Startupbootcamp vodič: Kako da sa svojim startupom budete 'na pravom mjestu u pravo vrijeme'

Startupbootcamp vodič: Kako da sa svojim startupom budete ‘na pravom mjestu u pravo vrijeme’

Startupbootcamp je akcelerator program za startupe koji se održava više puta godišnje i to na različitim lokacijama – Copenhagen, Madrid, a uskoro kreću Dublin, Amsterdam i London. Okuplja široku mrežu mentora i partnera koji pomažu startupima u samoj kristalizaciji ideje te realizaciji. Program je selektivan pa tako bude prijavljeno po samo jednom programu između 200 i 300 startupa (ili čak i više) iz Europe i zapravo cijelog svijeta, a odabire se oko 10 projekata po programu. S druge strane, svi ti potprogrami su međusobno povezani tako da startupi imaju kontakte s mentorima iz ostalih programa na drugoj lokaciji koji nisu direktno vezani uz taj određeni program na koji je startup primljen. Startupbootcamp program je pridruženi član Techstars programa u SAD-u.

Malim koracima do velikog projekta

 

Startupbootcamp je akcelerator program za startupe koji se održava više puta godišnje i to na različitim lokacijama – Copenhagen, Madrid, a uskoro kreću Dublin, Amsterdam i London. Okuplja široku mrežu mentora i partnera koji pomažu startupima u samoj kristalizaciji ideje te realizaciji. Program je selektivan pa tako bude prijavljeno po samo jednom programu između 200 i 300 startupa (ili čak i više) iz Europe i zapravo cijelog svijeta, a odabire se oko 10 projekata po programu. S druge strane, svi ti potprogrami su međusobno povezani tako da startupi imaju kontakte s mentorima iz ostalih programa na drugoj lokaciji koji nisu direktno vezani uz taj određeni program na koji je startup primljen. Startupbootcamp program je pridruženi član Techstars programa u SAD-u.

Konkretno, startup Myrio je bio ovo ljeto na programu u Madridu i ukupno je bilo 10 tvrtki iz različitih zemalja. Dakle, bilo je tvrtki iz Njemačke, Izraela, dvije tvrtke iz Španjolske, Irske, SAD-a, a Myrio kao predstavnik Hrvatske te jedna tvrtka u kojoj su svi članovi bili iz različitih zemalja od Argentine, Španjolske do Velike Britanije.  Okruženje je bilo internacionalno, a radna atmosfera jako ambiciozna. Program uzima manji udio u vlasništvu tvrtke i naravno biraju tvrtke za koje smatraju da mogu imati uspješan exit kroz neko skoro vrijeme.

Pripremanje projekata

Cilj akcelerator programa je da tvrtke postanu ‘investment ready‘, odnosno da se pripreme za prezentiranje projekata pred investitorima tzv. ‘pitching’, da imaju jasan ‘value proposition‘ i viziju, da imaju tzv. traction tako da se napravi validacija prototipa i dokaz koncepta, te da se pripreme na razgovore i pregovore s investitorima, definiraju financije i traženi iznos investicije, te da imaju svu potrebnu dokumentaciju kao što je capitalization table, term sheet, itd. Poznati odvjetnički ured Orrick specijaliziran za startupe je pomagao da se pripremi sva potrebna dokumentacija.

Program traje 3 mjeseca i radni dan počinje razgovorom sa mentorima. Svaka tvrtka ima osobni sastanak s mentorom na kojem predstavlja projekt, status, eventualne probleme i ciljeve, a mentori daju svoje viđenje projekta, komentare za unaprijeđenje te eventualno predlože kontakte unutar njihove mreže koji mogu na neki način doprinijeti projektu. Zadnji dan projekta je ‘Demo day’, odnosno prezentacija svih projekata pred mentorima, partnerima i investitorima. To je zapravo ‘pitching show‘ i svaka tvrtka ima 8 minuta za predstavljanje projekta uz najavu pojedinog mentora.

Glavno polazište je problem – riješenje koncept na kojem se projekt odnosno proizvod približava publici, a onda slijede ostali dijelovi prezentacije kao što su poslovni model, tržište, financije, tim, kratki video projekta te zatim pojašnjenje koji iznos investicije se traži i što će se s tim moći napraviti u cilju povrata investicije.

Treba ‘pogoditi’ pravog mentora

Neke tvrtke na programu su komentirale kako se nekim mentorima apsolutno sviđa njihov projekt, a nekim mentorima uopće ne. Zapravo to je tako,  neki mentori bolje poznaju to samo područje i industriju pa se mogu bolje identificirati sa projektom i uvidjeti potencijal dok neki nisu toliko u tom području pa je i njihov doprinos limitiran. S druge starne doprinos mentora također ovisi koliko se razvije dublji odnos s mentorom pa se on ili ona više uključe, jer samo kratki površni sastanak ne može uistinu ući u problematiku. Stoga neki akcelerator programi kao npr. Springboard organiziraju ‘speed dating‘ s mentorima pa se na osnovu tog kratkog inicijalnog sastanka vidi da li postoji obostrani interes za većim angažmanom. Prije svega treba proučiti iskustvo samih mentora i shodno tome imati određena pitanja i naravno očekivanja. Da bi rad s mentorima bio uspješan potrebno je imati cilj tako da razgovor bude sa određenim ciljem kao što je npr. mijenjanje poslovnog modela, eventualno potreba za mijenjanjem cijelog koncepta ili primjene istog, tzv. ‘pivot‘, ili upoznavanje s potencijalnim partner tvrtkama,  određenim investitorima koji mogu pridonijeti svojom ekspertizom i imaju interes za to područje, i sl.

Kao najveću vrijednost sudjelovanja na programu smatram to što su se otvorile druge perspektive razmišljanja tako da je projekat dobio sasvim novu dimenziju u smislu funkcionalnosti, validacije slabijih i snažnijih točaka samog projekta, poslovnog modela tako i budućeg razvoja, odnosno cijelokupne vizije projekta te naravno vrijedni kontakti koji mogu znatno doprinijeti razvoju projekta.

Konkretno, u našem slučaju, su neki mentori naznačili da B2B (business 2 business) proizvodi imaju dugi ciklus prodaje te da pokušamo proizvod modificirati tako da ne ovisi samo o B2B klijentima, dakle trgovačkim lancima već da bude i B2C (business 2 customers) dio proizvoda. Također, neki mentori su sugerirali da prodajemo proizvod isključivo kroz ‘channel sales’, dakle preko partnera koji imaju komplementarne proizvode i postojeće klijente na koje Myrio cilja.

Vjera i entuzijazam, prije svega

Uvijek je kod startupa problem što se etablirani klijenti neće tek tako odlučiti raditi sa startupom poznavajući limitirane resurse startup tvrtki te su stoga snažni partneri oni koji zapravo mogu otvoriti vrata.

Ono što je jako važno prilikom sudjelovanja na akcelerator programima je to da je tim spreman na učenje, kritički osvrt i mijenjanje. Također se događa da mentori imaju različita viđenje problema i riješenja, stoga treba o svemu dobro razmisliti, a zapravo startup donosi odluku o tome koji prijedlozi imaju više smisla u konkretnom slučaju.

Pokrenuti svoj startup znači otisnuti se na put u nepoznato, ali puno vjere i entuzijazma. Prije svega, to je proces odrastanja kako same tvrtke tako i osobnog rasta kao osobe jer naučiš puno o samom sebi i načinu kako se nosiš sa problemima i kako ih rješavaš. S druge strane, pravog recepta nema; sve počinje s vjerom u sebe i projekt, pravim ljudima u timu, izvršenju, pravim ljudima oko tima koji dijele viziju i razumiju proizvod i tržište, i sl.

Startupbootcamp i nakon završenja programa promovira i pomaže tvrtkama tako da smo kao dio Startupbootcamp programa nedavno imali prezentacije pred investitorima u Londonu te u Silicijskoj dolini. Definitivno su prezentacije i projekti visokog kalibra i sigurno će se u budućnosti čuti za Startupbootcamp projekte.

Ono što me najviše fascinira u ovom startup svijetu je nesebičnost onih koji su zaista uspjeli i njihova potreba da uzvrate društvu te stoga žele prenijeti svoje iskustvo drugima i pomoći jer su i oni nekoć bili u situaciji prepunoj neizvjesnosti i znaju kako je teško ustrajati na tom putu punom izazova, ali i ispunjenja s druge strane. Također, moram reći da sam mislila da jako puno znam o startup svijetu, investicijama s obzirom da sam prije nego sam pokrenula svoj projekt bila jako aktivna u promicanju poduzetništva iz čistog entuzijazma i fascinacije stvaranja vrijednosti od nule.

Zapravo sam na ovom putu shvatila da je pokretanje svog startupa najveća životna i profesionalna škola, a traženje investitora je zapravo kao ‘dating’ igra u kojoj se puno faktora treba posložiti jer pravi investitori su oni koji dijele istu viziju i entuzijazam. S druge strane, ne trebaju svi startupi tražiti ni imati investitore, neki mogu uspjeti kroz organski rast i bez investitora jer samo traženje investitora je posao s punim radnim vremenom, tako da se to vrijeme i energija može kanalizirati i na drugi način. Naravno, to sve ovisi o kojoj vrsti projekta ili proizvoda se radi i odluci samog tima.

Ima jako puno sličnih programa u Europi i svijetu i koliko poznajem druge programe sve je dosta slično, a sam ishod ovisi o puno faktora kao što su ambicija, upornost, okružiti se pravim ljudima u timu i oko tima, poznavanje tržišta i konkurencije i brza reakcija (problem je ukoliko resursi to onemogućuju). Također, kao i za sve u životu, potrebno je i malo sreće…ili povoljnih okolnosti i situacija ili ono opće poznato ‘biti u pravo vrijeme na pravom mjestu‘.

 

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    08. 03. 2012. u 10:05 am Odgovori

    ma kaj je to 300 prijavljenih startupa. Dok ih ne bude više nego prodavača na tržnici ne želim ni raqzmišljati o tome 🙂

    A još kada se i prodavači na tržnici sjete da pokrenu startupe…

  2. tockazarez

    tockazarez

    08. 03. 2012. u 2:18 pm Odgovori

    u zadnjih par godina se stvara jedna jako losa propaganda da novopeceni projekti i poduzetnici ne mogu uspjeti bez da dobiju novcanu injekciju. nije lako. niti je itko rekao da ce biti lako. no startup period je najljepsi period pun novog znanja i prepreka koje ce vas ocvrsnuti. umjesto da gubite vrijeme na trazenje investitora, sjednite i smislite kako naci klijente. umjesto tih radionica gdje se raspravlja o financiranju, radje neka se rade radionice gdje se razmjenjuju iskustva kako uspjeti bez eksternog financiranja. ako imate projekt koji treba jako puno novaca da uspije, mozda vam je model krivi ili ste pozeljeli previse. napravite manji projekt koji ce zaraditi novac za veci projekt i tako dalje. rastite organski i napravite dobre temelje. pa ako vam zatreba novac, uzmite kredit. barem necete dati udjele. necete dati slobodu zbog koje ste vjerojatno i usli u poduzetnistvo. mozete uspjeti sami! trajati ce duze no barem necete imati breme investitora koji moze biti jako slatkorjeciv, no on je tu da zaradi na vama.

  3. Damir2

    Damir2

    09. 03. 2012. u 11:26 am Odgovori

    Tockazarez

    korektno govoris, pomalo i idealistički. Ali ne zaboravi da općenito u prosjeku svaki šesti do deseti biznis uspijeva, a biznisu treba isto tako 5-6 godina da se razvije. Pa ti vidi koliko imaš vremena za ‘organski rast’ i fulavanje. A treba cijelo vrijeme živjeti održavati familiju, karijeru itd. Da ti ne bi nakon jedno dva profulana biznisa od po 5 godina žena rekla, kaj si radio samo si se zafrkavao sa tamo nekim Internetom, a vidi tvoji kolege imaju lijepu karijeru ;).

    Osobno bi radije bio vlasnik 10% firme koja je dobila 10 mil USD nego da organski ‘rastem’ 5 godina i da na kraju uvidim da nisam pogodio tržište (ili da me neki dobro isfinancirani startup pun love za PR i ostalo prešiša u pola godine).

  4. tockazarez

    tockazarez

    10. 03. 2012. u 4:33 pm Odgovori

    Nemoj razvijati los poslovni model 5-6 godina, fail-fast 😉

    Naravno da stvar nije crno-bijela. Neki projekti trebaju financiranje zbog globalnog trzista. Ali nitko ti ne da novac ako mu ne pokazes da mozes raditi novac.

    Ja sam se osvrnuo na taj trend gdje se jako rano trazi financiranje umjesto da se traze early adopteri. Svaka firma dode do tocke gdje jedino i iskljucivo veci kapital moze nastaviti poslovni rast. Po mom iskustvu je to nakon 1 mln kn prihoda.

    Zasto? Zato sto za takve prihode firma ima zdrave temelje i moze u potpunosti “kapitalizirati” taj kapital. Novac se onda trosi na vec provjerene metode i drasticno ubrzava poslovni razvoj jer se zna “to do” i “to don’t”.

    P.S. Moj stav se ne odnosi na seeding financiranje koje se investira u razvoj tek buduceg proizvoda. Tu nikad dosta novca, no oprezno da projekt ne postane smisao sam sebi jer se lako zatvrtiti u zacarani krug “jos samo ovo, jos samo ono”.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Usprkos navikama korisnika, moraju li sve web stranice danas biti iste da bi bile uspješne?

Dođeš u webshop, želiš pronaći točno određen proizvod i automatski kreneš prema gornjem dijelu stranice da upišeš njegov naziv, ali tražilica, kvragu, nije tamo. Zvuči poznato? Danas, na sreću, vjerojatno više ne.

Startupi i poslovanje

Novi direktor IT-ja RBA: IT će prestati biti servis kada budete spremniji na rizike!

Višegodišnje iskustvo rada u IT odjelima financijskog sektora na različitim pozicijama donijelo je Ivanu Knezoviću bogatu perspektivu o digitalnim proizvodima i organizacijskoj kulturi usmjerenoj ka digitalizaciji, kako novi IT direktor RBA planira time upravljati?

Mobilno

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...