Uber stigao u Hrvatsku

Uber u Hrvatskoj kreće DANAS točno u podne: 13.000 Zagrepčana već čeka prvu vožnju!

Sa zvukom Gričkog topa krenut će i rad najveće svjetske digitalne prijevozničke tvrtke! Kako je Netokracija ekskluzivno potvrdila s Uberom, popularna prijevozna usluga bit će dostupna u Zagrebu od 12 sati putem Uberove službene mobilne aplikacije koju možete preuzeti za iPhone, Android i Windows Phone uređaje.

Uber stigao u Hrvatsku

Nakon najave Uberovog dolaska na Netokracijinoj konferenciji o digitalnoj ekonomiji i trgovini, OMGcommerce, na kojoj je nastupio Uberov Rob Khazzam, Hrvatskom, kao i regijom, proširila se vijest o dolasku tvrtke koja korisnicima nudi povoljniji prijevoz uz mogućnost ocjenjivanja, kako korisnika, tako i vozača. Kako je za Netokraciju potvrdio Uberov Loic Amado, koji nosi pomalo ekstravagantnu titulu International Launcher, njihova je aplikacija nakon Netokracijine objave o dolasku doživjela nevjerojatan rast preuzimanja širom Hrvatske. Samo je u Zagrebu, kako otkriva naš sugovornik, preko 13.000 korisnika već preuzelo Uber za iPhone, Android i Windows Phone uređaje, čekajući kad će moći se voziti njihovim vozilima.

Uber kreće u 12 sati – preuzmite aplikaciju!

Uber u Hrvatsku dolazi sa svojom uslugom UberX, što podrazumijeva povoljnije vožnje od standardnog Uber Blacka s kojim su dosad kretali na nova tržišta. Za razliku od kontroverznog UberPopa, vozači UberX-a su licencirani i – kako naglašava Amado – rade u skladu s hrvatskim zakonima. Iako to znači da neće baš svatko moći postati Uberov vozač, korisnici će već od danas u podne moći otvoriti svoju Uber aplikaciju i naručiti vožnju.

Amado ističe kako će u prvom trenutku sigurno biti mnogo potražnje, tako da moli korisnike da svakako budu strpljivi s obzirom na to da će se od danas i novi (licencirani) vozači moći prijaviti za korištenje popularnog Ubera.

Svoju ćete vožnju platiti upravo kroz aplikaciju nakon što dodate svoju kreditnu karticu. Poslovni će korisnici na email moći dobiti i kopiju R1 računa, potrebnog za opravdanje troškova.

Uber na Jadranu, kao što je Netokracija predvidjela!

Zanimljivo je kako je Amodo naglasio kako od iduće godine razmišljaju o uvođenju Ubera i u gradove na hrvatskoj obali, poput Dubrovnika, Splita i Rijeke. Čini se da će naše teorije o tome kako će upravo turističke destinacije biti ključne za Uberov rast u Hrvatskoj pokazati itekako točnima! Uber očito želi utjecati na sljedeću turističku sezonu!

Komentari

  1. Hrvoje

    Hrvoje

    21. 10. 2015. u 11:25 pm Odgovori

    Uber – prijevoznička tvrtka i nešto sa digitalnom ekonomijom? šta prevozi? krumpire? poštu? morao sam googlati kako bih doznao da se radi o taxi firmi… nigdje nije spomenuto. jbo te takav članak.

    • Vladimir Oreški

      Vladimir Oreški

      22. 10. 2015. u 11:08 am Odgovori

      Za to postoji Google, da daje znaje tko ga želi.
      A što prevozi netko to se može svatko upitati, raspisati ili sam doći do zaključka. Koga nešto zanima, zapamtit će si svaku vijest kroz povijest.
      Taj `prijevoznik` djeluje na području Nijemačke već preko godine dana i jako pohvaln je što se konačno pojavio i kod nas.i što će običnim ljudima jeftino omogučiti prijevoz sa točke A na točku B.
      Sječam se rata između taxista kada je došao jeftini taxi-prijevoznik (taxi Cammeo) konačno i u Zagreb i kako su se tada taxisti ponašali, doslovno rečeno ratno stanje!
      Ovaj napad na UBER je još jedan takav rat protiv jeftinog prijevoza.
      Tu bi dodao da sam ja (a vjerujem i večina Hrvata) skloniji onome tko će jeftino prevoziti i zaraditi a ne da se od mog jednog prijevoza obogati a mene staviti na prosjački štab.

  2. Milan

    Milan

    21. 10. 2015. u 11:57 pm Odgovori

    Ajde neka i to probamo, IBB se zaista dosad natrudio da ih nahvali 🙂 A imaju li svoju stranicu na hrvatskom, ne nađoh

    P.S. lik koji je registrirao uber domenu u Hrvatskoj u nadi da će im je preprodati izgleda nije dobro procijenio njihov biznis plan 😉

  3. Aleksandar

    Aleksandar

    22. 10. 2015. u 8:54 am Odgovori

    A logo im je blago rečeno uvredljiv. Na ovim osetljivim prostorima svako ce povezati logo sa ustaskim pokretom. Neko sa radoscu, a neko sa gadjenjem. Ok, marketing, razumem, ali nije u redu prema porodicama zrtava.

    • ime i prezime

      ime i prezime

      22. 10. 2015. u 10:09 am Odgovori

      Aleksandar ti si moron i ovaj tvoj komentar gledam s radoscu i gadoscu jer ako drugacije nazvati tebe s ovakvim komentarom logotipa od multinacionalne kampanje… Što je slijedeće, hejtanje heinekena?

      • Zoran

        Zoran

        22. 10. 2015. u 6:19 pm Odgovori

        Nisu oni znali da je logo slican ustaskom, inace bi bio drugacii,,PS…eto oni znaju tko su ustase, to zanima samo balkance..i slicne gluposto

    • Vladimir Oreški

      Vladimir Oreški

      22. 10. 2015. u 11:12 am Odgovori

      A koje slovo bi po tvome trebao staviti? Da nije možda Č ili Tsch? Ajde prestani sa miješanjem svega Hrvatskga sa lažnim prikazom sluva U. Četnici su tisuću puta više pobili Hrvate nego što je srbija izmislila neke tvoje `žrtve`. Usput budi rečeno da vi manje cijenite žrtve iz Vukovara i Domovinskg rata neg što tražite pravaa iz predprošlg rata.

  4. Cimi

    Cimi

    22. 10. 2015. u 9:43 am Odgovori

    Pa da, baš su oni razmišljali o ustašama kad su kreirali logo jer cijeli svijet se vrti samo oko ustaša i četnika. Logika ti je j***na

  5. Mirko

    Mirko

    22. 10. 2015. u 1:04 pm Odgovori

    Dobro koja je stvarno prednost tog Ubera. Vozači će biti isti kao i kod drugih, auti isto, koja će biti cijena prijevoza? Koliko jeftinija i zašto bi netko vozio jeftinije kao može skuplje kod konkurencije. Ne vidim računicu za vozače, jedino za Uber.

    Zaboravimo na tren da Uber troši milijarde na PR pokušavajući nas uvjeriti da je super. Vozim se povremeno Cammeom (ne radim za njih) i imaju dobro složeno naručivanje i praćenje GPS-om, vjerojatno jednako kao i Uber jer to i nije nikakva mudrost). Osim toga Cammeo ljudima sam daje sredstvo za rad dok Uber ne daje ni lipe za amortizaciju što ja npr trošim svoj auto. Ako ja moram dati svoj auto i još moram biti jeftiniji od konkurencije, koja je onda korist za mene, osim potencijalne motivacije ‘daj što daš jer sam gladan kruha’.

    Da se razumijemo uvijek sam za inovacije ako su korisne, ali koja je prednost Ubera? Nekako mi sve smrdi na tresla se brda rodio se miš (i obogatili se organizatori i veliki investitori u startup)

  6. Igor Grčman

    Igor Grčman

    22. 10. 2015. u 2:18 pm Odgovori

    Malo pretrage po registru Trgovačkog suda u Zagrebu daje slijedeće informacije:

    MBS: 080993694
    OIB: 58936951251
    Status: Bez postupka
    Tvrtka: Uber Croatia društvo s ograničenom odgvornošću za razvoj softvera
    English Uber Croatia limited liability company for software development
    Uber Croatia d.o.o.
    English Uber Croatia LLC.
    Sjedište/adresa (Prikaži na karti): Zagreb (Grad Zagreb), Hektorovićeva ulica 2
    Temeljni kapital: 20.000,00 kuna
    Pravni oblik: društvo s ograničenom odgovornošću
    Predmet poslovanja
    * Računalne i srodne djelatnosti
    * Promidžba (reklama i propaganda)
    * Kupnja i prodaja robe
    * Pružanje usluga u trgovini
    * Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu
    * Zastupanje inozemnih tvrtki
    * Poslovi upravljanja nekretninom i održavanje nekretnina
    * Djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe
    * Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja

    Iz registracije se nigdje ne vidi da je Uber Croatia tvrtka koja ima registriranu slijedeću djelatnost: – djelatnosti javnoga prijevoza putnika i tereta u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu, što taxi službe imaju.

    Dakle, prvo što se postavlja pitanje da li Uber Croatia, obavlja legalnu djelatnost, obzirom da se reklamiraju kao taxi prijevoznička služba.
    http://www.zakon.hr/z/472/zakon-o-zabrani-i-sprje%C4%8Davanju-obavljanja-neregistrirane-djelatnosti

    Ovdje bih ukazao na članak 5. Istoga zakona koji kaže:

    II. OBAVLJANJE NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI
    Članak 5.
    (1) U smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:
    – kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,
    – kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
    – kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
    – kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
    – kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
    (2) U smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se obavljanjem neregistrirane djelatnosti obavljanje drugih djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski ili drugi odgovarajući registar nadležnog tijela, ako se one obavljaju u manjem opsegu ili se uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.
    (3) U smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se obavljanjem neregistrirane djelatnosti povremeno obavljanje djelatnosti za koje je posebnim zakonom isključena obveza registracije djelatnosti kod nadležnog tijela i prijava poreznim tijelima.
    (4) U smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju se obavljanjem neregistrirane djelatnosti sljedeće aktivnosti: rad za vlastite potrebe te obiteljska pomoć, prijateljska pomoć i susjedska pomoć ukoliko se rad obavlja bez plaćanja ili druge materijalne koristi te ako se rad ne obavlja redovito.
    (5) U smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se obavljanjem neregistrirane djelatnosti i obavljanje nužnog rada za sprječavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća te volontiranje sukladno posebnom propisu.

    Nadalje članak 6. kaže:
    Pravna ili fizička osoba koja omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti iz članka 5. i 7. ovoga Zakona, jednoj ili većem broju osoba iz članka 3. ovoga Zakona sudionik je u obavljanju neregistrirane djelatnosti.
    Uz sve gore navedeno, članak 7. dodatno kaže:
    (1) U smislu ovoga Zakona sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra se i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas (nedopuštena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti na neki drugi način koji je dostupan javnosti.

    Ne ulazeći dalje u analizu da li Uber obavlja legalno svoje poslovanje u Hrvatskoj, postavljaju se slijedeća pitanja:
    a) Obzirom da se Uber reklamira da koristi licencirane vozače, pitam da li su to vozači koji imaju taxi licencu izdanu na svoje ime, kao što je to slučaj za licencirane taksiste na području Grada Zagreba, pri čemu oni svoju djelatnost obavljaju samostalno ili kao obrtnici, a jako je bitno da li su u sustavu PDV-a ili nisu. Ukoliko se tu radi o taxi vozačima koji su zaposlenici tvrki Cameo, Eko Taxi i drugih, pod kakvom licencom rade ti vozači? Da li ima njihov sadašnji poslodavac dozvoljava rad? Da li koriste vlastito vozilo ili tuđe?
    b) Odgovornost u slučaju nezgode. Tko je krivac, od koga oštećenik može naplatiti osiguranje?
    c) Zakon o zaštiti potrošaća. Kome se šalje prigovor? Uberu ili vozaču? Ovisno o odgovoru na ovo pitanje moguća su različiti pravni ishodi.
    d) Plaćanje poreza, prireza, mirovinsko i socijalno i svih ostalih obveza koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti (dakle hrpe onih nameta koji hrvatske firme plaćaju državi)
    e) Da li vozači koji rade za Uber (uz uvjet da imaju licencu), moraju prijavljivati JOPPD obrazac, da li se to računa kao rad za drugog poslodavca, da li je ugovorni odnos između Ubera i vozača uopće ugovor između zaposlenika i poslodavca, ili se radi o posredničkom odnosu.
    f) Bez obzira na odgovor pod e), prema važećim hrvatskim zakonima, vozači su dužni ovako ostvareni prihod prijaviti na kraju godine u prijavi za porez (osim ako ne postoji iznimka – što bi onda otvorilo Pandorinu kutiju), što znači da ostvaruju dohodak na koji se plaća puni iznos poreza na dohodak
    g) Tko je tu obveznik plaćanja PDV-a prema državi? Uber ili vozač?
    h) Tko je obveznik fiskalizacije?
    i) Uber navodi da se plaćanje od strane korisnika usluge vrši putem kartice. Postavlja se pitanje da li je Uber Croatia trgovac koji ima ugovor za prihvat kartica s bankom ili je to netko drugi?
    Obzirom da ovdje stvari postaju jako komplicirane postoji opcije:
    1) Uber Croatia ima ugovor za prihvat kartica s bankom i kartičarima na području EU, što znači da je Uber Croatia obveznik fiskalizacije i izdavanja računa – ovo za direktno posljedicu ima da je pružatelj usluge taxi vožnje Uber Croatia
    2) Ukoliko Uber Croatia radi posredovanje između vozača i korisnika usluge, tada radi agregaciju kartičnog poslovanja, pa bi onda prema važećim pravilima kartičnih kuća morali biti registrani kao Merchant Agregator/Payment Facilitator, što za posljedicu ima da su svi vozači tada pravni subjekti za sebe, što znači da vozači moraju izdavati račun u svoje ime (tj. U tom slučaju Uber izdaje račun u ime vozača) i plaćati svoje obveze državi(dakle Uber nema nikakve obveze prema državi po pitanju vozača) osim svojih, ali kako im je vlasnik holding društvo u Nizozemskoj, to znači da će država vidjeti malo, ali vjerojatno ništa. Kako Uber Croatia, nije regulirana i registrana financijska insitucija, to proizlazi da su za posredovanje u naplati usluga obvezni obračunavati PDV po mjestu isporuke usluge, tj u HR, te za taj dio svoje usluge moraju zaračunavati PDV.

    Ovisno o odgovorima na pitanja, samo su dva moguća ishoda. Ili Uber posluje legalno, a time se otvaraju vrata za neslućene poslovne modele koje ja u ovom trenutku vidim da će mnogim Hrvatima riješiti egzistencijalna pitanja, a predstavlja El Dorado digitalne ekonomije.
    Ili je ovo lov u mutnom.

  7. goran

    goran

    23. 10. 2015. u 8:38 am Odgovori

    Licencirani taksisti tako da legalno je pokriveno (recimo osiguranje putnika)?
    Prema tome Uber u HR nije donio ništa novo već je servis za postoječe taksiste.

    Prvi minus za struku što otvoreno ne kaže da se radi o servisu za taksista (u našem slučaju) ne za krajnjeg korisnika.

    Drugi minus za struku ide što uopče ne skreću pozornost da se radi o tipičnoj startup filozofiji velikih igrača u kojoj je jedini i isključivi poslovni model prikupiti masu.
    Novac koji mogu zaraditi u hrvatskoj je za njih beznačajan, izvrte ga na par servera:)

    Uglavnom medijska pokrivenost na temi Uber-a govori o tome koliko je snažna potreba te želja u hrvatskoj za liberalizacijom poslovanja da čak i “slučaj” koji je daleko od toga da bi običnom malom čovjeku pružao odušak od državnog stiska, slavi se kao “narodni liberalni preporod”.

    • Mirko

      Mirko

      23. 10. 2015. u 12:38 pm Odgovori

      Gorane odličan komentar. To je običan servis za taksiste ali unotan u milijarde investicija, pa se prosječan developer pita po čemu ta aplikacija vrijedi 40 mlrd usd a mja identična 4000 USD 🙂

      Odgovor je, nema razlike, tj razlika je samo u količini PR-a. Danas je bitno prikupiti čim više novca, a nakon toga možeš tvrditi svašta, i da je slanje (spamanje) korisnicima emailova o ponudama uz popust (Groupon) nešto revolucionarno a ne običan eMail marketing (spam)

      • goran

        goran

        23. 10. 2015. u 4:18 pm Odgovori

        @Mirko možda sam na startupu iza kojeg stoji čoveg ne netko tko cveće sadi.
        možda radim na sharing starupu kojeg sam izgradio od lipe, niš teško za nekog za plus 10g. iskustva, pa da sadeđenje cveća pamet radi..
        malo poštovanja prema hrvatskim developerima nebi vam krunu sa glave snela:)

        ovaj Uber plasiramo po belom svijetu, imate jedan problem, Vi ste ono hrvatsko poduzetništvo i nemate blagog k? što hrvatska startup scena može raditi i izgraditi:)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Digitalni mediji

Za Weekend u Rovinju otkrijte Berlin i Pariz, ali i sve ono što redefinira medijsko tržište

Koje su najvruće teme medijske industrije, bilo u Parizu i Berlinu, bilo u i Rovinju, u razgovoru otkrivaju direktor i programski direktor Weekend Media Festivala, Tomo Ricov i Nikola Vrdoljak.

Internet marketing

Marina Mamić: Kako su mi preoteli Facebook stranicu s 300.000 fanova

Iako joj je upit za poslovnu suradnju putem Facebooka u početku bio sumnjiv, nakon što je prevarant imao odgovor na sva njena pitanja, 'makeup' umjetnica Marina Mamić napravila je grešku koja ju je gotovo koštala sedam godina truda kojim je okupila zajednicu od 300.000 fanova.

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?