Zašto pojedini i dalje zaziru od ulaganja u tehnološke tvrtke?

Zašto pojedini fondovi i banke i dalje zaziru od ulaganja u tehnološke tvrtke?

Startup trend uzima sve više maha, a na popisima brzorastućih tvrtki sve više ih dolazi upravo iz tehnološke industrije, no neke tradicionalnije institucije i dalje su skeptične kada je riječ o ulaganju u njih. Zašto je tehnološki sektor, koji se razvija brzinom svjetlosti i ne pokazuje naznake usporavanja, još uvijek područje u koje se ne usudi svatko zakoračiti, objašnjava Deloitte, tvorac popisa najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Fast 50.

Pitanjem iz naslova, ali i drugima važnim za brzorastuće tvrtke, bavit će se Deloitteova konferencija.
Pitanjem iz naslova, ali i drugima važnim za brzorastuće tvrtke, bavit će se Deloitteova konferencija “Rast i promjene – Brzorastuće tvrtke”.

Iako je u startup eri niknulo mnogo fondova koji su svoje poslovanje utemeljili na ulaganju upravo u tehnološke tvrtke, neki fondovi rizičnog kapitala i dalje to smatraju prevelikim rizikom u koji se ne žele upustiti. Djelomično je to zbog prirode financijskog sektora, koji (za razliku od tehnološkog) nije poznat po brzim promjenama, a djelomično zbog nepripremljenosti novih i brzorastućih tvrtki na zahtjeve takvih institucija. Nekoliko je ponora koje treba premostiti kako bi se ove dvije strane našle na zajedničkom teritoriju, objašnjavaju iz Deloittea.

1. Različiti kriteriji i pokazatelji

Relativno veliki broj startupa ili mladih tehnoloških tvrtki nema odgovarajuće ili zadovoljavajuće financijske pokazatelje koje dio investitora još uvijek uzima u obzir prilikom davanja kredita ili ulaganja. Dok se u startup svijetu vrte novi buzz termini kao što su traction disruptivni potencijal kako bi se opisala vrijednost projekta, dio fondova još uvijek traži udžbeničke pokazatelje kao što su likvidnost (koja je nerijetko problem domaćim tvrtkama), količina financijskih obveza naspram kapitala (D/E ratio) te vrijednost imovine u bilanci, s kojima mlađe tehnološke tvrtke i startupi zbog drukčijeg načina poslovanja ne stoje uvijek najbolje.

2. Intelektualno vlasništvo naspram materijalnog

Prednost tehnoloških tvrtki, pogotovo ako se bave softverom, često je u tome što im za početak ne treba velik početni kapital – potrebna su prvenstveno računala, a priče o tvrtki iz garaže već su dio folklora. Ono u što jedna takva tvrtka najviše ulaže ponajviše su znanja i vještine onih koji u njoj rade, a iz toga izlazi intelektualno vlasništvo (IP), nešto što i dalje ne spada na listu kolaterala koje banke i fondovi znaju tražiti.

“Odgovarajućim” kolateralima uglavnom se smatra materijalna imovina koja služi kao svojevrsni “polog” pri traženju kredita. Činjenica da tehnološke tvrtke imaju male potrebe na početku, zbog čega im je i lakše krenuti u poslovanje, ujedno ako znači i da malo toga mogu ponuditi u polog odluče li se za takav način financiranja.

3. Rizik inovativnosti

Tehnološki sektor često teži inovacijama, a upravo te inovacije koje se u industriji cijene znaju biti prerizične i za rizični kapital. Neki potpuno novi koncept ne može ići već utabanim putevima svojih prethodnika, pa tako postoji opasnost da prije implementacije proizvoda tržište na koje se treba plasirati nije ispravno segmentirano ili dovoljno istraženo, a tu je uvijek i problem neupućenosti drugih industrija u to što tehnološke inovacije mogu učiniti za njih i njihovo poslovanje.

Kod svakog noviteta postoji realna opasnost da neko rješenje unatoč svojoj korisnosti i inovativnosti (ili baš zbog nje) neće biti prihvaćeno. Kada se tome dodaju i nedovoljno detaljno razrađene studije izvedivosti, sve postaje mnogo kompliciranije.

 4. Tehnološki sektor tek postaje privlačan?

Deloitte prati koje su najbrže rastuće tehnološke tvrtke u regiji, a idućeg ćemo tjedna doznati tko je brzo rastao u 2014.
Deloitte prati koje su najbrže rastuće tehnološke tvrtke u regiji, a idućeg ćemo tjedna doznati tko je brzo rastao u 2014.

Iako se digitalnoj generaciji to čini apsolutno nemogućim, tehnološki sektor vrlo se nedavno počeo profilirati kao zanimljiva industrija za (nestartupaške) fondove i kreditne institucije. Razlog je upravo gore navedena neupućenost u dosege i svrhovitost tehnologije koja vlada u široj populaciji i preko industrija, kao i niska informiranost o pozitivnim efektima koje tehnološke inovacije mogu imati na poslovanje. U Hrvatskoj još uvijek postoje tvrtke koje ručno provode osnovne operacije, ističu iz Deloittea.

 5. Tko se bavi financijama još?

Relativno mali broj mladih tehnoloških tvrtki i startupa ima financijske direktore ili osobe koje dobro znaju kako doći do dodatnog kapitala – CEO i CTO titule su koje stalno niču u tech svijetu, no CFO rijetko kad pomoli glavu i obično je prisutan tek u nekoj kasnijoj fazi poslovanja. Tehnološke tvrtke često su usmjerene na ono što rade najbolje – tehnologiju – a izrada detaljnih poslovnih planova koji u sebi sadrže informacije kao što su nadoknadivost, povrativost i isplativost investicije ne nalaze se uvijek visoko na listi prioriteta.

Prezentacija je još jedna stvar u kojoj se dvije poslovne generacije razilaze – dok u ovom startupaškom razdoblju prezentacije broje od jedne do tri minute (elevated) pitcha, u kojem se više procjenjuje tim nego proizvod, a strast teži više od poslovnog plana koji se ionako smatra podložnim pivotiranju, predstavljanje fondovima i bankama obično zahtijeva hladnije glave te više podataka o isplativosti, no emocija. Informacije bitne ovim institucijama u prezentacijama novog doba tako često ostanu u sjeni, pa inovativnost i atraktivnost nekog projekta prođe nezapažena zbog razlika u terminologijama i načinima komunikacije.

Kako naći zajednički jezik?

Kako uspješno preskočiti ove prepreke, ali i nositi se s drugim problemima s kojima se susreću male i srednje tvrtke, bit će tema Deloitteove konferencije “Rast i promjene – Brzorastuće tvrtke”. Događaj će se održavati 23. listopada, od 10 sati, u hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu, a uz okrugli stol organiziran je i “Speed Networking” tijekom kojeg će sudionici moći u pet minuta pojedinim investitorima predstaviti svoje projekte.

Na konferenciji će biti predstavljene i najbrže rastuće tehnološke tvrtke iz regije. Na ljestvici Technology Fast 50 su se prošle godine na našli Bitgear Wireless Design Services iz Srbije, kao i Webteh, Infinum, Pet Minuta te Mono iz Hrvatske.

Sudjelovanje na konferenciji u potpunosti je besplatno, a kako se na nju prijaviti i što će se sve sljedećeg četvrtka ondje odvijati, možete pronaći na stranici Deloittea.

ponuda

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    16. 10. 2014. u 11:30 am Odgovori

    Banka je zaiteresirana jedino ako osnivači založe vlastitne nekretnine i to u dvostrukoj vrijednosti kredita. Zašto da riskiraju kada (još uvijek) ima toliko ljudi koji pristaju na njihove nepovoljne uvjete.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.

Startupi i poslovanje

TransferWise: Klijentima štedimo više od milijardu funti bankarskih naknada godišnje, ali preostaje nam još 199 milijardi

Svojim jedinstvenim rješenjem za plaćanje u stranim valutama diljem svijeta, TransferWise bio je sreća za mnoge potrošače, ali godinama trn u oku mnogih banaka. Danas su upravo banke i druge velike korporacije poslovanja kojima se okreću u želji da do 2025. postanu vodeće infrastrukturno rješenje za međunarodna plaćanja. Kako planiraju u tome uspjeti, saznala sam od njihovog Alastaira Thompsona.

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.

Kolumna

Kako riješiti izazove rada na projektu: Od nekompetentnih voditelja do loše komunikacije

Nedavno smo imali smo zgodan slučaj. Radi se o većem projektu, u njemu učestvuje više tvrtki. Krovna tvrtka, između ostaloga, ima i svog voditelja projekta. Radi se o osobi koja za takav posao nije kompetentna iz jednostavnog razloga - ne poznaje osnovne elemente od kojih se upravljanje projekata sastoji.