Videoeseji na YouTubeu: Ozbiljni kao znanstveni radovi, atraktivni kao filmovi!

Videoeseji na YouTubeu: Ozbiljni kao znanstveni radovi, atraktivni kao filmovi!

Koliko puta vam se dogodilo da ste pomislili "Ovo bi trebao biti znanstveni rad!" dok ste gledali video na YouTubeu? Nikad? Temeljite, upućene, izvorima potkrijepljene analize društvenih, političkih, kulturnih ili znanstvenih tema ne čine se baš kao vrsta sadržaja kakvog ima na YouTubeu? Upoznajte videoeseje!

Da ima sve kvalitete znanstvenog rada zadnji put sam pomislila gledajući video na temu zavisti jedinstveno pronicljive i kreativne analitičarke društvenih tema koja stoji iza YouTube kanala Contrapoints. I to odličnog znanstvenog rada jer, osim pregleda teme, nudi i nove uvide i tumačenja.

Gledajući taj video razmišljala sam koliko je fascinantno da je sadržaj kakav je inače dostupan u časopisima koji se nalaze samo u akademskim knjižarama i knjižnicama i dopire do vrlo uske publike – putem novih platformi besplatno i široko dostupan milijunima gledatelja.

Contrapoints je pripadnica jednog od najskrivenijeg dragulja YouTube sadržaja – videoeseja.

Umjesto akademskih časopisa – kulise, likovi, šminka…

Možda još fascinantnije je da toliko kvalitetnu analizu autorica Natalie Wynn toj publici ne prezentira kroz zakučaste predugačke rečenice nego kroz niz vizualno atraktivnih scena i likova koje je stvorila kombinacijom kulisa, rekvizita, kostima, pretjerane šminke i frizure. Pravi filozofski i sociološki teatar!

Contrapoints je pripadnica jednog od najskrivenijeg dragulja YouTube sadržaja – videoeseja. Da bi se nešto moglo nazvati videoesejom, prema šturoj definiciji Wikipedije, treba, baš kao i u onom pisanom, predstaviti ideju, razraditi je i to potkrijepiti argumentima i na kraju nešto zaključiti. Nemaju svi videoeseji kvalitete znanstvenog rada, niti trebaju imati – neki nude samo vizualno dotjerani sažetak ili analizu fenomena, da li popkulturnih, znanstvenih, društvenih, filmskih ili modnih.

No pojedini videoeseji postali su prava mala umjetnička djela. To su često videa koja traju do gotovo dva sata, iz kojih će gledatelj puno naučiti i steći novi uvid u temu, a pritom će se i zabaviti te uživati u svojevrsnoj predstavi sačinjenoj od glazbe, scenografije, kostima i vizualnih efekata.

Upravo ta kombinacija ozbiljne analize i kritike s dopadljivom prezentacijom ih čini fenomenalnim djelom u kojem gledatelj može uživati bez obzira na kompleksnost sadržaja.

Krenulo je s filmskim kritikama

U videoeseju o tome kako strukturirati video-eseje (baš meta!) skoro pa rodonačelnici žanra Tony Zhou i Taylor Ramos, koji stoje iza kanala posvećenom analizi filmova Every Frame a Painting, kažu da videoesej nije esej već film. Najbolji videoesejisti su zato oni koji erudiciju i talent za analitičko predstavljanje teme kombiniraju s talentom za predstavljanje teme kroz vizualno pripovijedanje.

Možda su zato prvi videoesejisti bili zaljubljenici u film koji su se bavili filmskim temama – od kritike aktualnih filmova do analiza stila pojedinih redatelja te korištenja određenih elemenata filmskog jezika. U međuvremenu su ih prihvatile službene filmske, kritičarske i akademske zajednice – David Fincher producirao je za Netflix seriju videoeseja posvećenih filmu Voir (jedan od autora je i Taylor Ramos), a postoje i znanstvene publikacije posvećene filmskim videoanalizama.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

S doktorata na YouTube

Filmski videoesejisti izmislili su i etablirali žanr, međutim, u posljednjih nekoliko godina primat polako preuzimaju analitičari svih vrsta društvenih i kulturnih tema. Često se bave aktualnim temama poput roda, rase, teorija zavjera ili influencera, ali i općim, uglavnom filozofskim pitanjima morala, vjere, srama ili bogatstva.

Bit ću pristrana i reći da je Natalie koja stoji iza kanala Contrapoints apsolutna pobjednica žanra. Teme koje obrađuje aktualne su, vizualno nenadmašno predstavljene, uvijek dobro istražene i potkrijepljene citatima. Natalie ima diplomu iz filozofije, a YouTubeu se okrenula kad je, razočarana okoštalim strukturama znanstvene zajednice, odustala od doktorata i akademske karijere.

Umjesto pisanja radova koje bi u znanstvenim časopisima čitali samo njoj slični izabrala je širokoj publici filozofske teme predstavljati vizualno atraktivno i često urnebesno zabavno. Njezin je kanal nastao djelomično kao kontra (otud naziv) činjenici da je prije par godina YouTube bio leglo radikalno desničarskog sadržaja pa je snimala videa od 10-15 minuta s protuargumentima.

James Charles, Spinoza, porno zvijezda i Twitter u istom videu

U međuvremenu je stekla vojsku obožavatelja (kanal ima 1,5 milijuna pretplatnika, a najpopularniji uradci i po 3,5 milijuna pregleda) te s vremenom, podržana novčanim doprinosima fanova na Patreonu, počela producirati vizualno i sadržajno sve elaboriranije videoeseje. Natalie vrlo otvoreno zagovara ljevičarske i liberalne stavove, ali ne libi se dati fer priliku i drugoj strani i priznati rupe u argumentaciji “svoje strane”. I pritom je zanimljiva, duhovita i još se uspije šaliti na svoj račun!

Eto, ne znam kako da je više preporučim osim da ne znam tko bi još mogao u istom videu spojiti beauty influencere Jamesa Charlesa i Tati, filozofa Spinozu, porno zvijezdu i šejmanje na Twitteru kao što to čini njezin video o kulturi ukidanja (“cancelling”).

Vrlo sličan kanal je PhilosophyTube čiji naziv spajanjem filozofije i YouTubea najbolje opisuje fenomen suvremenih filozofa koji svoje stavove iznose u kreativnom formatu – u eseju na temu debljine i generalno standarda ljepote autorica sociološke i kulturalne argumente izlaže gotovo u formi recepta za tortu.

Filozofske teme obrađuje i Tom Nicholas koji je počeo sramežljivo, kao diplomant filozofije, snimati videa u kojima gledatelje upoznaje s najvažnijim filozofskim školama i pojmovima da bi se, osnažen gledateljstvom i financijskom podrškom sponzora i Patreona, i on dao u kritiku i analizu aktualnih društvenih tema. Pa je snimio i svoje viđenje kulture otkazivanja ili fenomena obožavanja Elona Muska, ali od njega možete saznati i zašto su filozofski videoeseji toliko gledani – jer su akademski eseji namjerno loše i zakučasto napisani.

Ne bave se svi teškim temama

Štoviše, jedna od mojih omiljenih, Mina Le, bavi se modom. Neki od njezinih najpopularnijih videa imaju više od milijun pregleda i analiziraju koliko je odjeća junakinja ili negativaca u Disneyevim animiranim filmovima povijesno vjerodostojna. Između obične modne influencerice koja komentira odjeću i Mine Li razlika je u tome što Mina o modi priča analitički, objašnjavajući društveni i gospodarski kontekst te potkrijepljeno citatima i izvorima.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Na valu popularnosti videoeseja nastao je i podžanr autora koji analiziraju popkulturna događanja i fenomene te internetsku kulturu.

T1janitor komentira popularne serije, stereotipe u pop kulturi, odnosno – ono što ga zanima i što mu se sviđa, i to uglavnom iz rasne perspektive. Pop Culture Detective kaže da stvara videoeseje koji istražuju sraz politike, muškosti i zabave, najčešće na primjeru filmova i serija. Nerdwriter1 se bavi najrazličitijim temama – od klasičnog slikarstva preko zombija do filmova, a svaku temu obradi u manje od 10 minuta.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Teme koje obrađuje tiffanyferg u svojem serijalu Internet Analysis uglavnom se bave fenomenima internetske kulture – uglavnom problematičnim trendovima, influencerima i njihovim dramama (ali ne voajerski, nego analitično). Fenomenima internetske i popkulture, ali i dilemama koje milenijalci ili generacija Z imaju o svijetu oko sebe, poslu, obrazovanju, kreativnosti, aktivizmu i slično bavi se i Francuskinja Alice Capelle. Ne treba zaboraviti Lindsay Ellis, jednu od najdugovječnijih videoesejistica koja još uvijek snima i bavi se uglavnom filmskim temama.

Uglavnom, o videoesejima bi se mogao napisati esej, a i meni je sigurno promaklo dosta odličnih autora pa cijenim preporuke. Ako vas je imalo zaintrigirao ovaj žanr, preporučujem da jednostavno počnete gledati štogod vam zapne za oko, a YouTubeov algoritam će učiniti svoje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.