Mia Biberović
17. 03. 2015.
Možemo li i trebamo li 'outsourcing' prevoditi kao izdvajanje (posla)? 'Spin-off' tvrtku kao tvrtku kći? Startup kao razvojnu tvrtku? Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) smatra da su to termini daleko prikladniji hrvatskome jeziku, stoga ih je počeo okupljati na portalu bolje.hr.
Bolje je hrvatski ili bolje.hr portal je na kojemu će se preporučivati hrvatske zamjene za anglizme, a treba imati na umu da je riječ samo o preporuci, ne i nametanju takvih pojmova. Počelo se s pet izraza – osim gore navedenog startupa, outsourcinga, spin-offa, tu su i revolving door te in house, a korisnici mogu i sami predlagati druge anglizme za koje smatraju da postoji bolje rješenje.
I dok pojedini i samu Netokraciju kritiziraju zbog brojnih anglizama (vjerujte, riječ je o svakodnevnoj borbi unutar redakcije), većina našeg tima objeručke je dočekala ovakav projekt, onaj koji će se baviti terminima koje koristimo toliko često da su nam prestali zvučati i izgledati neobičnima.
Kako to rade Slovenci?
Ideja da se prikupljaju ideje i prijedlozi za bolji prijevod određenih pojmova (da ne kažem – crowdsourcing) postoji u našim glavama dulje vrijeme, pogotovo kad smo vidjeli “kako to rade” – Slovenci. Za razliku od hrvatskoga jezika, slovenski je daleko otporniji na anglizme i druge tuđice, stoga se uvijek traže druga rješenja. Tako je pri prijevodu knjige Running Lean (Delaj vitko!) napravljen pojmovnik uz pomoć zajednice u kojem su se predložili, a potom i prihvatili mnogi slovenski pojmovi kao zamjena za engleske. Tako je traction postao “privlačnost za prodajo”, crowdfunding je “množično financiranje”, content marketing je “vsebinski marketing”, a onaj pojam oko kojeg se lome mnoga koplja, startup, postao je – “štartnik”.
Priznajem da mi se slovensko rješenje čini prihvatljivijim od hrvatskoga (ne na način da bismo i sami startup trebali zvati štartnik, jer to nije u duhu hrvatskoga jezika), s obzirom na to da hrvatski prijedlog “razvojna tvrtka” može stvarati pomutnju. S jedne strane, startup je uži pojam od tvrtke koja je u početnom stadiju razvoja (jer u početnom stadiju može biti i frizerski salon i lokalni kafić), a s druge bi se strane ovaj “razvojni” dio mogao brkati s developmentom. Ne zaboravimo da se umjesto pojma “developer” može koristiti pojam “razvojni programer”, a tvrtka koja se bavi “developmentom” također bi mogla biti – razvojna tvrtka. Što nije isto što i startup.
Time mi je slovenski pristup bolji – umjesto da pokušavamo prevesti nešto što je teško i opisno definirati, možda bi trebalo osmisliti pojam koji će nalikovati engleskom izrazu (ili možda uopće neće biti ni sličan, nebitno), a koji će opet biti prilagođen hrvatskom jeziku. Pojam “start” ionako je odavno dobro infiltriran u naš jezik.
Koje je vaše mišljenje? Slažete li se s prijedlogom Instituta ili smatrate da postoji bolje rješenje? Prijedloga smo željni. 🙂
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Ana Eterović
17. 03. 2015. u 5:38 pm
Štartnik je ostao samo na razini prijedloga, nitko u SLO ne koristi taj izraz, već izraz startup. Dok ostale tuđice marljivo zamjenjujemo slovenskim inačicama 🙂
Mia Biberović
17. 03. 2015. u 6:05 pm
Pa i ovdje govorimo o prijedlozima. 🙂
Denis
17. 03. 2015. u 7:22 pm
Ja predlažem da idemo i dalje, da svaka regija ima svoj izraz. Tako bi startup u Zagorju bio ‘zelenko’ a u Dalmaciji ‘mali od kužine’ ili ‘mulac firma’
trolchina
17. 03. 2015. u 9:02 pm
trazilica poslovnog modela?
Martina Ptiček
18. 03. 2015. u 10:22 am
Slovenija oduvijek ima smislenu i dosljednu jezičnu politiku, dok hrv jezična politika ne da nije dosljedna, vec je uopće nema. Osim, naravno, na razini prepucavanja u saboru. Daljnji apsurd je kaj u hrv svi misle da su lingvisti/kinje, samo zato jer znaju govoriti, pa tako razne stručne pojmove prevode i uvode u hrv jezik, ni više ni manje nego – FER-ovci 🙂 No, ruku na srce, nije jedan FER-ovac opet nije mogao izmisliti takve nebuloze kao poznati Bulcsú László 🙂
stanko rodic
28. 03. 2015. u 4:52 pm
Zaista je hvale vrijedno da se brinemo za nas hrvatski jezik. Kako je engleski postao svjetski jezik (“lingua franca”-prije je bio francuski) nije nimalo cudno da se i engleske rijeci uvlace u nas govor, pogotovo nase mladezi. medjutim mene vec dugo godina smeta da su se u nas jezik uvukli “srbizmi” i dalje se uporno upotrebljavaju kao na pr. UPECATLJIV,UPECATLJIVO -dojmljiv,uvjerljiv, BRINE ME -zabrinjava me, KA ovome ili onome, KA nije potreban uopce, ili mozda kad rijec pocinje s C ili K, NETRPELJIVOST -nepodnosljivost, SRAMOTA ME- sramim se (povratni glagol), PREVAZICI,PREVAZIDJEN- nadici, nadidjen,UPOREDITI-usporediti itd.
Andrija
10. 04. 2015. u 3:56 pm
Pokrenuće bi bilo puno bolji prijevod za ‘Start-up’ jer se radi o tvrtci u pokretanju.
Tanja
14. 06. 2022. u 7:53 am
novoosnovana tvrtka