Taksiko: Pozivanje taksija iPhoneom i Androidom u Beogradu - uskoro Zagrebu i istočnoj europi uopće

Taksiko: Pozivanje taksija iPhoneom i Androidom u Beogradu – uskoro Zagrebu i istočnoj europi uopće

Taksiko je mobilna aplikacija za naručivanje taksija koja se razvija već neko vrijeme, a sad je napokon dostupna javnosti odnosno naručiteljima taksija. Ukoliko ne znate, radi se o tržištu za čije su osvajanje jedan američki i drugi izraleski startup dobili po 32 odnosno 20 milijuna dolara. Taksiko pak nakon redefiniranja i današnjeg predstavljanja svojih iPhone i Android aplikacija nakon godinu dana razvoja kreće iz jugoistočne Europe - Beograda. Od danas kreću u pregovore za Zagreb, no prije širenja na cijelu istočnu Europu hoće li se Taksiko primiti - kod kuće?

Taksikov tim sprema se za regiju... (Fotografiju snimio Startit.rs)

Taksiko je mobilna aplikacija za naručivanje taksija koja se razvija već neko vrijeme, a sad je napokon dostupna javnosti odnosno naručiteljima taksija. Ukoliko ne znate, radi se o tržištu za čije su osvajanje jedan američki i drugi izraleski startup dobili po 32 odnosno 20 milijuna dolara.

Taksiko pak nakon redefiniranja i današnjeg predstavljanja svojih iPhone i Android aplikacija nakon godinu dana razvoja kreće iz jugoistočne Europe – Beograda. Od danas kreću u pregovore za Zagreb, no prije širenja na cijelu istočnu Europu hoće li se Taksiko primiti – kod kuće?

Taksiko, na čije su nas konačno pokretanje projekta usmjerili su nas kolege iz Startita, su kao projekt osnovali Mlađan Antić, Peđa Rusić, Bojan Kopanja, Milica Đorić i Aleksandar Đurić! Taksiko svoj projekt razvija već više od godinu, a prvi put smo ih vidjeli na predstavljanju startupa u sklopu beogradskog izdanja konferencije How to Web. S hrvatskim Trambusom ušli su u finale natječanja startupa Startup 2.0, koji su na kraju osvojili.

Taksikova iPhone aplikacija "u divljini".

Taksikova mobilna aplikacija, zasad dostupna za iPhone i Android (greškom je u opisu navedeno da je Taksiko već dostupan i u Zagrebu), prilično je jednostavna, ali istovremeno vrlo lijepa. Taksi možete zatražiti jednim klikom, nakon što vam dolazi obavijest s brojem dostupnih vozila te vremenom koje će im trebati da dođu po vas.

Sučelje je jednostavno, ali oku privlačno.

Unutar aplikacije možete odabrati želite li slučajno vozilo s klimom, mjestom za dodatnu prtljagu, kućnog ljubimca ili vam je potrebno vozilo za osobe s invaliditetom. Unutar aplikacije za svaku novu vožnju dobivate po 1 bod, a svakih 10 bodova postižete novu razinu. Taksiko u budućnosti želi iskoristiti bodove kao način dobivanja popusta kod novih vožnju. Pogledajte “reklamu” za Taksikovu aplikaciju i servis:

[vimeo width=”600″ height=”337″]http://vimeo.com/43145168[/vimeo]

Postotak, provizija i suradnja s taksistima

Taksiku je od početka najproblematičniji problem bio poslovni model, posebno za ovaj dio svijeta. Aplikacija se u toj fazi temeljila na iPhone aplikacije te iPad rješenu za vozača koji bi dobio obavijest o vožnji. U međuvremenu se Taksiko umjesto svojevrsne konkurencije odčuio usmjeriti na suradnju s taksi službama.

Taksikove mobilne aplikacije ističu se jednostavnim, ali lijepim sučeljem, a možete ih isprobati besplatno preuzimanjem s iTunes App Storea i Google Playa.

Taksikov poslovni model je prema riječima Mlađana Antića, suosnivača, prilično jednostavan. Za svaku naručenu vožnju taksi tvrtka plaća Taksiku fiksni postotak od 5 posto po cijeni vožnje u danom gradu. U Beogradu je Taksikov ekskluzivni partner taksi udruženje Pink, jedno od najstarijih i navodno najuglednijih beogradskih taksi službi.

Kome treba taksi još?

Ambicije beogradskog tima leže u brzom širenju, pa tako i na hrvatsko tržište, gdje žele surađivati s Cammeom koji je aktivan u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Antić je Netokraciji otkrio kako već nakon lansiranja u Beogradu kreću u pregovore za hrvatsko tržište. Taksiko svakako nije prvo rješenje ovog tipa, s obzirom da u SAD-u i Europi već postoji niz startupa koji žele osvojiti taksi tržište.

Taksiko je dostupan i za Android.

Izraelski GetTaxi nedavno je dobio investiciju od 20 milijuna dolara za širenje na europsko tržište gdje mogu surađivati s taksistima i taksi službama koje nisu dijelovi raznih sindikata, a trenutno su aktivni u Londonu, Moskvi i širom Izraela. Sljedeća postaja im je New York, gdje će konkurirati u London nedavno pristiglom Uberu.

Uber, koji se prije zvao UberCab – nije poštivao pravila grada San Francisca koja se tiču regulacije taksi službi, ali je unatoč tome dobio investiciju od 32 milijuna dolara za daljnje širenje – prvenstveno u Europu gdje se u Parizu aktivirao prošle godine na pariškom LeWebu, a sad i u britanskoj metropoli. Uber ne surađuje s taksi službama niti taksisima, već se promovira kao luksuznija car-for-hire služba pri čemu su nas u Parizu, gdje smo imali priliku testirati službu za vrijeme trajanja LeWeba, vozili u crnim mercedesima. Upravo je zbog toga Uber nešto skuplji od TaxiMagica i Cabulousa, koji na američkom tržištu surađuju s taksistima koje gledaju kao klijente.

Taksiku tržištem bliži, bjeloruski TaxiStartup otišao je korak dalje. Ne samo da nude integraciju i aplikacije, već cijelo rješenje za taksi tvrtke. Radi se o ERP rješenju namijenjeno poduzetnicima koji bi na hrvatskom tržištu primjerice konkurirali Cammeu ili sad već neaktivnom Oryxu. Cijelo se rješenje pak naplaćuje tek po prvo vožnji – provizija, što TaxiStartup čini zanimljivim iako još na tržištu nedokazanim rješenjem.

Sučelje kao prednost startupa

Ukoliko usporedite sve spomenute aplikacije, Taksiko ima daleko najljepše sučelje. Koliko god se to možda činilo kao isprva beznačajna prednost, govorimo o tržištu gdje će se korisnik susretati ne samo s učinkovitom taksi službom, već i sučeljem s kojim mora biti zadovoljan. Upravo bi dizajn mogao biti iznenađujuće jak argument partnerima i potencijalnim investitorima.

Cilj Taksikovih aplikacija, zaključuje Antić, je minimum viable productom testirati tržište i koncept u regiji kako bi usavršili proizvod temeljem iskustva korisnika te taksi službi.

Taksikova konkurentna prednost upravo je sučelje.

Taksikov tim smatra kako zasad imaju dovoljno novca za razvoj i širenje u regiji te nisu u potrazi za investitorima. Antić naglašava kako je i njihova prezentacija na Startup Splitu, čiji je Netokracija bila medijski partner, bila namijenjena potencijalnim korisnicima te partnerima u Hrvatskoj, a ne investitorima.

Kako će korisnici reagirati i hoće li koristiti Taksiko u svakodnevnom životu teško je reći, ali upravo je to cilj konačnog izlaska na tržište. Taksiko bi se u regiji, uz dovoljno korisnika, zaista mogao pozicionirati, ali za širenje na šira tržišta srednje i istočne Europe trebat će ili požuriti ili pak nabaviti “nepotrebnu” investiciju kako bi brzo povećali tim.

Dobra strana je što su s interesom za tržište se povećava i broj investitora spremnih za ulaganje u “taksi startup”. Poput Kolektive, Taksiko bi mogao postati “GetTaxi istočne Europe” što im može poslužiti kao način pozicioniranja prema investitorima, ali i kao potencijalni “exit” kad konkurenti s više kapitala odluče da im je istočna Europa zanimljiva, a Taksiko u tom trenutku ima prave veze i regulirane odnose na brojnim tržištima regije.

Regija, čak i šira, može čekati neko vrijeme, ali s Uberom (koji je jučer objavio kako namjeravaju ponuditi povoljniju mogućnost vožnje hibridnim taksijima), GetTaxijem i drugim konkurentima u susjedstvu, Taksikovo korisničko sučelje može biti značajna prednost samo određeno vrijeme, a hoće li na željeno odredište stići u međuvremenu – tek ćemo vidjeti.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Hrvati u posljednjih tjedan dana masone na portalima i društvenim mrežama spomenuli više od 6000 puta

Domaća internetska sfera posljednjih dana zaista puno priča o masonima. Komentari, članci i objave na društvenim mrežama vezani uz ovu temu ostvarili su čak 12 milijuna impresija.

Startupi i poslovanje

Potrebni koraci i obrasci: Kako zatvoriti paušalni obrt?

Nakon izmjena Općeg poreznog zakona mnogi su se paušalci našli u nezavidnoj poziciji. Nerijetki su se potom odlučili na zatvaranje obrta, ako i vi razmišljate - ovo su koraci koje trebate poduzeti.

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.