The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

U malu bilježnicu koja stane u džep Jurica Kenda dvije godine je zapisivao ideje i stvari koje vidi oko sebe na radnom mjestu softverskog inženjera. Kako je raditi počeo već na drugoj godini studija, kolege s faksa su ga često ispitivali da im otkrije kako funkcioniraju stvari u pravom poslovnom svijetu pa je i odgovore na ta pitanja zapisivao u istu bilježnicu.

100 stvari koje svaki inženjer treba znati…

Dvije godine kasnije rezultat je knjiga koju je samoobjavio i prodaje na Amazonu – The Missing Semester, 100 Things you were Supposed to be Told about Software Engineering. Jurica objašnjava:

Knjiga je namijenjena najviše studentima i ljudima “friško s faksa”. Cilj knjige je popuniti neke rupe u znanju koje fakultetsko obrazovanje ne pokrije te pružiti uvid u vještine koje su inženjerima potrebne u današnjem radnom okruženju. Ponajviše je fokus na tome kako to stvarno izgleda kad radiš kao inženjer. Naravno, ovo je sve nekako moje osobno gledanje stvari i zapažanja kroz moje, trenutno skromno, iskustvo.

Kao matematičar i inženjer po obrazovanju i strasti, Jurica nije zapravo planirao napisati knjigu. Želio je samo srediti misli, odnosno zapisivanjem bolje razumjeti stvari koje zapaža:

Kasnije sam shvatio kako bih mogao prenijeti poruku koliko zapravo različitih slojeva naš posao ima, kakav je utjecaj stvari koje radimo, odluka koje donosimo, odnosa s ljudima s kojima radimo, načina na koji napredujemo u našim karijerama…

…a ne uče se na fakultetu!

Iako iza sebe ima već par godina radnog iskustva kao softverski inženjer –  u Mediatoolkitu, Axilisu, a posljednjih mjeseci i u tech gigantu Amazon Web Services, Jurica je zapravo i sam još uvijek student na zagrebačkom FER-u. Odnosno, pauzirao je zadnju godinu diplomskog studija zbog prakse, ali namjerava se vratiti dovršiti obrazovanje. Naglašava da ne želi poslati poruku da je znanje stečeno na fakultetu beskorisno ili da njegova knjiga može poslužiti umjesto fakulteta.

U vječnoj debati je li diploma nužna da bi netko bio dobar programer, njegov je stav jasan:

Diploma kao takva ne, ali znanje koje fakultet pruža apsolutno. Ako ste sposobni steći znanje, sposobni ste i položiti ispite i doći do diplome.

Svijet tehnologije je brz i promjenjiv, nitko nema vremena naučiti sve. Fakultet te usmjeri u toj cijeloj zbrci i pruži ti snažne tehničke temelje na kojima možeš graditi (kroz posao, kroz projekte, kroz hackathone…), daje ti dubinu. Fakultetska diploma ti daje neki žig koji govori “ja sam bar ovoliko dobar, barem ovoliko znam”. I onda s tim znanjima kroz prakse, poslove, projekte možeš ići u širinu i istraživati svoje interese. Generalno mislim da izbjegavanje fakulteta nije uopće dobra strategija za karijeru.

Jurica se za programiranje zainteresirao, pa i zaljubio, zahvaljujući ocu koji je također inženjer:

Kroz mnoge razgovore s njim, debate i druženja sam jako zavolio ovu struku i taj neki posebni način razmišljanja o svemu oko nas koji dolazi s time. Na FER-u sam naučio jako puno i upravo to mi je otvorilo mnoga vrata. Prvi posao našao sam već na drugoj godini studija i praktički od tada radim puno radno vrijeme uz fakultet.

Razlika između programera i inženjera?

Preciznije, Jurica razlikuje programera i inženjera. Programer je, kaže, osoba koja zna programirati (zna sintaksu i semantiku koda, zna rješavati neke jednostavnije probleme, zna nove tehnologije…), a inženjer je osoba koja zna razmišljati na određeni način, zna sve što i programer, ali zna odmjeriti uloženo i dobiveno u rješenjima, kako profilirati probleme, dizajnirati kompleksne sustave, prioritizirati, naći konkretna rješenja za apstraktne probleme, kako izraditi sustav koji će drugi ljudi shvaćati, koji će se koristiti desecima godina, koji će biti konfigurabilan, nadogradljiv, mjerljiv, pouzdan, skalabilan:

I to se bez fakulteta teško može. Svakako ne u 30 dana preko nekog tečaja.

Čitatelji njegove knjige iz nje ne mogu naučiti programirati. Ali zato mogu dobiti savjete o funkcioniranju u timu, tehničkom dugu, profesionalnom i osobnom rastu, sistemskoj arhitekturi pa i mentalnom zdravlju. A sve to je potrebno da bi netko bio dobar softverski inženjer.

“Dobar inženjer postavlja puno pitanja prije nego što išta komentira.”

Što znači biti dobar softverski inženjer, moram ga pitati. Jurica i na to ima spreman odgovor:

To je osoba koja je sposobna uzeti apstraktni problem, analizirati ga u dubinu, razmotriti moguće načine da se taj problem riješi, probati uočiti neki sveobuhvatni problem (ovaj problem je možda samo manifestacija većeg problema), izvagati potencijalna rješenja koja je pronašao, odlučiti se za najbolje i baciti se na posao. Mislim da je to osoba koja postavlja puno pitanja prije nego što išta komentira.

Sposobna je odvojiti se od svog rada i gledati stvari objektivno i u cilju da se proizvod kreće naprijed. Ima principe kojih se drži, ne kompromitira kvalitetu, shvaća svoj posao vrlo ozbiljno i shvaća posljedice svog rada. To je osoba koja kontinuirano uči i razvija svoje vještine jer voli to što radi i znatiželjna je.

Koristan priručnik i za sve koji imaju posla s inženjerima

Iako već i naslovom implicira da su ciljana publika isključivo inženjeri, Jurica kaže da njegova knjiga itekako može biti koristan priručnik za projektne ili produktne menadžere ili  investitore u tehnološke tvrtke:

Mislim da je ključno da imamo obostrano razumijevanje između inženjera i ljudi koji su u kontaktu s njima. Kako da PM shvati zašto mi trebaju dva tjedna za refaktoriranje servisa ako on ne vidi izravno utjecaj lošeg koda na moju produktivnost i smjer kretanja proizvoda? Kako da investitor zna u koji startup će uložiti ako ne zna razlikovati ljude koji grade nešto samo da nešto izbace van ili onih koji temeljito promišljaju o svojim odlukama?

Tijekom dosadašnjeg radnog iskustva Jurica je, kaže, imao odlične mentore i ljude kojima je bilo stalo da njegovog tehničkog razvoja, što ga je, na kraju i dovelo u Amazon Web Services:

Amazon Web Services je odlična stepenica u mojoj karijeri i projekti na kojima trenutno radim su kompleksniji su ičega što sam do sad vidio. Tu sam kao softverski inženjer na praksi tri mjeseca, a praksa ukupno traje godinu dana.

Što se tiče planova za budućnost, na prvom mjestu mu je završiti fakultet, a zatim se vratiti u AWS. Naravno, i razvijati se, u tehničkom i netehničkom smislu, a inženjerima koji žele isto dobro će doći njegova “mala crna knjižica”.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Sponzorirano

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.