Zašto pojedini i dalje zaziru od ulaganja u tehnološke tvrtke?

Zašto pojedini fondovi i banke i dalje zaziru od ulaganja u tehnološke tvrtke?

Startup trend uzima sve više maha, a na popisima brzorastućih tvrtki sve više ih dolazi upravo iz tehnološke industrije, no neke tradicionalnije institucije i dalje su skeptične kada je riječ o ulaganju u njih. Zašto je tehnološki sektor, koji se razvija brzinom svjetlosti i ne pokazuje naznake usporavanja, još uvijek područje u koje se ne usudi svatko zakoračiti, objašnjava Deloitte, tvorac popisa najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Fast 50.

Pitanjem iz naslova, ali i drugima važnim za brzorastuće tvrtke, bavit će se Deloitteova konferencija.
Pitanjem iz naslova, ali i drugima važnim za brzorastuće tvrtke, bavit će se Deloitteova konferencija “Rast i promjene – Brzorastuće tvrtke”.

Iako je u startup eri niknulo mnogo fondova koji su svoje poslovanje utemeljili na ulaganju upravo u tehnološke tvrtke, neki fondovi rizičnog kapitala i dalje to smatraju prevelikim rizikom u koji se ne žele upustiti. Djelomično je to zbog prirode financijskog sektora, koji (za razliku od tehnološkog) nije poznat po brzim promjenama, a djelomično zbog nepripremljenosti novih i brzorastućih tvrtki na zahtjeve takvih institucija. Nekoliko je ponora koje treba premostiti kako bi se ove dvije strane našle na zajedničkom teritoriju, objašnjavaju iz Deloittea.

1. Različiti kriteriji i pokazatelji

Relativno veliki broj startupa ili mladih tehnoloških tvrtki nema odgovarajuće ili zadovoljavajuće financijske pokazatelje koje dio investitora još uvijek uzima u obzir prilikom davanja kredita ili ulaganja. Dok se u startup svijetu vrte novi buzz termini kao što su traction disruptivni potencijal kako bi se opisala vrijednost projekta, dio fondova još uvijek traži udžbeničke pokazatelje kao što su likvidnost (koja je nerijetko problem domaćim tvrtkama), količina financijskih obveza naspram kapitala (D/E ratio) te vrijednost imovine u bilanci, s kojima mlađe tehnološke tvrtke i startupi zbog drukčijeg načina poslovanja ne stoje uvijek najbolje.

2. Intelektualno vlasništvo naspram materijalnog

Prednost tehnoloških tvrtki, pogotovo ako se bave softverom, često je u tome što im za početak ne treba velik početni kapital – potrebna su prvenstveno računala, a priče o tvrtki iz garaže već su dio folklora. Ono u što jedna takva tvrtka najviše ulaže ponajviše su znanja i vještine onih koji u njoj rade, a iz toga izlazi intelektualno vlasništvo (IP), nešto što i dalje ne spada na listu kolaterala koje banke i fondovi znaju tražiti.

“Odgovarajućim” kolateralima uglavnom se smatra materijalna imovina koja služi kao svojevrsni “polog” pri traženju kredita. Činjenica da tehnološke tvrtke imaju male potrebe na početku, zbog čega im je i lakše krenuti u poslovanje, ujedno ako znači i da malo toga mogu ponuditi u polog odluče li se za takav način financiranja.

3. Rizik inovativnosti

Tehnološki sektor često teži inovacijama, a upravo te inovacije koje se u industriji cijene znaju biti prerizične i za rizični kapital. Neki potpuno novi koncept ne može ići već utabanim putevima svojih prethodnika, pa tako postoji opasnost da prije implementacije proizvoda tržište na koje se treba plasirati nije ispravno segmentirano ili dovoljno istraženo, a tu je uvijek i problem neupućenosti drugih industrija u to što tehnološke inovacije mogu učiniti za njih i njihovo poslovanje.

Kod svakog noviteta postoji realna opasnost da neko rješenje unatoč svojoj korisnosti i inovativnosti (ili baš zbog nje) neće biti prihvaćeno. Kada se tome dodaju i nedovoljno detaljno razrađene studije izvedivosti, sve postaje mnogo kompliciranije.

 4. Tehnološki sektor tek postaje privlačan?

Deloitte prati koje su najbrže rastuće tehnološke tvrtke u regiji, a idućeg ćemo tjedna doznati tko je brzo rastao u 2014.
Deloitte prati koje su najbrže rastuće tehnološke tvrtke u regiji, a idućeg ćemo tjedna doznati tko je brzo rastao u 2014.

Iako se digitalnoj generaciji to čini apsolutno nemogućim, tehnološki sektor vrlo se nedavno počeo profilirati kao zanimljiva industrija za (nestartupaške) fondove i kreditne institucije. Razlog je upravo gore navedena neupućenost u dosege i svrhovitost tehnologije koja vlada u široj populaciji i preko industrija, kao i niska informiranost o pozitivnim efektima koje tehnološke inovacije mogu imati na poslovanje. U Hrvatskoj još uvijek postoje tvrtke koje ručno provode osnovne operacije, ističu iz Deloittea.

 5. Tko se bavi financijama još?

Relativno mali broj mladih tehnoloških tvrtki i startupa ima financijske direktore ili osobe koje dobro znaju kako doći do dodatnog kapitala – CEO i CTO titule su koje stalno niču u tech svijetu, no CFO rijetko kad pomoli glavu i obično je prisutan tek u nekoj kasnijoj fazi poslovanja. Tehnološke tvrtke često su usmjerene na ono što rade najbolje – tehnologiju – a izrada detaljnih poslovnih planova koji u sebi sadrže informacije kao što su nadoknadivost, povrativost i isplativost investicije ne nalaze se uvijek visoko na listi prioriteta.

Prezentacija je još jedna stvar u kojoj se dvije poslovne generacije razilaze – dok u ovom startupaškom razdoblju prezentacije broje od jedne do tri minute (elevated) pitcha, u kojem se više procjenjuje tim nego proizvod, a strast teži više od poslovnog plana koji se ionako smatra podložnim pivotiranju, predstavljanje fondovima i bankama obično zahtijeva hladnije glave te više podataka o isplativosti, no emocija. Informacije bitne ovim institucijama u prezentacijama novog doba tako često ostanu u sjeni, pa inovativnost i atraktivnost nekog projekta prođe nezapažena zbog razlika u terminologijama i načinima komunikacije.

Kako naći zajednički jezik?

Kako uspješno preskočiti ove prepreke, ali i nositi se s drugim problemima s kojima se susreću male i srednje tvrtke, bit će tema Deloitteove konferencije “Rast i promjene – Brzorastuće tvrtke”. Događaj će se održavati 23. listopada, od 10 sati, u hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu, a uz okrugli stol organiziran je i “Speed Networking” tijekom kojeg će sudionici moći u pet minuta pojedinim investitorima predstaviti svoje projekte.

Na konferenciji će biti predstavljene i najbrže rastuće tehnološke tvrtke iz regije. Na ljestvici Technology Fast 50 su se prošle godine na našli Bitgear Wireless Design Services iz Srbije, kao i Webteh, Infinum, Pet Minuta te Mono iz Hrvatske.

Sudjelovanje na konferenciji u potpunosti je besplatno, a kako se na nju prijaviti i što će se sve sljedećeg četvrtka ondje odvijati, možete pronaći na stranici Deloittea.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    16. 10. 2014. u 11:30 am Odgovori

    Banka je zaiteresirana jedino ako osnivači založe vlastitne nekretnine i to u dvostrukoj vrijednosti kredita. Zašto da riskiraju kada (još uvijek) ima toliko ljudi koji pristaju na njihove nepovoljne uvjete.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

DevDev

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...