Uber će sigurno odustati, jer su Hrvati zaključili da (konkurencija) nema smisla
Ivan Brezak Brkan
22. 04. 2015.
Zaista se nadam da osjetite sarkazam u mom gla... tipkanju. Ne zanimaju me ni pravni okviri potencijalnog Uberovog rada, ni što o tome misle taksi tvrtke, a najmanje ima li Uber šanse na hrvatskom tržištu... Zanima me lokalni mentalni sklop koji od početka, bez da je Uber i pokušao, VEĆ zaključuje kako sve to jednostavno nema smisla. Upravo je takvo razmišljanje, a ne Uber, dugoročno najveća prijetnja hrvatskom gospodarstvu!
Za one koji su proteklih nekoliko dana živjeli internetski i medijski neispunjenim životima, najavili smo kako će predstavnik Ubera doći na naš OMGcommerce, kao najveću regionalnu konferenciju o digitalnoj prodaji, i govoriti o tome kako se taj najveći ‘ridesharing’ servis širi srednjom te istočnom Europom – te kad ih točno možemo očekivati u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani! Rezervirajte upad ako vas zanima digitalna ekonomija te trgovina! (s kodom ‘uber’ za popust 😉
Prepustit ću Goranu da se u članku posvećenom legislativi ride sharing servisa bavi pravnim okvirima takvih usluga u Hrvatskoj. Svakako se slažem kako postoje jasne pravne prepreke za disruptivni servis poput Ubera, ali moj protuargument bi bio prilično jednostavan: Sumnjam da je ijedno od 50+ tržišta na kojima je Uber danas prisutan bilo spremno za takav servis.
Dapače, sigurno su imali slične zakone i propise koje je Uber uspio promijenili ili se njima prilagoditi. Nakon pedesetak tržišta, 200 pojedinačnih gradova, 2,8 milijardi dolara investicije i 6 godina iskustva, imam osjećaj da je veliki Uber spreman za izazove zemlje od 4,5 milijuna stanovnika. Ili ćemo ih zabraniti poput Njemačke koja je uvijek bila stroga što se tiče poštivanja njihovih zakona… Ali moraju pokušati…
Ali moraju pokušati.
Ali moraju pokušati! Čak tri puta izuzetno tvrdoglavo ponavljam rečenicu koju vjerujem da ću ponavljati još danima do OMGcommercea, ali i tjednima nakon što konačno vidimo pokretanje takvog servisa u regiji.
Komentatori, bilo profesionalni ili oni koji se time (očito) bave u slobodno vrijeme, uporno tvrde kako Uber jednostavno neće ili ne bi smio pokrenuti svoj servis u Hrvatskoj, Srbiji itd. Ne govorim ovdje čak ni o taksistima čiji je stav jasan, jer će Uberova transparentnost i lakoća korištenja biti jasna konkurencija njihovoj usluzi. Najviše me brine stav onih kojima u Uberovu slučaju niti dobivaju, niti gube. Dapače, čini mi se da je konkurencija dobrodošla novost na tržištu, zar ne?
Budimo konkretniji. Uber skoro sigurno neće u Hrvatsku ući svojim UberPop ili UberX uslugama koje su pandan klasičnim taksi uslugama koje imamo u zemlji, odnosno koje uvode kontroverzan poslovni model u kojem vas ‘bilo tko’ vozi po gradu. Uber će najvjerojatnije na hrvatsko tržište, kao što je bio slučaj s ostatkom srednje i istočne Europe, ući svojom Uber Black uslugom tj. taksi limuzinama. Radi se o malo luksuznijoj varijanti taksija koju će u početku koristiti Uberovi korisnici iz inozemstva koji će, kad slete na aerodrom, prvo otvoriti Uberovu aplikaciju i naručiti prijevoz. Uberov moto je “Privatni vozač za svakoga”, zar ne? Stoga bismo mogli i pričekati da otvore d.o.o. da vidimo koje su im namjere.
Uber nema šanse, samo 2,8 milijardi dolara i mnogo iskustva
Komentari u kojima se populistički upozorava na opasnosti vožnje s ‘bilo kim’ te neprilagođenosti (jedne od) Uberovih usluga hrvatskom zakonodavstvu manje me brinu zbog toga što autori očito nisu nikad istražili kako Uber ulazi na pojedina tržišta.
Brinu me zato što oni koji ne daju šansu tvrtki koja je u samo 6 godina se proširila na 200 gradova te očekuje 10 milijardi dolara prihoda do kraja 2015. isti oni koji hrvatskim startupima ne bi dali šansu. Mobilne aplikacije su “igračke”, a onda Nanobit zaposli nekoliko desetaka ljudi s 12 milijuna kuna prihoda bez investicije. Farmeron navodno nitko neće koristiti, a onda dobiju milijun i više dolara ‘follow up’ investicije zato što polako, ali sigurno osiguravaju kupce na vrlo zahtjevnom tržištu.
Budite kritični, ali – pobogu – dajte im da pokušaju!
Dok vjerujemo da nema smisla, nema ni Silicijske doline
Razlog zbog kojeg je Uber mogao nastati u Silicijskoj dolini isti je onaj zbog kojeg naši poduzetnici idu u nju, a nema veze s pristupom kapitalu i znanju. Tamo, više nego igdje na svijetu, dat će vam šansu i potaknuti vas da probate… da pokušate!
Pokretanje bilo kakvog poslovanja itekako je zahtjevno, a Googleove i Facebookove ovog svijeta još zahtjevnije. Uber kao servis možda zaista nije idealan za ‘osvajanje’ globalnog tržišta prijevoza, ali pokušavaju upravo zato što je to tržište toliko vrijedno globalno da se isplati uložiti milijune, a u Uberovom slučaju milijarde dolara, da pokuša.
Ni Rimac Automobili nisu bili ‘po zakonu’
Da, tržište i zakonodavstvo nisu spremni za Uber. Jesu li zakoni bili prilagođeni tome da će se iz Hrvatske jednog dana izvoziti automobil, u ovom slučaju Concept One Rimac Automobila? Pogledajte komentare na članku koji 2013. najavljuje izvoz Concepta One i pojavit će se iznenađujuće paralele s dolaskom Ubera u Hrvatsku. Nema šanse. Nije moguće. Treba biti reda.
Po toj logici, hrvatske bi se tvrtke još trebale nazivati po latinskim i starogrčkim korijenima, što je praksa koja je maknuta tek nedavno! Dobro da bi Uber na hrvatsko tržište tek trebao doći nakon 2014., tako da neće morati mijenjati ime u “Super Prijevoz d.o.o.”, jer bi to bilo po hrvatskom zakonu.
Mate, Matija, Josipa i Ana, Alan i Zoran svoje su startupe pokrenuli iako im nitko iz ovog ili onog razloga nije dao šanse. Uberov Travis Kalanick nije ništa manje tvrdoglav, tako da vjerujem da će unatoč svim navodnim preprekama Uber pokušati pokrenuti servis u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i drugim regionalnim metropolama.
Neovisno o tome što mislite o Uberovom konkretnom poslovnom modelu i radu, korisnici će pozdraviti transparentnost, mogućnost ocjenjivanja vozača te naručivanja te plaćanja vozila putem mobilne aplikacije. San Francisco kao srce Doline isto nije imao zakone prilagođene ‘ride sharing’ servisima pa ih je potom uveo. Možda Uber u Hrvatskoj završi kao u Njemačkoj, a možda kao u San Franciscu. Nećemo znati, ako ne pokuša. Predstavnici Agencije za tržišno natjecanje najbolje su po meni iskomentirali dolazak Ubera:
Preuranjeno je govoriti o radu na crno tvrtke koja još nije ni počela raditi u Hrvatskoj te pozdravljajmo svaku konkurenciju koja posluje sukladno pozitivnim propisima naše države. Kako Uber još ne posluje u Hrvatskoj, nije moguće ni ustvrditi da krše neki zakon niti da rade na crno.
Konkurencija je dobra i trebamo je pozdraviti na svakom koraku, jer (vjerujem da ćete se složiti) upravo nam promjena i poboljšanja kvaliteta usluga i proizvoda treba! Možda kad prihvatimo takav stav, neće nam dolaziti više američkih Ubera, već će izlaziti na globalno tržište više hrvatskih Rimac Automobila.
P. S. S obzirom na to da ste odlučili ne zaključivati prije nego što vidimo Uberove namjere, vidimo se na OMGcommerceu gdje ćete moći Uberovog predstavnika pitati sve što vas zanima…
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Stjepan Zlodi
22. 04. 2015. u 2:22 pm
Ne možeš uspoređivati Uber i naše startupe, govoriti ‘neka pokušaju’ i misliti da je to ista kategorija. Uber je sa svojim milijardama ipak teški igrač, a za teške igrače vrijede druga pravila, oni svojom silom mogu utjecati na promjenu tih pravila.
Koliko znam većina naših startupa koje spominješ nisu svoj poslovni model bazirali na balansiranju i iskrivljavanju granice dozvoljenog i nedozvoljenog.
Dosta veliki broj internet servisa početak svojeg poslovanja i distruptivnost zahvaljuje kršenju zakona. Uzmi Deezer. To se najbolje vidi na pjesmama izvođača s Balkana. Ja sam uvjeren da je 95% exyu materijala koji je tamo piratskog porijekla. Sad kad su ljudi počeli plaćati i Deezer nastoji poslovati u legalnim okvirima.
Tako i Uber. Sad su dovoljno narasli pa mogu legalno. 🙂
Ivan Brezak Brkan
22. 04. 2015. u 3:33 pm
Slažem se s tobom – i ne uspoređujem ih na takav način 🙂
cetko
22. 04. 2015. u 3:10 pm
Ako sam dobro razumeo, određeni broj taksista koji imaju luksuznija vozila preći će da voze za Uber Black.Najspornije onda su aerodromske dozvole za taksiste…
Sa druge strane “kontraverzni” biznis model im omogućava sjajan PR, gotovo su svi sada čuli za njih kroz medije…
Stjepan Zlodi
22. 04. 2015. u 3:57 pm
Kad malo bolje razmislim ima smisla da Uber dođe sa svojim skupljim ponudama (Uber Taxi i Black Car) te da targetira uglavnom strance. Zašto? Stranicima će biti jednostavnije koristiti Uber jer su za njega čuli i imali budu povjerenje u njega. Ta usluga može biti i skuplja od službenih cjenika ali će stranci proći jeftinije jer ih taksisti ionako vozaju i nabijaju im račune na ‘kreativne’ načine i cijena vožnje uglavnom nije po službenom cjeniku.
Dakle poslovni model Ubera u Hrvatskoj je da voze strance kojima će ta vožnja biti jeftinija i ugodnija nego s domaćim taksistima.
Mia Biberović
22. 04. 2015. u 4:08 pm
Točno to. 🙂
Marijan
23. 04. 2015. u 8:25 am
Ljudi su se oduvijek bojali promjena. Danas su promjene brže nego ikada, zato je i strah od nepoznatog veći. No strah masa od neke nove usluge neće zaustaviti one koji su namili da uspiju, može je samo odgoditi na neko vrijeme.
Da li je to dobro ili loše vrlo je komplicirano za odgovoriti. Neke stvari bolje su nego prije 10-20 godina, ali neke su definitvno lošije (opća nesigurnost egzistencije i radnog mjesta npr)
Vjeran
26. 04. 2015. u 12:04 pm
Bilo je kod nas i većih igrača od Ubera u drugim industrijama pa su “šokirani” na kraju otišli. Ja sam, naprimjer, imao negdje komentar o Uberu pun mogućih problema za njih. Nisam protiv konkurencije, već sam samo realan, i ta realnost je bazirana na mojem nemalom poslovnom iskustvu. No da ne trubim u prazno, budemo pogledali što će se dogoditi, no vjerujem da ćete se sjetiti ovog komentara.