Uber: Fiskalizaciju za digitalne platforme treba ukinuti

Uber: Fiskalizaciju za digitalne platforme koje automatski izdaju račune treba ukinuti

Nakon što smo na jučerašnjoj panel raspravi održanoj u prostoru HUB 385 čuli što država obećava poduzetničko-tehnološkoj zajednici, na pozornicu su došli predstavnici te zajednice sa svojim zaključcima, mišljenjima i potrebama. Glavni problem koji se iskristalizirao? Činjenica da se nedostatak efikasnosti u poslovanju kažnjava, a u državi - ne.

panel 2 hub
Nakon panela rezerviranog za političke predstavnike, na pozornicu su došli predstavnici poduzetničko-tehnološkog sektora (slike: Tomislav Miletić/PIXSELL)

Podsjetimo, jučer je u HUB 385 održano događanje “Hrvatska 2.0: digitalna rješenja za bolju budućnost”, a nakon dijela rezerviranog za političare, na pozornicu su došli Adrian Ježina, predsjednik Udruge za informatičke i komunikacijske djelatnosti u HUP-u, Davor Tremac, direktor Ubera za Jugoistočnu Europu, Denis Dunat, direktor prodaje SAP-a, Ivica Mudrinić, suosnivač HUB 385 te Davor Kršul, direktor poslovanja Visa Europe u Hrvatskoj, a panel je moderirao Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a, Hrvatske mreže poslovnih anđela.

Raspravu je otvorio Davor Tremac, koji je pojasnio gdje je Uber danas u Hrvatskoj. Deset mjeseci od dolaska, prisutni su u četiri grada, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Zadru. No, ne bez poteškoća – ako ste korisnik Ubera, vjerojatno ste ovih dana dobili obavijest o tome da zbog fiskalizacije vozači moraju izdavati papirnate račune u automobilu, odnosno da nije dovoljan samo onaj poslan e-mailom.

Primjer je to neefikasnosti spomenute u uvodu ovog teksta – zbog fiskalizacije, Uberovi vozači moraju imati u vozilima mobilne blagajne, uložiti u njih, a samim time raditi više ne bi li ih otplatili. Tremac to smatra nepotrebnim – dovoljno je izdati račun, kako kaže, nije potrebno da on bude u tiskanom izdanju.

Državi je upućen zahtjev da se ukine fiskalizacija za digitalne platforme koje automatski izdaju račune. Takve se platforme ionako porezno terete po izdanom računu, nije nužno da on bude i isprintan.

Poduzetnici su za državu problem

Ivica Mudrinić kao problem istaknuo je da većina političara, kao i djelatnika u javnoj upravi, nikad nije radila u realnom sektoru. Također, dobar dio njih, zahvaljujući političkim izjavama iz prošlosti, smatra da su poduzetnici neprijatelji, problem pa čak i kriminalci, zbog čega ih konstantno treba ograničavati – ne shvaćajući da upravo poduzetnici “hrane” državu.

Vjerujem da nam mnogi žele pomoći, ali ne razumiju da će organizacijska struktura javne uprave uvijek sebe zaštititi od “neprijatelja”, odnosno, kao i svaki organizam – začahuriti se.

Odgovor se vidi u strateškom, holističkom pristupu, u kojemu je potrebno znati koji su ciljevi. Kad je to poznato, može se kreirati organizacijska struktura vlade, poput broja ministarstava.

Nitko neće zamjeriti vladi da ima 50 ministarstava, ako je to u skladu s ciljevima i ako svi budemo živjeli bolje. A ako vladi nedostaje znanja, neka ga kupi. Dovedite znanje koje je potrebno da se omogući cilj koji je svima bitan.

panel 2 hub 2

Adrian Ježina osvrnuo se na to kako je napredak tehnologije već promijenio svijet i konstantno ga mijenja, za čime država kaska. Kao i Mudrinić, slaže se da državu treba voditi netko s vizijom, strategijom, jer je jasno da se mnogi zakoni i propisi moraju mijenjati, ali problem je u tome što mnogi resori međusobno ne komuniciraju o tome.

Denis Dunat navodi kako su uvijek na raspolaganju državi sa svojom ekspertizom i praksom, a, kao i u tehnološkom sektoru, smatra da se treba paziti na korisničko iskustvo – ono traži pojednostavljenje, što omogućuje efikasnost, a potom i inovacije te napredak.

Legalni, ali ne i regulirani

Tema je skrenula i u sivu ekonomiju, gdje se oglasio Davor Kršul, navodeći kako elektronska plaćanja mogu pomoći njenom smanjenju. I sama fiskalizacija pomogla je smanjenju sive ekonomije te su se sudionici panela složili da je ona idejno dobra, ali izvedba može biti problematična, kao što smo se može vidjeti na primjeru digitalnih platformi, poput Ubera.

Davor Tremac potom je problematiku Ubera i sličnih usluga jednostavno sažeo:

Naš model je legalan, ali nije reguliran, i upravo tu nastaje problem. Zbog toga i nailazimo na razne interpretacije zakona i propisa kod različitih tijela.

U takvim je slučajevima dobro imati mišljenje nadležnog ministarstva, no problem je što se na mišljenje čeka dugo. No, kad jednom dođe do regulacije, uvjeren je da će odmah dobiti mnoštvo novih konkurenata jer će im put već biti “utaban”, što se dogodilo i na drugim tržištima. To je i dobro, barem iz perspektive korisnika, kaže.

Mnoštvo propisa – zemlja apsurda

Mudrinić se nadovezao rekavši kako je, primjerice, u SAD-u dopušteno sve što nije zabranjeno. Kod nas je sve zabranjeno, višestruko, s nekoliko zakona, da ne bi bilo zabune, rekao je u šali. Neke su stvari dopuštene kroz neka diskrecijska prava. Primjerice, možete graditi, ali samo ako zadovoljite mnoštvo uvjeta.

Kroz mnoštvo propisa napravili smo zemlju apsurda.

Digitalna ekonomija kroz neke se propise malo “provukla”, čulo se, jer kad bismo pustili da administracija tumači postojeće zakone i propise, usluge poput Ubera sigurno bi bile zabranjene. Na ovaj su dio rasprave negodujući reagirali predstavnici taksista iz publike.

Za kraj, sudionici panela zaključili su da je vrijeme s puno riječi prijeći na djela, a poduzetnici su obećali veću uključenost i podršku i sa strane tehnologije, ali ekspertize. Kršul je napomenuo kako digitalna transformacija najviše ide u korist mlađih generacija, čime će se zaustaviti i odljev mozgova. No, sve dok se na poduzetnike gleda kao na kriminalce, pomaka neće biti, čulo se.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Najava

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Karijere

Tim McKeoun: “Ako želimo da se developeri razvijaju, moramo se pomiriti da će nekad biti manje produktivni”

"Developer Advocate" može postati svatko, ali uspjeh u tome će pronaći mali broj ljudi. Savjete kako općenito postati bolja podrška developerima, na ovogodišnjem QED-u podijelio je IBM-ov Tim McKeoun.

Što ste propustili

Tehnologija

O Apple Vision Pro: “Ovo nije proizvod za krajnjeg korisnika, ovo je proizvod za ‘nas’ developere…”

Hoće li Apple s novim proizvodom napokon ispuniti VR/AR obećanja koja slušamo godinama? Po svemu sudeći Appleove naočale neće se nositi po ulici, ali Vision Pro izgleda obećavajuće za developere... saznali smo i zašto.

Tvrtke i poslovanje

Upoznajte Arbelle! Beauty brend kojeg krasi svjetsko rješenje za virtualno isprobavanje šminke

Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.

Sponzorirano

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

Intervju

Notcheva 6. generacija Devcademyja radit će na projektima za satelitsku kockicu – CroCube!

Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.

Netokracija Podcast

John Romero o životu nakon Dooma – i kako klince naučiti raditi igre

John Romero je jedan od kreatora legendarne igre Doom, kao i cijelog niza drugih igara. Ususret izlasku njegove autobiografije, dobili smo priliku pitati ga kako vidi svoju karijeru, ali i razvoj industrije razvoja igara.

Karijere

Studenti RIT Croatia uče se na zadacima koje pripremaju Rimac Technology, INA, Async Labs… 

Domaće obrazovne institucije često se fokusiraju na teoriju, dok praksa ostaje na poslodavcima. RIT Croatia to mijenja svojim primjerom.