovativnost. U polju financija “disruptivnost” će uskoro doći do izražaja al pari s medicinom i oni koji zbilja promišljaju o tome to znaju. Vrijeme ogromnih kredita i ubiranja love od toga je prošlo.

    • wtf

      wtf

      25. 05. 2016. u 1:35 pm Odgovori

      Mislim da je naslov potpuno promasen, ne podrzavaju banke startupe nego traze jeftina rjesenja za sebe. Bas i ovogodisnja promjena to pokazuje, prije bi se proslogodisnji zaba start mogao nazvati potporom startupima. Po ovim pravilima od najuspjesnijih Hr startupa bi se mogla prijaviti samo dva, Farmeron i Oradian, koliko ce to pomoci zajednici, a koliko Zabi vidjet cemo.

      • Vladimir Puškaš

        Vladimir Puškaš

        25. 05. 2016. u 2:02 pm Odgovori

        Očito je da se pojam ‘podrška’ može različito shvatiti od osobe do osobe. Pokušat ću malo detaljnije pojasniti terminologiju korištenu u kolumni, ali i startup svijetu.

        Ako je netko spreman financijski stati iza startup tvrtke – a da pritom u zamjenu NE traži udio u vlasnišvu ili pravo glasa – on ‘podržava’ istu. Ako uz financiranje postoje zahtjevi za udjelom ili glasačkim pravima, tada govorimo o ‘investiciji’.

        Slično, postoji razlog zbog čega se u kolumni koristi pojam ‘mentor’, a ne ‘savjetnik’. Da ne duljim, povući ću jednostavnu paralelu s prethodnim paragrafom i reći kako su mentori oni koji svojim znanjem i iskustvom “podržavaju” startup tvrtke, dok su savjetnici oni koji “investiraju” svoje znanje i iskustvo u njih.

        “Sitnice” koje čine (veliku) razliku.

        P.S.
        Što se tiče broja startup tvrtki koje mogu zadovoljiti pravila natječaja, ako se ne varam, ove godine ih je bilo preko… 70? Po meni je to prilično jasan pokazatelj kako je interes hrvatske startup zajednice za podrške puno veći od trenutne ponude. Što je naravno i dobra i loša vijest.

        • wtf

          wtf

          25. 05. 2016. u 2:09 pm Odgovori

          jasna mi je razlika izmedju podrske i investicije, ono sto ja zelim reci je da Rimac, Bellabeat i ostali trenutno najjaci Hr starupi ne bi mogli racunati na “podrsku” Zabe po ovim pravilima u svojim ranim fazama. Dakle ne podrzavaju startupe nego koriste priliku za jeftino se dokopat rjesenja koja bi im Infinum ili Five visestruko skuplje naplatili. A za zajednicu bi puno vise znacilo da podrzavaju startupe nego rjesenja koja ce koristiti, vjerojatnost da je neki od tih 70 prijavljenih startupa ima potencijal veci od Bellabeata je nikakva. Ili da ce pomoci zajednici vise od Bellabeata.

        • wtf

          wtf

          25. 05. 2016. u 2:24 pm Odgovori

          oprosti, sad vec ulazim u sferu trolanja, ali ako kriteriji za prijavu nisu potencijal startupa vec potencijal koji Zaba moze imati od tog rjesenja, onda je smijesno to nazvati potporom startupima. Potpuno legitimno, ali nemojte barem to predstavljati kao neko drustveno odgovorno poslovanje ili podrsku, vecina proslogodisnjih finalista se ove godine ne bi smjela ni prijaviti.

        • Vladimir Puškaš

          Vladimir Puškaš

          25. 05. 2016. u 2:42 pm Odgovori

          Nažalost, nije mi baš potpuno jasno u kojem smjeru ide komentar za Rimca, Bellabeat i “ostale najjače hrvatske startupove”. Rimac ili Bellabeat se nikada nisu mogli prijaviti na još X drugih natjecanja i programa podrške nekih drugih organizatora. Jer zbog ovog ili onog razloga nisu udovoljavali propozicijama istih. Možda im proizvodi nisu bili iz traženog sektora, ili su već generirali promet veći od određenog maksimuma, sjedište im nije bilo u domicijalnoj zemlji organizatora natječaja ili im jednostavno logo tvrtke bio krive boje.

          Poanta je – oranizator natječaja je slobodan po vlastitom nahođenju donijeti propozicije koje on smatra primjerenima. Tvrtke koje se potencijalno žele prijaviti na natječaj, a zadovoljavaju sve što se traži od njih, na kraju same odlučuju odgovara li im takav prijedlog ili ne. Ali ako u startu tvrtka nema sve elemente potrebne za prijavu, o čemu onda govorimo?

          To bi bilo ekvivalentno tome da ja pokušam na natječaj za npr. najbolji video godine prijaviti statičnu fotografiju. To je zapravo vrlo blizu onome što se u natječaju traži, osim što to i nije baš tako.

  3. wtf

    wtf

    25. 05. 2016. u 2:51 pm Odgovori

    poanta je kako vi to predstavljate. Ponavljam, potpuno je legitimno da Zaba trazi rjesenja za sebe, jedino imam problem s tim da to nazivate podrskom startupima i zajednici. Ako nakon 600 prijava sada imaju 70, jasno je koliki dio zajednice je izbrisan zbog interesa Zabe. A zna se da najvise razvoju bilo koje startup zajednice doprinose uspjesi startupa koji kasnije sve nose dalje (Bellabeat). I nekako cisto sumnjam da E-mail odobravanje dokumenata moze imat neki utjecaj na ekosustav. 🙂

    • Vladimir Puškaš

      Vladimir Puškaš

      25. 05. 2016. u 4:26 pm Odgovori

      Dopuštam mogućnost da imamo posve dijametralno različita razmišljanja o nužnim komponentama potrebnim za rast i razvoj startup zajednice. Što je posve u redu. Da svi razmišljamo na isti način, napretka ne bi bilo.

      No koliko god se trudio, nije mi jasno kako jeftina financijska podrška (pod pojmom ‘jeftina’ mislim na činjenicu kako ZABA zauzvrat NE traži udio u tvrtkama, nego ulaže nepovratna i neobvezujuća sredstva) nešto loše za zajednicu? I po kojem kriteriju to nije podrška? Koncept natjecanja na stranu – oboje smo se složili kako ZABA ima pravo natjecanje organizirati kako god želi.

      Uostalom, hackathon forma natječaja je nešto posve standardno u startup svijetu. ZABA je kroz Start IT up kompnentu natjecanja tražila rješenja koja su im bila interesantna (neće valjda tražiti ona koja im NISU interesantna?). U konačnici ih je dobila. Tako da su ciljevi te kategorije natjecanja ostvareni.

      S druge strane, Start app komponenta, koja stavlja fokus na unapređenje poljoprivrede, turizma i mikro poduzetništva još uvijek traje. Financijska podrška je u toj kategoriji još i veća nego u Start IT up, što je posve u redu. Ovdje nam preostaje vidjeti koji projekti će na kraju dobiti podršku. A potom im svi zajedno iskreno čestitati te poželjeti najbolji mogući uspjeh u budućnosti.

  4. wtf

    wtf

    25. 05. 2016. u 6:44 pm Odgovori

    jos jednom ponavljam i necu vise, dosadjujem sam sebi. Nije problem takav koncept Zabe, problem je vas PR koji to predstavlja potpuno drugacije. Dakle sve kategorije su kopije postojecih rjesenja koja rade nase agencije, ciji je i posao to raditi. Sad ako ce preko natjecaja netko napraviti nekoliko puta jeftinije i to predstaviti kao startup, to je druga prica. Startup nije nesto sto dobije novce od banke da slozi rjesenje po narudzbi, to je agencija. A ako netko zaista ocekuje da ce Jednim klikom do odobrenja, Virtualni asistent i eZaba, otvori se! potaknuti razvoj zajednice, onda bi Five i Infinum do sada napravili Irsku od Hrvatske.

    • Vladimir Puškaš

      Vladimir Puškaš

      25. 05. 2016. u 9:31 pm Odgovori

      Kao što sam to vrlo detaljno objasnio u kolumni, Start IT up kategorija natjecanja je hackathon tipa, dok je Start app kategorija idejno-inkubacijsko-implementacijskog tipa. Također su detaljno opisane razlike između tih kategorija, kao i potencijalni utjecaj svake od njih na startup zajednicu.

      Nadam se kako su oni kojima su te informacije korisne kolumnu pažljivo pročitali i da nema nedoumica. U slučaju da ipak imate neka specifična pitanja oko organizacije natjecanja ili provedbe istog, predlažem da svoj upit pošaljete direktno ZABA-i ili Moj ZABA Start organizacijskom timu. Vjerujem kako će Vam vrlo rado odgovoriti.

  5. Mirko

    Mirko

    27. 05. 2016. u 10:22 am Odgovori

    @wtf je potpuno u pravu. Autor upada u zamku potrebe za hvaljenjem banke pritom pokazujući osnovno neznanje o fintech startupima. Startupi su disruptivni tj njihov osnovni zadatak je da neku uslugu učine efikasnijom, korisnijom i jeftinijom. Prema tome oni su ‘neprijatelji’ klasičnih kompanija a ne njihovi suradnici. Njihov cilj je da ‘unište’ postojeće neefikasnije ili skuplje poslovanje i učine ga boljim. A klasične kompanije pokušavaju zadržati svoj model koji im donosi novac jer prelazak na startup model bi značio kraj njih takvih kakve jesu (zato i postoji riječ disruptati neki biznis).

    Prema tome reći da banka podržava fintech startupe čiji osnovni cilj je uništiti (tj poboljšati) klasični model poslovanja banke je u najmanju ruku smiješno. Banka ne može postati fintech startup jer će sama sebe uništiti. Znači banka može ili otkupiti udio u perspektivnom startupu kako bi kupila opstanak u budućnosti i zaštitila sebe od propasti, ili može kao što @wtf kaže dobiti kakvu dobru ideju ili rješenje jeftinije nego da ga naruči od Five npr. Grohotom sam se nasmijao pričitavši da je banka podržala startup i da nema interes jer nije suvlasnik. Izgleda doživljavamo procvat altruizma kod banaka.

    A startupi koji traže ovako nisku potporu su uglavnom oni koji ne vjeruju u sebe pa rade po principu daj što daš. Uglavom loss-loss situacija za obje strane, kao i ovaj PR članak za reputaciju autora. Jedini dobitnik je Netokracija zbog većeg broja klikova 🙂

    • Vladimir Puškaš

      Vladimir Puškaš

      29. 05. 2016. u 12:33 am Odgovori

      Mirko, s prvim dijelom komentara bih se možda i mogao složiti (no i to tek djelomično) kada bi se radilo o B2C modelu. Što ovdje nije slučaj. ZABA je Start IT up natječaj definirala i promovirala kao točku lakšeg ulaska u bakarski sektor. Dakle, očito govorimo o B2B. Čak i ako niste pratili natjecanje od samog početka, u kolumni je sve još jedom dodatno pojašnjeno.

      Nažalost, u drugom dijelu komentara ste, bez pravovaljanih argumenata, ušli u sferu omalovažavanja svih poduzetnika, mentora i organizatora uključenih u ovaj projekt. Ostavljam čitateljima da sami prosude koliko je to doista korektno i konstruktivno s Vaše strane.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

AMPnet je pobjednik startup natjecanja na konferenciji Shift Money 2019.!

Startup natjecanje fintech konferencije Shift ovog je tjedna ugostilo perspektivne regionalne fintech startupe, a AMPnet, Pynk i sync prema odluci žirija bili su najbolji.

Internet marketing

Robert Petković: Je li vam Web online brošura ili stvarno koristi budućim zaposlenicima, klijentu, medijima?

U svim oglasima tražite napredno znanje svega i svačega, web niste ažurirali par mjeseci, a jedini autorski sadržaj na njemu je riječ dobrodošlice direktora na naslovnici. Poznat scenarij? Kako mjeriti učinkovitost employer branding sadržaja, ali i kako izbjeći ovakve propuste saznali smo od Roberta Petkovića na nedavnoj Employer Branding konferenciji.

Startupi i poslovanje

Što znate o 30 milijuna vrijednom inkubatoru koji će 2020. postati zagorsko ICT središte?

U proljeće 2020. otvara se poslovno-tehnološki prostor Krapinsko-zagorske županije vrijedan 30 milijuna, a koji ima cilj postati centar inovacija te baza za daljnji razvoj poduzetništva u Zagorju.

Istraživanje

Veliko CX istraživanje: Za korisničko iskustvo banke, retail i bezalkoholna pića u Hrvatskoj zaslužile tek ocjenu – 3!

Peekator je hrvatski startup koji se bavi istraživanjem korisničkog iskustva, a nedavno obrađeni podaci više od 3000 anketiranih osoba, 13 tisuća komentara i 60 dubinskih intervjua bacili su potpuno novo svjetlo na uobičajene prakse na području tri značajna tržišta, a ovo je okvirna slika trenutnog stanja.

Izvještaj

Inchoo, Infinum i Hooloovoo do developera dopiru blogom, modnim brendom i “napuhanim” influencerima

Kako se brendirati kao dobro mjesto za posao prema developerima koji nisu impresionirani stolovima za stolni tenis ili igraćim konzolama? Otkrile su nam tri developerske tvrtke na konferenciji Employer Branding Zagreb.

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.