7 razloga zbog kojih Ubuntu Edge nije prikupio 32 milijuna dolara

7 razloga zbog kojih Ubuntu Edge nije prikupio 32 milijuna dolara

Ubuntu Edge, najambiciozniji crowdfunding projekt u povijesti, ipak nije bio uspješan. Ovaj pametni telefon i PC u jednome, odnosno, superphone, pokušao je prikupiti 32 milijuna dolara putem Indiegogo kampanje, no usprkos obećavajućem početku, za postizanje cilja nedostajalo je 19 milijuna. Zašto je projekt bio neuspješan? Hrvoje Hafner donosi sedam razloga.

Ubuntu-Edge-IndiegogoUbuntu Edge, najambiciozniji crowdfunding projekt u povijesti, ipak nije bio uspješan. Ovaj pametni telefon i PC u jednome, odnosno, superphone, pokušao je prikupiti 32 milijuna dolara putem Indiegogo kampanje, no usprkos obećavajućem početku, za postizanje cilja nedostajalo je 19 milijuna. Zašto je projekt bio neuspješan? Hrvoje Hafner donosi sedam razloga:

1. Izgubili su momentum nakon Early bird popusta

Za kampanje visokog profila, koje se potpiruju učinkovitim PR-om, prvih par dana kampanje su ključni. Trendovi doniranja, o kojima se može čitati na Kickstarterovom blogu, govore upravo tome u prilog. U prva 24 sata stići će vam donacije koje su posljedica PR-a i to je vjerojatno najveći trend koji ćete imati. Nakon tri dana, odnosno, nakon što ste postali stara vijest, slijedi “mrtva zona” u kojoj donacije stižu inercijom.

Canonical je ispravno razmišljao kada je dao popust onima koji prvi sudjeluju u kampanji (600 dolara umjesto 830 za prvih 5000 donatora), međutim razlika u cijeni bila je prevelika da se uključite nakon što popusta više nije bilo. Pokušao je grešku ispraviti novim paketom Double Edge, gdje za 1400 dolara dobivate dva Ubuntu Edgea, ali bez rezultata. Kome trebaju dva ista telefona? Rješenje do kojeg je došao nakon prva 24 sata kampanje je ono koje su trebali imati odmah na početku. Cjenovne razrede razbiti u manje pakete i skok u cijeni napraviti manje osjetljivim. Dok su posložili novi model, prvi hype već je prošao.

Jedna od glavnih kritika Ubuntu Edgea je njegova cijena. Canonical se itekako potrudio da ona bude što niža i to je stavka na koju nisu mogli utjecati. Željeli su proizvesti 40.000 komada ili više. Troškovi proizvodnje su fiksni i iznose 32 milijuna dolara i to je razlog zašto Canonical nije sve mogao telefone dati za 600 dolara, nego se morao igrati sa cjenovnim razredima. Tek nakon dvadesetak dana kampanje uspio je osigurati dodatni popust od proizvođača komponenti od kojih je telefon trebao biti napravljen i ponuditi fiksnu cijenu od 695 dolara. Nažalost, prekasno.

..

2. Većina (crowd) još uvijek vrhunske telefone kupuje uz subvencije operatera

Kako ste vi došli do svojih pametnih telefona? Imate li dugoročni ugovor sa svojim operaterom? Većina korisnika pametnih telefona svoj je kupila uz popust tako što je potpisala takav ugovor. Na taj način operateri subvencioniraju telefone i na sebe preuzimaju dio troška jer, ustvari, oni plaćaju punu cijenu proizvođačima (uz, naravno, popust na količinu) nadajući se da će im se subvencija povratiti kroz mjesečnu naknadu i troškove koje će korisnik napraviti. Zbog toga korisnici teže izdvajaju puni iznos za kupovinu novog  mobitela.

3. Enterprise bundle nije imao zasebnu kampanju

Canonical je znao da se bez većih igrača koji bi uzeli više uređaja neće moći ostvariti zacrtani cilj. Ponudio je paket Enterprise bundle koji je bio namijenjen kompanijama koje bi svojim zaposlenicima podijelile primjerke.  Nažalost, Canonical se nije posebno fokusirao na marketing ovog paketa, nadajući se da će se direktori poduzeća sami uključiti. Nitko osim Bloomberga nije uzeo ovaj paket vrijedan 4 milijuna dolara.

4. Nisu ponudili dodatke, iako ih je publika tražila

Već na početku kampanje i prvim pristiglim donacijama u komentarima na Indiegogou počela su se pojavljivati pitanja hoće li biti dodatka za njihov super telefon, poput caseva, stalaka, tipkovnica  i sl. To je Canonical trebao predvidjeti i u razdoblju “mrtve zone” te ponuditi dodatke kojima bi potaknuo dodatno uključivanje ljudi koji su već donirali. Jedino što su ponudili bila je majica sa logom, i to poprilično nespretno i bez komunikacije s korisnicima.

Koncept uređaja Ubuntu Edge - iznos koji se prikuplja potreban je za izradu hardvera.
Koncept uređaja Ubuntu Edge – iznos koji se prikupljao bio je potreban za izradu hardvera.

5. Loš community management

Iako je PR kampanja bila odlična, ekipa koja je vodila community management na čelu sa Jonom Baconom, community managerom za Ubuntu, bila je nevidljiva u komentarima na Indiegogou, kojih je bilo preko 20.000, i vrlo se rijetko dolazilo do odgovora. Nešto aktivniji bili su na službenom Ubuntu forumu, ali nisu svi donatori bili iz Ubuntu zajednice. Jedina pozitivna stvar bila je AMA s Markom Shuttleworthom na Redditu.

6. Prosječni korisnik ne zna što je Ubuntu

Iako Ubuntu ima svoju veliku zajednicu, crowd se s razlogom nalazi u riječi crowdfunding. To sigurno jesu prvi ljudi koji će se uključiti u kampanju, međutim, kampanja mora biti dobro prihvaćena i izvan nje.

7. Ljetni period za kampanju

Koji vam je najdraže razdoblje za godišnji odmor? Možda između 22.7. i  21.8.? Upravo je u tom periodu Canonical odlučio voditi svoju crowdfunding kampanju. Možda da puni naslovnice tech medija i blogova u sezoni kiselih krastavaca. Kampanju ovakvih apetita ipak je učinkovitije voditi u proljeće ili čak idealno u predbožićnom shopping ludilu. Tko zna, možda bi tada i mene ispod bora dočekao Ubuntu Edge.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Sponzorirano

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?