Uber: Fiskalizaciju za digitalne platforme koje automatski izdaju račune treba ukinuti

Podsjetimo, jučer je u HUB 385 održano događanje “Hrvatska 2.0: digitalna rješenja za bolju budućnost”, a nakon dijela rezerviranog za političare, na pozornicu su došli Adrian Ježina, predsjednik Udruge za informatičke i komunikacijske djelatnosti u HUP-u, Davor Tremac, direktor Ubera za Jugoistočnu Europu, Denis Dunat, direktor prodaje SAP-a, Ivica Mudrinić, suosnivač HUB 385 te Davor Kršul, direktor poslovanja Visa Europe u Hrvatskoj, a panel je moderirao Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a, Hrvatske mreže poslovnih anđela.

Raspravu je otvorio Davor Tremac, koji je pojasnio gdje je Uber danas u Hrvatskoj. Deset mjeseci od dolaska, prisutni su u četiri grada, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Zadru. No, ne bez poteškoća – ako ste korisnik Ubera, vjerojatno ste ovih dana dobili obavijest o tome da zbog fiskalizacije vozači moraju izdavati papirnate račune u automobilu, odnosno da nije dovoljan samo onaj poslan e-mailom.

Primjer je to neefikasnosti spomenute u uvodu ovog teksta – zbog fiskalizacije, Uberovi vozači moraju imati u vozilima mobilne blagajne, uložiti u njih, a samim time raditi više ne bi li ih otplatili. Tremac to smatra nepotrebnim – dovoljno je izdati račun, kako kaže, nije potrebno da on bude u tiskanom izdanju.

Državi je upućen zahtjev da se ukine fiskalizacija za digitalne platforme koje automatski izdaju račune. Takve se platforme ionako porezno terete po izdanom računu, nije nužno da on bude i isprintan.

Poduzetnici su za državu problem

Ivica Mudrinić kao problem istaknuo je da većina političara, kao i djelatnika u javnoj upravi, nikad nije radila u realnom sektoru. Također, dobar dio njih, zahvaljujući političkim izjavama iz prošlosti, smatra da su poduzetnici neprijatelji, problem pa čak i kriminalci, zbog čega ih konstantno treba ograničavati – ne shvaćajući da upravo poduzetnici “hrane” državu.

Vjerujem da nam mnogi žele pomoći, ali ne razumiju da će organizacijska struktura javne uprave uvijek sebe zaštititi od “neprijatelja”, odnosno, kao i svaki organizam – začahuriti se.

Odgovor se vidi u strateškom, holističkom pristupu, u kojemu je potrebno znati koji su ciljevi. Kad je to poznato, može se kreirati organizacijska struktura vlade, poput broja ministarstava.

Nitko neće zamjeriti vladi da ima 50 ministarstava, ako je to u skladu s ciljevima i ako svi budemo živjeli bolje. A ako vladi nedostaje znanja, neka ga kupi. Dovedite znanje koje je potrebno da se omogući cilj koji je svima bitan.

Adrian Ježina osvrnuo se na to kako je napredak tehnologije već promijenio svijet i konstantno ga mijenja, za čime država kaska. Kao i Mudrinić, slaže se da državu treba voditi netko s vizijom, strategijom, jer je jasno da se mnogi zakoni i propisi moraju mijenjati, ali problem je u tome što mnogi resori međusobno ne komuniciraju o tome.

Denis Dunat navodi kako su uvijek na raspolaganju državi sa svojom ekspertizom i praksom, a, kao i u tehnološkom sektoru, smatra da se treba paziti na korisničko iskustvo – ono traži pojednostavljenje, što omogućuje efikasnost, a potom i inovacije te napredak.

Legalni, ali ne i regulirani

Tema je skrenula i u sivu ekonomiju, gdje se oglasio Davor Kršul, navodeći kako elektronska plaćanja mogu pomoći njenom smanjenju. I sama fiskalizacija pomogla je smanjenju sive ekonomije te su se sudionici panela složili da je ona idejno dobra, ali izvedba može biti problematična, kao što smo se može vidjeti na primjeru digitalnih platformi, poput Ubera.

Davor Tremac potom je problematiku Ubera i sličnih usluga jednostavno sažeo:

Naš model je legalan, ali nije reguliran, i upravo tu nastaje problem. Zbog toga i nailazimo na razne interpretacije zakona i propisa kod različitih tijela.

U takvim je slučajevima dobro imati mišljenje nadležnog ministarstva, no problem je što se na mišljenje čeka dugo. No, kad jednom dođe do regulacije, uvjeren je da će odmah dobiti mnoštvo novih konkurenata jer će im put već biti “utaban”, što se dogodilo i na drugim tržištima. To je i dobro, barem iz perspektive korisnika, kaže.

Mnoštvo propisa – zemlja apsurda

Mudrinić se nadovezao rekavši kako je, primjerice, u SAD-u dopušteno sve što nije zabranjeno. Kod nas je sve zabranjeno, višestruko, s nekoliko zakona, da ne bi bilo zabune, rekao je u šali. Neke su stvari dopuštene kroz neka diskrecijska prava. Primjerice, možete graditi, ali samo ako zadovoljite mnoštvo uvjeta.

Kroz mnoštvo propisa napravili smo zemlju apsurda.

Digitalna ekonomija kroz neke se propise malo “provukla”, čulo se, jer kad bismo pustili da administracija tumači postojeće zakone i propise, usluge poput Ubera sigurno bi bile zabranjene. Na ovaj su dio rasprave negodujući reagirali predstavnici taksista iz publike.

Za kraj, sudionici panela zaključili su da je vrijeme s puno riječi prijeći na djela, a poduzetnici su obećali veću uključenost i podršku i sa strane tehnologije, ali ekspertize. Kršul je napomenuo kako digitalna transformacija najviše ide u korist mlađih generacija, čime će se zaustaviti i odljev mozgova. No, sve dok se na poduzetnike gleda kao na kriminalce, pomaka neće biti, čulo se.