Zašto pojedini i dalje zaziru od ulaganja u tehnološke tvrtke?

Zašto pojedini fondovi i banke i dalje zaziru od ulaganja u tehnološke tvrtke?

Startup trend uzima sve više maha, a na popisima brzorastućih tvrtki sve više ih dolazi upravo iz tehnološke industrije, no neke tradicionalnije institucije i dalje su skeptične kada je riječ o ulaganju u njih. Zašto je tehnološki sektor, koji se razvija brzinom svjetlosti i ne pokazuje naznake usporavanja, još uvijek područje u koje se ne usudi svatko zakoračiti, objašnjava Deloitte, tvorac popisa najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Fast 50.

Pitanjem iz naslova, ali i drugima važnim za brzorastuće tvrtke, bavit će se Deloitteova konferencija.
Pitanjem iz naslova, ali i drugima važnim za brzorastuće tvrtke, bavit će se Deloitteova konferencija “Rast i promjene – Brzorastuće tvrtke”.

Iako je u startup eri niknulo mnogo fondova koji su svoje poslovanje utemeljili na ulaganju upravo u tehnološke tvrtke, neki fondovi rizičnog kapitala i dalje to smatraju prevelikim rizikom u koji se ne žele upustiti. Djelomično je to zbog prirode financijskog sektora, koji (za razliku od tehnološkog) nije poznat po brzim promjenama, a djelomično zbog nepripremljenosti novih i brzorastućih tvrtki na zahtjeve takvih institucija. Nekoliko je ponora koje treba premostiti kako bi se ove dvije strane našle na zajedničkom teritoriju, objašnjavaju iz Deloittea.

1. Različiti kriteriji i pokazatelji

Relativno veliki broj startupa ili mladih tehnoloških tvrtki nema odgovarajuće ili zadovoljavajuće financijske pokazatelje koje dio investitora još uvijek uzima u obzir prilikom davanja kredita ili ulaganja. Dok se u startup svijetu vrte novi buzz termini kao što su traction disruptivni potencijal kako bi se opisala vrijednost projekta, dio fondova još uvijek traži udžbeničke pokazatelje kao što su likvidnost (koja je nerijetko problem domaćim tvrtkama), količina financijskih obveza naspram kapitala (D/E ratio) te vrijednost imovine u bilanci, s kojima mlađe tehnološke tvrtke i startupi zbog drukčijeg načina poslovanja ne stoje uvijek najbolje.

2. Intelektualno vlasništvo naspram materijalnog

Prednost tehnoloških tvrtki, pogotovo ako se bave softverom, često je u tome što im za početak ne treba velik početni kapital – potrebna su prvenstveno računala, a priče o tvrtki iz garaže već su dio folklora. Ono u što jedna takva tvrtka najviše ulaže ponajviše su znanja i vještine onih koji u njoj rade, a iz toga izlazi intelektualno vlasništvo (IP), nešto što i dalje ne spada na listu kolaterala koje banke i fondovi znaju tražiti.

“Odgovarajućim” kolateralima uglavnom se smatra materijalna imovina koja služi kao svojevrsni “polog” pri traženju kredita. Činjenica da tehnološke tvrtke imaju male potrebe na početku, zbog čega im je i lakše krenuti u poslovanje, ujedno ako znači i da malo toga mogu ponuditi u polog odluče li se za takav način financiranja.

3. Rizik inovativnosti

Tehnološki sektor često teži inovacijama, a upravo te inovacije koje se u industriji cijene znaju biti prerizične i za rizični kapital. Neki potpuno novi koncept ne može ići već utabanim putevima svojih prethodnika, pa tako postoji opasnost da prije implementacije proizvoda tržište na koje se treba plasirati nije ispravno segmentirano ili dovoljno istraženo, a tu je uvijek i problem neupućenosti drugih industrija u to što tehnološke inovacije mogu učiniti za njih i njihovo poslovanje.

Kod svakog noviteta postoji realna opasnost da neko rješenje unatoč svojoj korisnosti i inovativnosti (ili baš zbog nje) neće biti prihvaćeno. Kada se tome dodaju i nedovoljno detaljno razrađene studije izvedivosti, sve postaje mnogo kompliciranije.

 4. Tehnološki sektor tek postaje privlačan?

Deloitte prati koje su najbrže rastuće tehnološke tvrtke u regiji, a idućeg ćemo tjedna doznati tko je brzo rastao u 2014.
Deloitte prati koje su najbrže rastuće tehnološke tvrtke u regiji, a idućeg ćemo tjedna doznati tko je brzo rastao u 2014.

Iako se digitalnoj generaciji to čini apsolutno nemogućim, tehnološki sektor vrlo se nedavno počeo profilirati kao zanimljiva industrija za (nestartupaške) fondove i kreditne institucije. Razlog je upravo gore navedena neupućenost u dosege i svrhovitost tehnologije koja vlada u široj populaciji i preko industrija, kao i niska informiranost o pozitivnim efektima koje tehnološke inovacije mogu imati na poslovanje. U Hrvatskoj još uvijek postoje tvrtke koje ručno provode osnovne operacije, ističu iz Deloittea.

 5. Tko se bavi financijama još?

Relativno mali broj mladih tehnoloških tvrtki i startupa ima financijske direktore ili osobe koje dobro znaju kako doći do dodatnog kapitala – CEO i CTO titule su koje stalno niču u tech svijetu, no CFO rijetko kad pomoli glavu i obično je prisutan tek u nekoj kasnijoj fazi poslovanja. Tehnološke tvrtke često su usmjerene na ono što rade najbolje – tehnologiju – a izrada detaljnih poslovnih planova koji u sebi sadrže informacije kao što su nadoknadivost, povrativost i isplativost investicije ne nalaze se uvijek visoko na listi prioriteta.

Prezentacija je još jedna stvar u kojoj se dvije poslovne generacije razilaze – dok u ovom startupaškom razdoblju prezentacije broje od jedne do tri minute (elevated) pitcha, u kojem se više procjenjuje tim nego proizvod, a strast teži više od poslovnog plana koji se ionako smatra podložnim pivotiranju, predstavljanje fondovima i bankama obično zahtijeva hladnije glave te više podataka o isplativosti, no emocija. Informacije bitne ovim institucijama u prezentacijama novog doba tako često ostanu u sjeni, pa inovativnost i atraktivnost nekog projekta prođe nezapažena zbog razlika u terminologijama i načinima komunikacije.

Kako naći zajednički jezik?

Kako uspješno preskočiti ove prepreke, ali i nositi se s drugim problemima s kojima se susreću male i srednje tvrtke, bit će tema Deloitteove konferencije “Rast i promjene – Brzorastuće tvrtke”. Događaj će se održavati 23. listopada, od 10 sati, u hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu, a uz okrugli stol organiziran je i “Speed Networking” tijekom kojeg će sudionici moći u pet minuta pojedinim investitorima predstaviti svoje projekte.

Na konferenciji će biti predstavljene i najbrže rastuće tehnološke tvrtke iz regije. Na ljestvici Technology Fast 50 su se prošle godine na našli Bitgear Wireless Design Services iz Srbije, kao i Webteh, Infinum, Pet Minuta te Mono iz Hrvatske.

Sudjelovanje na konferenciji u potpunosti je besplatno, a kako se na nju prijaviti i što će se sve sljedećeg četvrtka ondje odvijati, možete pronaći na stranici Deloittea.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    16. 10. 2014. u 11:30 am Odgovori

    Banka je zaiteresirana jedino ako osnivači založe vlastitne nekretnine i to u dvostrukoj vrijednosti kredita. Zašto da riskiraju kada (još uvijek) ima toliko ljudi koji pristaju na njihove nepovoljne uvjete.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Što ste propustili

Novost

47.000 korisničkih računa s domene .hr je kompromitirano, provjerite jesu vaši među njima!

Određeni broj lozinki pojedinih korisnika nalazi se u čistom tekstualnom obliku i one nisu ni na koji način zaštićene te ih je moguće veoma jednostavno iskoristiti.

Novost

Amazon nije “ušao u Hrvatsku”, dostupan je godinama, novost je samo (možda) veća ponuda za Hrvate

Jučer i danas čitamo vijesti o trijumfalnom dolasku Amazona u Hrvatsku. Ništa nije potvrđeno, a čini se da smo samo dobili nešto bolju ponudu.

Vodič

Kupujete online? Prvo provjerite je li web trgovina sigurna – evo i kako!

Vaš prvi korak do proizvoda koji želite su web trgovine. Neke će vam biti manje jednostavne za korištenje, neke više - ali za svaku od njih trebate znati je li sigurna prije nego kliknete "Kupi". Donosimo par savjeta kako ih lako možete provjeriti...

Intervju

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

"Mnogi se često čude tome da sam nakon jezične gimnazije završila na tehničkom fakultetu."

Tehnologija

Može li ovaj tečaj (koji podržavaju Rimac i Sabol) o umjetnoj inteligenciji obrazovati 1% Hrvata?

Danas na internetu možete naći stotine besplatnih i plaćenih tečajeva, ali nisu svi jednako kvalitetni. Što donosi tečaj na koji se već prijavilo više od pola milijuna ljudi iz čitave EU, a u kojeg se "kunu" mnogi domaći stručnjaci?

Vodič

Najveće greške hrvatskih trgovaca za Black Friday (i što moraju bolje!)

U 2020. rijetko koja web trgovina propušta iskoristiti Black Friday maniju, ali nije to dan samo kada ćete staviti "POPUSTI" banner na web - što je sa zalihama i hostingom? Kako se pripremiti otkrivamo uz domaće stručnjake.