Sigurnosni skandali u Facebooku mogli bi samo ubrzati implementaciju blockchain tehnologije u sustav, no što zbilja planira njihov kripto tim? Čeka li nas društveno odgovorna namjena ili samo još jedna značajka za generiranje prometa?
Prije tjedan dana Facebook je preživio još jednu katastrofu. Pristupni tokeni 50 milijuna korisnika kompromitirani su nakon hakerskog napada koji je iskoristio bugove na profilima te objavi fotografija i videa. Pa iako Facebook preživljava, korisnici su ti koji su se našli u problemu jer se njihovi podaci preprodaju na crnom tržištu za 2,6 dolara. Od tih 50 milijuna, 10% njih su građani Europe, stoga ni Facebooku neće biti lijepo kada ga opale globe GDPR-a.
Iako je već prošlo 10-ak dana smirivanja, s navodima kako nema straha od nelegalnog upadanja u račune, tek se sada počinju otkrivati razmjeri tih neautoriziranih upada. Najveće štete će biti one neizravne.
Kada ste prije nekoliko dana shvatili da ste odjavljeni s Facebooka na webu, što ste prvo napravili? Jeste promijenili svoju lozinku i/ili mail? Ako niste, vama na savjest. No, neće od toga patiti tek vaš Facebook, nego i sve stranice i web aplikacije na koje se logirate putem Facebook korisničkog računa. Servisi poput Tindera, Airbnb-a ili Spotifyja, posebno su na udaru po tom pitanju.
Jedan način da se objasni stvarno stanje problema je scenarij u kojem vi nevino surfate internetom, dok netko s vašim podacima ulazi u te servise, aktivira premium opcije ili rezervira luksuzni smještaj na Baliju, na primjer.
No, krađa tuđih identiteta, pa tako i podataka, Facebooku je već znani problem.
Zuckerbergov osobni cilj 2018. godine
Nešto prije Cambridge Analytice, početkom godine, Zuckerberg je objavio svoju veliku godišnju misiju: popraviti Facebook. Možda svjestan budućih događanja, još se i tada osvrnuo kako mora mnogo toga napraviti, kako po pitanju uznemiravanja i zlostavljanja na platformi, miješanja u izbore, tako i u cilju stvaranja platforme čije će korištenje imati više smisla.
Komentirajući posljedice uspona malog broja tehnoloških divova i vlada koje koriste tehnologiju za praćenje svojih građana, tada je Zuckerberg usputno spomenuo tehnologiju kao sredstvo za decentralizaciju moći, ali i prethodno navedenih problema. Na to se nadovezuju važni proturječni trendovi, objašnjava Zuckerberg – poput enkripcije i kriptovaluta:
…koji preuzimaju moć iz centraliziranih sustava i vraćaju ih u ruke naroda. No oni dolaze s rizikom pa će ih biti teže kontrolirati. Želim dublje proučiti pozitivne i negativne aspekate tih tehnologija te kako ih najbolje iskoristiti u našim uslugama.
I tako se Facebook, koji blokira sve vrste objava koje imaju ikakve veze s blockchainom i kriptovalutama, usudio javno povezati s notornim trendovima. No Facebookov hostilitet prema tome nije ništa nego mjera opreza, ako računamo da im je to izravna konkurencija. Konkretno, vlastiti blockchain ekosustav Facebooku se sviđa mnogo više nego tuđi.
Lt. Commander Zuck in court after his plan to study humans in greater detail backfires from pics
Što može Facebookov kripto tim?
I tako je prije par mjeseci oformljen Facebook Crypto Team. Svi relevantni akteri na sceni žele znati što im sprema veliki Facebook, izgrađen na portfoliju osobnih priča i slika, koji se uz bok najvećih američkih razvojnih tvrtki nalazi se u top 10 onih koji ulažu u istraživanje i razvoj. Stoga, kao i mi u Netkoraciji, mnogi su se pitali što to Facebook planira i hoće li nešto izvesti, jer moglo bi zbilja mijenjati našu svakodnevicu, premda mi toga ne bili svjesni. Kontaktirala sam stoga Brunu Škvorca, brokera kriptovalutama, konzultanta i programera blockchain tehnologije, ne bi li nam rasvijetlio ideju što sprema FB kripto tim.
Naravno, kao prvi odgovor, nametnulo se P2P plaćanje ilitiga plaćanje među frendovima koje je Facebook pod vodstvom Davida Marcusa (tada Messengera, a danas vođa kripto tima) upogonio već ove godine. Ako uzmemo u obzir da Facebookovi azijski konkurenti, WeChat i Alibaba drže zajedno 92% svih „mobilnih novčanika“ u Kini i da imaju preko 500 milijuna korisnika, dok ostatak svijeta ukupno broji 556 milijuna mobilnih računa, nije čudno da se Zuckerbergu žuri oko dogradnje sistema. Jer, kako je rekla već Tena, komentirajući trenutnu Appleovu situaciju, nekada nije dovoljno pratiti, bitno je tempirati barem pola koraka naprijed da bi mogao opravdati konkurentnost.
Upravo ta nadogradnja, tvrdi Bruno, bit će jedan od mogućih scenarija iskorištavanja blockchain tehnologije. Stvaranje vlastitog tokena i nije neka nova priča, ako se sjetimo FacebookCredita, no uz blockchain stvar bi mogla biti mnogo zanimljivija:
FacebookCoin definitivno dolazi, i uz trenutno partnerstvo s medijskim kućama, oglašivačima, trgovcima i drugim entitetima prisutnim na platformi, te zbog masivnog egzodusa milenijalske publike, FB-u je u izravnom interesu privući mladež kriptovalutama i ujedno omogućiti novu mikro-ekonomiju u svom vlastitom ekosustavu.
Kako glasi poznata u industriji, bitno je stvoriti potrošačke navike u kritičnom razdoblju kada se one stvaraju i ostaju cijeli život.
50 milijuna izgubljenih ovčica ili 500 milijuna pitomih?
Ako povežemo sve to s činjenicom da većina korisnika Facebook izjednačuje s “internetom”, FB ovdje ima priliku preuzeti još veći dio kolača ljudskih života, objašnjava Bruno:
Zamislite samo jednostavnost plaćanja računa preko FB-a, korištenje FB coina za kupnju na webshopovima. Budući da većina web sajtova već ima FB widget na sebi za komentare ili lajkove, tada će i vaše stanje FBcoin računa biti dostupno i iskoristivo na tim stranicama. Jedno partnerstvo je sve što dijeli kupca u McDonaldsu od toga da na kasi pokaže QR kod iz svoje FB aplikacije na mobitelu, odobri transakciju otiskom prsta, i kupi Big Mac FacebookCoinom.
Bez dvojbe Facebookova kriptovaluta dolazi, no vjerojatno na nekoj privatnoj verziji blockchaina, ne na javnoj poput Ethereuma, tvrdi on:
To će omogućiti i bolje praćenje kupovnih navika korisnika, a ako kripto adrese svojih korisnika spoje s vanjskima (iz javnog Ethereum blockchaina), Facebook će biti u jedinstvenoj poziciji ne samo potpuno mapirati sve kupovne navike članova, već i prodati te podatke i podatke o identitetima iza kripto adresa zainteresiranim stranama. Znam da zvuči distopijski, no bavim se digitalnom forenzikom i znam za koliko se takvi podaci prodaju.
Naravno da Facebook više zanima 556 milijuna ljudi s mobilnim računima do kojih mogu konačno doći, nego onih 50 milijuna korisnika čiji su podaci poslužili za manevriranje američkim predsjedničkim izborima ili nedavnih 50 milijuna pristupnih tokena koji se prodaju kao na tržnici.
Zar nije vjerojatno da blockchainom možemo riješiti te sigurnosne probleme, pa i Zuckerberg spominje enkripciju uz kriptovalute? Pitala sam tako i ja Brunu, koliko je iskoristiv blockchain za osiguranje korisničkih podataka odnosno računa, no on mi je izričito naglasio kako blockchain nije ni za enkripciju ni za pohranu podataka:
No postoji mogućnost da će korisnički identifikatori (“serijski brojevi”) biti spremljeni na blockchainu što bi značilo da, ako se identitet korisnika pravilno ekstrapolira iz nekih podataka, Facebook time rješava problem lažnih računa i onih silnih problema koje ima zbog tih računa i navodnih ruskih trolova koji utječu na američke izbore. S druge strane, neće više moći tvrditi da imaju “X milijardi korisnika”, jer će postati očito da ih je barem pola lažno. Identifikacija bazirana na blockchainu je tvrtkama poput Facebooka dvosjekli mač.
Što prosječnom korisniku interneta sve to znači?
Kako je lijepo i jasno to sročio Bruno, u principu ništa jer krajnji cilj njega i drugih koji se bave razvojem na blockchainu, jest da ljudi uopće ne budu svjesni kako koriste blockchain:
Kao što danas korisnici Facebooka ne znaju da u pozadini spremaju dio podataka u GraphQL a dio u MySQL, tako ne trebaju ni znati da se neki dio sustava u pozadini vrti na blockchainu. Riječ blockchain danas se koristi kao marketinški alat i u većini slučajeva nema nikakvog tehničkog smisla. Ono što mi pokušavamo postići implementacijom blockchaina je dodatno ojačati, osigurati i automatizirati pozadine nekih postojećih sustava.
Kako izgleda, Zuckerbergove kripto ambicije nas vode prema danu kada ćemo putem FaceCoina plaćati kavu prijateljima, a pristup računu koji nosi naše ime i podatke imat ćemo samo mi. Ne zvuči tako loše, ali sve to će imati utjecaja na stvari koje nam se ni sada, a neće ni tada, činiti posve jasne. Kao ni ovi hakerski napadi koji su došli do 50 milijuna pristupnih tokena – sve nam ostaje prilično apstraktno do kad god nismo mi konkretno u pitanju. Stoga, dok se stvari u vezi Facebook kripto tima upogone i realiziraju, vrlo vjerojatno nećemo ni “osjetiti blockchain” u našem životu.
Međutim, neznanje možemo pobijediti jedino znanjem, a ne utišavanjem neznanja, mudro zaključuje Bruno. Iza tih riječi i stoji pokriće, osim portala Bitfalls, Bruno je nedavno s kolegama osnovao udrugu Blockada.io u kojoj su na puno vrijeme zaposlili osobu o vlastitom trošku, a čiji je zadatak organizacija dva hrvatska blockchain eventa: Bločk u prosincu s naglaskom na tehničke teme i radionice, i Blocksplit na proljeće, s poslovnim i tehničkim temama.
Bez obzira zanima li vas blockchain i kriptovalute, i smatrate li to svojim minusom ili ne, uvijek je korisno biti informiran. Uostalom, u kojem god obliku, blockchain tehnologija na mreži Facebooka nas sigurno čeka. Pitanje je samo hoće li njih pričekati povjerenje milijuna ljudi…
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.