Što vas "venture building" model može naučiti o razvoju digitalnih proizvoda i startupa?

Što vas “venture building” model može naučiti o razvoju digitalnih proizvoda i startupa?

Poslovni modeli stalno se razvijaju i nadograđuju, a sada još više kada postoji snažna motivacija kao što je rješavanje krize. Venture building u ovim vremenima donosi nove prilike za inoviranje i razvoj poslovnih ideja da li od strane individualnih poduzetnika ili korporacija.

Kroz serijal članaka o venture buildingu imate priliku naučiti više o VB inovacijskom pristupu i njegovom potencijalu u svijetu punom izazova koji očekujemo nakon COVID-19.

U prvom tekstu tako ste mogli saznati opće karakteristike, porijeklo modela i kontekst venture buildinga u post COVID-19 svijetu. Drugi tekst pojasnio je operativne zadaće venture buildera i put razvoja jednog startupa kroz VB model – od odabira poslovne prilike do skaliranja.

Stigli smo do trećeg nastavka serijala, u kojem ću vam više reći o poslovnim modelima venture buildera.

Vrste venture building poslovnih modela

Poslovni model je način na koji organizacija stvara vrijednost, pruža ju korisnicima i uzima protuvrijednost u obliku prihoda. Kada govorimo o stvaranju vrijednosti tada je važno istaknuti da je osim vrste vrijednosti važno razumjeti za koga je vrijednost stvorena, odnosno tko su korisnik i kupac vrijednosti.

Kroz dosadašnji razvoj venture buildinga možemo identificirati tri različita poslovna modela. Oni se primarno razlikuju u svrsi izgradnje timova kojoj su orijentirani i načinu ostvarenja prihoda.

  1. Razvoj tvrtke za tržište – VC i ostale investitore
  2. Razvoj tvrtke u obliku usluge korporaciji
  3. Razvoj tvrtke unutar korporacije

Izgradnja za tržište – VC i ostale investitore

Laicos, LinkedIn

Venture buildera u ovom modelu promatramo kao organizaciju koja razvija portfelj  startupa u kojima djeluje kao suosnivač. Svaki startup iz portfelja ima vlastiti poslovni model i bori se za dokazivanje njegove održivosti, ali pored toga sam venture builder investiran je u svaki od startupa svog portfelja čija kumulativna uspješnost predstavlja uspješnost poslovnog modela venture buildera.

Kada kažem da stvaraju tvrtke za investitore, time ne želim umanjiti plemenitost činjenice rješavanja pojedinog problema na tržištu, ali moramo biti svjesni da pored lovorika uspjeha, venture builder mora stvoriti prihod da bi nastavio paliti svoja svjetla sljedeći dan. Cilj modela je privući investitore da ulože dodatni kapital u tvrtku kojoj će omogućiti daljnji razvoj, ali i ostvariti dio povrata investicije venture buildera u tvrtku čiji udio drži.

Iz perspektive venture capital fonda ova investicija ima jednaka obilježja kao i u bilo koji drugi startup. Kod investicije u startup koji razvija venture builder, VC može imati veće povjerenje nastalo na temelju ranije ostvarenih rezultata, primijenjene metodologije razvoja, vještina vođenja i iskustva venture buildera u odnosu na druge startup investicije.

Zvijezda među startupima ili puno malih favorita?

Ovaj model može funkcionirati na više načina. Venture builder može tražiti investiciju za jedan izdvojeni startup koji treba financiranje da bi rastao ili predstavlja “zvijezdu” portfelja. Alternativno, venture builder može formirati fond sastavljen od više startup tvrtki koje gradi, čime se rizik VC-a diverzificira na mali portfelj.

Još jedno od rješenja je da venture builder omogući ulaganje u vlastiti entitet, koji ima u vlasništvu sve tvrtke svog portfelja i na taj način omogući najveću diversifikaciju koju može ponuditi.

Odabir poslovne prilike usmjeren ka investiranju

U odnosu na druga dva modela, izgradnja tvrtke za investitore razlikuje se po tome što VB mora odabrati tržište i poslovnu priliku na kojoj želi graditi tvrtku. Neki venture builderi su fokusirani na određeni sektor u kojem posjeduju ekspertizu, a generalno identifikaciju i odabir poslovne prilike možemo podijeliti u tri kategorije:

1. Originalni razvoj zasnovan na metodologiji temeljem iskustva u industriji, istraživanju tržišta i/ili aktivnostima brainstorminga.

Ovaj pristup mogli bi smo okarakterizirati i kao natjecateljski sport. Kako biti kreativniji, brži i domišljato primijeniti iskustvo, znanje i talent za stvaranje novih poslovnih prilika “iz ničega”. Kladim se da, ako ste čitali tekstove serijala do sada, venture building zamišljate najsličnije ovom modelu.

Primjeri: Idea Lab (coinbase); betaworks (Giphy, Bitly); Science Inc. (Dollar Shave Club – exit u vrijednosti 1 milijarde američkih dolara).

2. Kopiranje uspješnih poslovnih modela po uzoru na kompanije s drugih tržišta koje su dokazale održivost poslovnog modela.

Ako se prisjetimo prošlog članka u serijalu, nekoliko početnih aktivnosti venture buildera uključuju odabir poslovne prilike i njeno testiranje. Ova faza je iznimno neizvjesna, rizična i uz veći broj pokušaja i pogrešaka predstavlja trošak resursa za svakog venture buildera. Preuzimanjem poslovnog modela koji je dokazan na drugom tržištu, postupak postaje brži i jeftiniji, ali je i sama motivacija osnivača (osim profita) upitnog porijekla.

Mnogo članova startup zajednice ne dijeli osobito poštovanje prema tvrtkama koje koriste ovaj pristup, jer u usporedbi s gore navedenima smatraju da se bave kopiranjem, a ne inoviranjem. Ovo je možda i zasluga pojedinaca koji nisu imali osobitu etičan pristup u razvoju i vođenju poslovanja. Iako postoje argumenti za i protiv, činjenica je da ovaj model stvara dodanu vrijednost na ciljanom tržištu i da su osnivači ovakvih kompanija osim profita stvorili i nova radna mjesta. Vještina i efikasnost izvršenja poslovne prilike i sposobnost učenja na tuđim greškama ponekad su vrijedni divljenja.

Primjer: Rocket Internet.

3. Komercijalizacija intelektualnog vlasništva u dogovoru s vlasnicima intelektualnog vlasništva (uglavnom sveučilišta).

U ovom pristupu, poslovni model izgrađuje se u svrhu komercijalizacije patenta u određenoj industriji. Evo i jedan primjer – iz Singapura. National University of Singapore (NUS) najstarija je ustanova visokog obrazovanja na otoku i rangirana je kao #1 sveučilište u Aziji.

BLOCK71 startup inkubator u vlasništvu singapurskog Sveučilišta danas ima 9 podružnica u Indoneziji, Vijetnamu i SAD-u.

Osim znanstvenih uspjeha, NUS je iznimno uspješan u razvoju poduzetništva i komercijalizaciji tehnologija. O kvaliteti njihovog rada govori činjenica da je ovaj sveučilišni inkubator financijski neovisan i samoodrživ. NUS Enterprise odjeljenje tako danas ima dva inkubatora, u Hangaru, jednom od njih, upoznao sam Gang Chern Suna, jednu od ključnih osoba u NUS Enterprise i osnivača Block71, drugog startup inkubatora u vlasništvu NUS Enterprise koji danas ima podružnice u Indoneziji, Vijetnamu i SAD-u.

Od njega sam saznao i kako jedan od modela rada koji provode na NUS-u je i transfer tehnologije kroz venture building. Intelektualno vlasništvo stvoreno na sveučilištu komercijaliziraju uz pomoć “profesionalnih” startup osnivača. Interes znanstvenika koji su razvili intelektualno vlasništvo često nije i njegova komercijalizacija već daljnji znanstveni rad. S druge strane studenti poslovne škole imaju znanje i ambiciju ostvarenja poslovne prilike i kroz komercijalizaciju intelektualnog vlasništva. Spajanjem ovih dvaju resursa kojima sveučilište raspolaže, otvaraju veliki potencijal svog znanstveno tržišnog djelovanja.

Primjer: spomenuti Science Inc.; NUS Enterprise.

Što je s preostala dva modela?

Izgradnja kompanije u obliku usluge korporaciji

U ovom modelu venture builder djeluje kao konzultantska organizacija koja savjetuje korporaciju kako stvoriti uspješni startup. Korporacija koja angažira venture builder posluje na poznatom tržištu gdje izvršava održivi poslovni model te ima interes razviti nove tvrtke na istom ili srodnom tržištu koje će im omogućiti daljnju ekspanziju. Uloga venture buildera je upotrijebiti najbolje prakse i pristup razvoja startupa (uglavnom vlastita metodologija) kako bi proces bio čim uspješniji i kapitalno efikasan za korporaciju.

Venture Builder svoju uslugu naplaćuje prema definiranoj tarifi, a u slučaju da je takav oblik suradnje predviđen, Venture Builder i korporacije se mogu dogovoriti da zajedno investiraju u daljnji razvoj kompanije i na taj način ostvare dugoročnu sinergiju.

FoundCo, Medium
Corporate Venture Building prakticiraju neke od najpoznatijih konzultantskih kuća.

Izgradnja kompanije unutar korporacije

U ovom modelu proces se odvija unutar korporacije koja formira venture buildera kao poseban entitet (ili češće odvojenu tvrtku) te služi kao jedan od pristupa korporativnim inovacijama.

Venture builder u vlasništvu korporacije posluje kao zasebno društvo, ali u funkciji stvaranja novih poslovnih prilika za matičnu kompaniju i često za razvijanje vlastitih internih inovacijskih kapaciteta. Zbog svoje mogućnosti neovisnog zapošljavanja, venture builder u svojim redovima može imati kadrove koji ne bi bili tipični za matičnu korporaciju, kao što su poduzetnici, growth hackeri i slično koji imaju priliku na potpuno drugi način razvijati nove poslovne modele.

Nove perspektive, društveno upogonjeni modeli?

Navedena tri poslovna modela već su dokazani koncepti. U inovacijama nema ograničenja, kontinuirano se istražuje i radi na novim modelima, posebice kada postoji snažna motivacija kao što je rješavanje krize.

Mene bi u budućnosti zanimalo vidjeti neke modele koji uključuju društvo i zajednicu, možda crowdfundane venture building projekte koji će biti usmjereni na rješavanje problema jedne društvene skupine ili društvenog dobra? Možda projekti podržani od strane klastera kompanija iz iste industrije koje streme ka rješavanju zajedničkog izazova? Možda venture building pogonjen izazovima državne ili lokalne administracije?

U četvrtom tekstu serijala govoriti ću detaljnije o korporativnom venture buildingu, a posebice u kontekstu pandemije COVID-19. Korporacije koje posluju na poznatom tržištu, imaju resurse u obliku opreme, kapitala, lanca distribucije i kadrova u sinergiji s poduzetničkim načinom razmišljanja. Da li je ovo formula za velike stvari? Kako upotrijebiti resurse kojima raspolaže korporacija i model venture buildinga za stvaranje nove vrijednosti? Čitajte idući tjedan, a pripremite se i za meetup.

Naime, u širenje znanja, razmišljanja i prilika u području venture buildinga želimo uključiti sve vas koje ova tema zanima. Stoga smo u međuvremenu došli i na ideju organizirati prvi online meetup na temu venture buildinga na kojem će nam se pridružiti eminentni stručnjaci iz ovog područja: iz Singapura Bryan Long, osnivač TestingGrounda i CEO Staccka, a iz Londona Nicholas Wodtke koji je radio na pozicijama business developmenta i digitalnih inovacija u Samsungu, Disneyju i Sonyju.

Prvi venture building online meetup održat će se u srijedu 17. lipnja u 13h – prijaviti se možete već danas.

 

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kladarić, Šarić i Blagonić: Kako napredovati, biti inovativan i kreativan – dok radite na daljinu!

Iako je rad na daljinu mnogima nametnut, ne znači da je drugima odlično sjeo. Dapače, s Lukom Kladarićem, Marinom Šarićem i Lucijanom Blagonićem otkrivamo dobre prakse temeljene na godinama iskustva!

Mobilno

Ljuti smo na Apple… ali treba li nam još punjača?

Zašto su svi tako ljuti jer neće imati još jednu kocku za punjenje viška i kabel koji će ionako puknuti?

Startupi i poslovanje

Croatia osiguranje prepoznalo je potrebe korisnika u 2020. i u deset mjeseci je nastao LAQO

Usred krize i pandemije Croatia osiguranje napravila je ozbiljan iskorak prema digitalizaciji svojih usluga - okupili su vrhunski tim domaćih stručnjaka s kojima su razvili digitalni proizvod na razini punokrvnog insurtecha. Kako je nastalo LAQO, otkrivamo.

Digitalni marketing

#jedvačekam: Kad se industrija udruži, a javnost postane kreativac – kampanja osvaja medije i nagrade

Kafići, teretane, kazališta, tržnice i još mnogo drugih poslovanja i brendova u vrijeme društvene izolacije nisu mogli doći do svojih kupaca. Kako su 3 hrvatske agencije uz HURA-u pripremile projekt koji je u korist svih njih ostvario milijun kuna medijske vrijednosti?

Intervju

Najčešći mentori u IT-u su Google, StackOverflow… A 4 naše entuzijastice žele tome dodati Mentoring Byte

Iako mnoge tehnološke tvrtke imaju organiziran sustav mentoriranja, najčešće se on fokusira na tehničke vještine. Nataša Kapov, Andrea Knez Karačić, Marina Grljušić i Lora Pleško žele to promijeniti i uvesti kulturu mentoriranja – i tehničkih, ali i mekih vještina u ponekad poprilično “tvrdu” IT zajednicu.

Mobilno

Krajnje je vrijeme da konačno bacimo naljepnice i papire: Stiže era aplikacija za vjernost

Točite gorivo, dobijete naljepnice na papirić pa onda popuste. I onda izgubite papirić pa naljepnice... A kartice vjernosti redovito nemate uza sebe. I onda nikakve koristi. Česta je to praksa u Hrvatskoj već niz godina, ali se polako mijenja. Vrijeme je digitalizirati i takvo iskustvo, a Inina loyalty aplikacija je sjajan primjer.