Što vas "venture building" model može naučiti o razvoju digitalnih proizvoda i startupa?

Što vas “venture building” model može naučiti o razvoju digitalnih proizvoda i startupa?

Poslovni modeli stalno se razvijaju i nadograđuju, a sada još više kada postoji snažna motivacija kao što je rješavanje krize. Venture building u ovim vremenima donosi nove prilike za inoviranje i razvoj poslovnih ideja da li od strane individualnih poduzetnika ili korporacija.

Kroz serijal članaka o venture buildingu imate priliku naučiti više o VB inovacijskom pristupu i njegovom potencijalu u svijetu punom izazova koji očekujemo nakon COVID-19.

U prvom tekstu tako ste mogli saznati opće karakteristike, porijeklo modela i kontekst venture buildinga u post COVID-19 svijetu. Drugi tekst pojasnio je operativne zadaće venture buildera i put razvoja jednog startupa kroz VB model – od odabira poslovne prilike do skaliranja.

Stigli smo do trećeg nastavka serijala, u kojem ću vam više reći o poslovnim modelima venture buildera.

Vrste venture building poslovnih modela

Poslovni model je način na koji organizacija stvara vrijednost, pruža ju korisnicima i uzima protuvrijednost u obliku prihoda. Kada govorimo o stvaranju vrijednosti tada je važno istaknuti da je osim vrste vrijednosti važno razumjeti za koga je vrijednost stvorena, odnosno tko su korisnik i kupac vrijednosti.

Kroz dosadašnji razvoj venture buildinga možemo identificirati tri različita poslovna modela. Oni se primarno razlikuju u svrsi izgradnje timova kojoj su orijentirani i načinu ostvarenja prihoda.

  1. Razvoj tvrtke za tržište – VC i ostale investitore
  2. Razvoj tvrtke u obliku usluge korporaciji
  3. Razvoj tvrtke unutar korporacije

Izgradnja za tržište – VC i ostale investitore

Laicos, LinkedIn

Venture buildera u ovom modelu promatramo kao organizaciju koja razvija portfelj  startupa u kojima djeluje kao suosnivač. Svaki startup iz portfelja ima vlastiti poslovni model i bori se za dokazivanje njegove održivosti, ali pored toga sam venture builder investiran je u svaki od startupa svog portfelja čija kumulativna uspješnost predstavlja uspješnost poslovnog modela venture buildera.

Kada kažem da stvaraju tvrtke za investitore, time ne želim umanjiti plemenitost činjenice rješavanja pojedinog problema na tržištu, ali moramo biti svjesni da pored lovorika uspjeha, venture builder mora stvoriti prihod da bi nastavio paliti svoja svjetla sljedeći dan. Cilj modela je privući investitore da ulože dodatni kapital u tvrtku kojoj će omogućiti daljnji razvoj, ali i ostvariti dio povrata investicije venture buildera u tvrtku čiji udio drži.

Iz perspektive venture capital fonda ova investicija ima jednaka obilježja kao i u bilo koji drugi startup. Kod investicije u startup koji razvija venture builder, VC može imati veće povjerenje nastalo na temelju ranije ostvarenih rezultata, primijenjene metodologije razvoja, vještina vođenja i iskustva venture buildera u odnosu na druge startup investicije.

Zvijezda među startupima ili puno malih favorita?

Ovaj model može funkcionirati na više načina. Venture builder može tražiti investiciju za jedan izdvojeni startup koji treba financiranje da bi rastao ili predstavlja “zvijezdu” portfelja. Alternativno, venture builder može formirati fond sastavljen od više startup tvrtki koje gradi, čime se rizik VC-a diverzificira na mali portfelj.

Još jedno od rješenja je da venture builder omogući ulaganje u vlastiti entitet, koji ima u vlasništvu sve tvrtke svog portfelja i na taj način omogući najveću diversifikaciju koju može ponuditi.

Odabir poslovne prilike usmjeren ka investiranju

U odnosu na druga dva modela, izgradnja tvrtke za investitore razlikuje se po tome što VB mora odabrati tržište i poslovnu priliku na kojoj želi graditi tvrtku. Neki venture builderi su fokusirani na određeni sektor u kojem posjeduju ekspertizu, a generalno identifikaciju i odabir poslovne prilike možemo podijeliti u tri kategorije:

1. Originalni razvoj zasnovan na metodologiji temeljem iskustva u industriji, istraživanju tržišta i/ili aktivnostima brainstorminga.

Ovaj pristup mogli bi smo okarakterizirati i kao natjecateljski sport. Kako biti kreativniji, brži i domišljato primijeniti iskustvo, znanje i talent za stvaranje novih poslovnih prilika “iz ničega”. Kladim se da, ako ste čitali tekstove serijala do sada, venture building zamišljate najsličnije ovom modelu.

Primjeri: Idea Lab (coinbase); betaworks (Giphy, Bitly); Science Inc. (Dollar Shave Club – exit u vrijednosti 1 milijarde američkih dolara).

2. Kopiranje uspješnih poslovnih modela po uzoru na kompanije s drugih tržišta koje su dokazale održivost poslovnog modela.

Ako se prisjetimo prošlog članka u serijalu, nekoliko početnih aktivnosti venture buildera uključuju odabir poslovne prilike i njeno testiranje. Ova faza je iznimno neizvjesna, rizična i uz veći broj pokušaja i pogrešaka predstavlja trošak resursa za svakog venture buildera. Preuzimanjem poslovnog modela koji je dokazan na drugom tržištu, postupak postaje brži i jeftiniji, ali je i sama motivacija osnivača (osim profita) upitnog porijekla.

Mnogo članova startup zajednice ne dijeli osobito poštovanje prema tvrtkama koje koriste ovaj pristup, jer u usporedbi s gore navedenima smatraju da se bave kopiranjem, a ne inoviranjem. Ovo je možda i zasluga pojedinaca koji nisu imali osobitu etičan pristup u razvoju i vođenju poslovanja. Iako postoje argumenti za i protiv, činjenica je da ovaj model stvara dodanu vrijednost na ciljanom tržištu i da su osnivači ovakvih kompanija osim profita stvorili i nova radna mjesta. Vještina i efikasnost izvršenja poslovne prilike i sposobnost učenja na tuđim greškama ponekad su vrijedni divljenja.

Primjer: Rocket Internet.

3. Komercijalizacija intelektualnog vlasništva u dogovoru s vlasnicima intelektualnog vlasništva (uglavnom sveučilišta).

U ovom pristupu, poslovni model izgrađuje se u svrhu komercijalizacije patenta u određenoj industriji. Evo i jedan primjer – iz Singapura. National University of Singapore (NUS) najstarija je ustanova visokog obrazovanja na otoku i rangirana je kao #1 sveučilište u Aziji.

BLOCK71 startup inkubator u vlasništvu singapurskog Sveučilišta danas ima 9 podružnica u Indoneziji, Vijetnamu i SAD-u.

Osim znanstvenih uspjeha, NUS je iznimno uspješan u razvoju poduzetništva i komercijalizaciji tehnologija. O kvaliteti njihovog rada govori činjenica da je ovaj sveučilišni inkubator financijski neovisan i samoodrživ. NUS Enterprise odjeljenje tako danas ima dva inkubatora, u Hangaru, jednom od njih, upoznao sam Gang Chern Suna, jednu od ključnih osoba u NUS Enterprise i osnivača Block71, drugog startup inkubatora u vlasništvu NUS Enterprise koji danas ima podružnice u Indoneziji, Vijetnamu i SAD-u.

Od njega sam saznao i kako jedan od modela rada koji provode na NUS-u je i transfer tehnologije kroz venture building. Intelektualno vlasništvo stvoreno na sveučilištu komercijaliziraju uz pomoć “profesionalnih” startup osnivača. Interes znanstvenika koji su razvili intelektualno vlasništvo često nije i njegova komercijalizacija već daljnji znanstveni rad. S druge strane studenti poslovne škole imaju znanje i ambiciju ostvarenja poslovne prilike i kroz komercijalizaciju intelektualnog vlasništva. Spajanjem ovih dvaju resursa kojima sveučilište raspolaže, otvaraju veliki potencijal svog znanstveno tržišnog djelovanja.

Primjer: spomenuti Science Inc.; NUS Enterprise.

Što je s preostala dva modela?

Izgradnja kompanije u obliku usluge korporaciji

U ovom modelu venture builder djeluje kao konzultantska organizacija koja savjetuje korporaciju kako stvoriti uspješni startup. Korporacija koja angažira venture builder posluje na poznatom tržištu gdje izvršava održivi poslovni model te ima interes razviti nove tvrtke na istom ili srodnom tržištu koje će im omogućiti daljnju ekspanziju. Uloga venture buildera je upotrijebiti najbolje prakse i pristup razvoja startupa (uglavnom vlastita metodologija) kako bi proces bio čim uspješniji i kapitalno efikasan za korporaciju.

Venture Builder svoju uslugu naplaćuje prema definiranoj tarifi, a u slučaju da je takav oblik suradnje predviđen, Venture Builder i korporacije se mogu dogovoriti da zajedno investiraju u daljnji razvoj kompanije i na taj način ostvare dugoročnu sinergiju.

FoundCo, Medium
Corporate Venture Building prakticiraju neke od najpoznatijih konzultantskih kuća.

Izgradnja kompanije unutar korporacije

U ovom modelu proces se odvija unutar korporacije koja formira venture buildera kao poseban entitet (ili češće odvojenu tvrtku) te služi kao jedan od pristupa korporativnim inovacijama.

Venture builder u vlasništvu korporacije posluje kao zasebno društvo, ali u funkciji stvaranja novih poslovnih prilika za matičnu kompaniju i često za razvijanje vlastitih internih inovacijskih kapaciteta. Zbog svoje mogućnosti neovisnog zapošljavanja, venture builder u svojim redovima može imati kadrove koji ne bi bili tipični za matičnu korporaciju, kao što su poduzetnici, growth hackeri i slično koji imaju priliku na potpuno drugi način razvijati nove poslovne modele.

Nove perspektive, društveno upogonjeni modeli?

Navedena tri poslovna modela već su dokazani koncepti. U inovacijama nema ograničenja, kontinuirano se istražuje i radi na novim modelima, posebice kada postoji snažna motivacija kao što je rješavanje krize.

Mene bi u budućnosti zanimalo vidjeti neke modele koji uključuju društvo i zajednicu, možda crowdfundane venture building projekte koji će biti usmjereni na rješavanje problema jedne društvene skupine ili društvenog dobra? Možda projekti podržani od strane klastera kompanija iz iste industrije koje streme ka rješavanju zajedničkog izazova? Možda venture building pogonjen izazovima državne ili lokalne administracije?

U četvrtom tekstu serijala govoriti ću detaljnije o korporativnom venture buildingu, a posebice u kontekstu pandemije COVID-19. Korporacije koje posluju na poznatom tržištu, imaju resurse u obliku opreme, kapitala, lanca distribucije i kadrova u sinergiji s poduzetničkim načinom razmišljanja. Da li je ovo formula za velike stvari? Kako upotrijebiti resurse kojima raspolaže korporacija i model venture buildinga za stvaranje nove vrijednosti? Čitajte idući tjedan, a pripremite se i za meetup.

Naime, u širenje znanja, razmišljanja i prilika u području venture buildinga želimo uključiti sve vas koje ova tema zanima. Stoga smo u međuvremenu došli i na ideju organizirati prvi online meetup na temu venture buildinga na kojem će nam se pridružiti eminentni stručnjaci iz ovog područja: iz Singapura Bryan Long, osnivač TestingGrounda i CEO Staccka, a iz Londona Nicholas Wodtke koji je radio na pozicijama business developmenta i digitalnih inovacija u Samsungu, Disneyju i Sonyju.

Prvi venture building online meetup održat će se u srijedu 17. lipnja u 13h – prijaviti se možete već danas.

 

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.