Vip TV: Vipnet uvodi vlastitu visokokvalitetnu digitalnu televiziju

Hrvoje Mihajlic 27. 04. 2012.

Vipnet je danas predstavio novu uslugu u svojoj ponudi - Vip TV. Riječ je o usluzi digitalne televizije visoke kvalitete, zasnovana na tehnologiji predviđenoj za televiziju uz velike brzine prijenosa podataka. Nova Vip usluga biti će komercijalno dostupna od 15. svibnja. Uz Osnovni paket u ponudi će biti Tematski paketi, Premium i HD paketi s više od 190 programa najtraženijeg sadržaja.

Mladen Pejković predstavlja nove Vipnetove usluge

Vipnet je danas predstavio novu uslugu u svojoj ponudi – Vip TV. Riječ je o usluzi digitalne televizije visoke kvalitete, zasnovana na tehnologiji predviđenoj za televiziju uz velike brzine prijenosa podataka. Nova Vip usluga biti će komercijalno dostupna od 15. svibnja. Uz Osnovni paket u ponudi će biti Tematski paketi, Premium i HD paketi s više od 190 programa najtraženijeg sadržaja.

Predsjednik uprave Mladen Pejković, naglasio je kako će u novoj Vipnetovoj usluzi biti dostupne i sve funkcionalnosti koje danas sadrži moderna digitalna televizija, poput snimalice, ‘multivizije’, pregledavanja propuštenog programa, te HD kanala. Zanimljivo je također da će uz onu mrežnu, Vipnet svojim korisnicima nuditi i lokalnu snimalicu kapaciteta od 60 do 150 gigabajta. Adrian Ježina, novi član Uprave Vipneta, naglasio je kako je ovo logičan korak u nastavku Vipneta, koji je kao što znamo, prije nekoliko mjeseci postao vlasnikom B.net-a – vodećeg domaćeg pružatelja usluga kabelske distribucije.

5play Kombi paketi bit će dostupni već od 285 kuna mjesečno, a korisnici koji potpišu ugovor na 24 mjeseca imat će posebnu pogodnost kupnje LG TV uređaja za jednu kunu.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Antonija Bilić Arar 07. 06. 2022.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Antonija Bilić Arar 10. 06. 2022.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Marin Pavelić 02. 06. 2022.

Što ste propustili

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Miljac

11. 05. 2012. u 3:37 pm Odgovori

Da li se zna koja je to “tehnologija predviđena za televiziju, velike brzine prijenosa podataka”?
Kojim medijem će navedena usluga stizati do nas, krajnjih korisnika? Parica ili koaksijalac? Koristi li se DVB-C ili …?

U pozadini mog pitanja jest … koliko doista možemo računati na kontinuirano visoku kvalitetu (stvarni neprestani i trajni HDTV), bez obzira na doba dana, promet u mreži, meteorološke prilike, odnosno bez obzira na lokaciju priključka? Dosadašnja iskustva sa TV uslugom isporučenim od telekom firme, kao npr. od HT-a, idu više prema konstataciji da je signal stvarne HDTV kvalietete samo “ponekad”, a negdje i “nikad”, što ovisi o svim mogućim faktorima, osim o želji krajnjeg korisnika.